140 likes | 561 Views
FUNKCIJA EMOCIJA ILI “ČEMU SLUŽE EMOCIJE ?â€. GLAVNE FUNKCIJE EMOCIJA: SUOÄŒAVANJE (“COPINGâ€) KOMUNIKACIJSKO-SOCIJALNA. 1. SUOÄŒAVANJE. DARWIN (1872) i knjige “ The Expression of Emotion in Man and Animals†.. “ E pomažu životinjama u ADAPTACIJI na okolinuâ€
E N D
FUNKCIJA EMOCIJA ILI “ČEMU SLUŽE EMOCIJE ?” GLAVNE FUNKCIJE EMOCIJA: SUOČAVANJE (“COPING”) KOMUNIKACIJSKO-SOCIJALNA
1. SUOČAVANJE • DARWIN (1872) i knjige “ The Expression of Emotion in Man and Animals” .. “ E pomažu životinjama u ADAPTACIJI na okolinu” • SUOČAVANJE = stupanj uspješnosti u nošenju s fundamentalnim životnim zadaćama • E. su se razvile tijekom evolucije stoga što pomažu životinjama da se uspješnije NOSE s fundamentalnim životnim zadaćama (Ekman,1994) • FUNDAMENTALNE ŽIVOTNE ZADAĆE – one koje su iznimno važne za PREŽIVLJAVANJE tj. univerzalne situacije koje dovode organizam (čovjeka) u neugodan položaj (gubitak, frustracija, itd.) • E facilitira individualnu adaptaciju u stalno promjenjivim uvjetima u fizikalnoj i socijalnoj okolini
E. i uz te E. pridružena E-ponašanja opskrbljuju životinje s naslijeđenim i automatskim načinima suočavanja (nošenja) s najvažnijim izazovima, zahtjevima i prijetnjama s kojima se ta životinja i čovjek uobičajeno susreće tijekom svog života (Tooby i Cosmides, 1990) • E. koje su nastale uz takove fundamentalne životne zadaće pripomažu ENERGIZIRANJU i USMJERAVANJU ponašanja, na način koji se tijekom evolucije pokazao kao najpovoljniji (npr. Plutchik-ova(1980)
“Psihoevoluciona teorija” (Plutchik,1980) • 8 emocija (4 para) pidruženih uz 8 važnih životnih funkcija-zadaća: • 1. radost: REPRODUKCIJA – 2. žalost: REINTEGRACIJA, • 3. strah: PROTEKCIJA - 4. ljutnja: DESTRUKCIJA, • 5. prihvaćanje: INKORPORACIJA – 6. gađenje: ODBACIVANJE “REJECTION”, • 7. očekivanje: EKSPLORACIJA - 8. iznenađenje: ORIJENTACIJA
NEMA “loših” E .. Sve E su blagotvorne .. Dovode do jedinstvenog stanja SPREMNOSTI na reagiranje (Frijda,1986)... • E su: 1. POZITIVNE 2. FUNKCIONALNE ILI SVRHOVITE 3. PREDSTAVLJAJU “ADAPTIVNE ORGANIZATORE PONAŠANJA” - Postoji velika FLEKSIBILNOST EMOCIJA (Frijda,1994) u načinima suočavanja
2. Komunikacijsko-socijalna funkcija emocija • 2.1.komunikacijanaših osjećaja prema drugima • 2.2. utjecaj na interakciju drugih s nama • 2.3. izazivanje i facilitiranje socijalne interakcije • 2.4. stvaranje, održavanje i razrješavanje odnosa
2.1. Komunikacija naših osjećaja prema drugima • E-izrazi kao jake neverbalne poruke koje “komuniciraju” naše osjećaje prema drugima ( npr. dojenče i skrbnik ) • Prema istraživanjima C. Izarda(1989) odmah nakon rođenja dijete može izraziti radost, interes i gađenje.... s 2 mjeseca: žalost i ljutnju..... sa 6mj. i strah • E-izrazi koji su neverbalno priopćeni (“komunicirani”) učinkovito “vode” ponašanje skrbnika
2.2. Utjecaj na interakciju drugih s nama • E-izrazi dovode do selektivnog ponašanja drugih prema nama ( Frijda, 1986) • E-izrazi kao “signal” drugima o tome što je naša VJEROJATNA slijedeća reakcija.. • U kontekstu socijalne interakcije E imaju barem 3 funkcije: • Informativna (“Ja ovo osjećam”) • Upozoravajuća ( “To je ono što ću ja uskoro učiniti”) • Usmjeravajuća ( “ To je ono što NAMJERAVAM učiniti”)
2.3.Izazivanje i facilitiranje socijalne interakcije • E-izrazi mogu djelovati i socijalno-poticajno ( npr. osmijeh kao izraz E-radosti), ali i socijalno zastrašujuće (npr. “ljutito” lice) • E-izrazi mogu iskazati i neizrečenu poruku (npr. zbunjenim izrazom lica iskazuje se E-nelagode)
2.4.Stvaranje, održavanje i razrješavanje socijalnih odnosa • Mnoge E-ekspresije primarno su SOCIJALNO, a ne biološki (u užem smislu evoluciono-adaptivno) pobuđene • Ljudi se često “smiješe” onda kada žele poduprijeti ili održati neku socijalnu interakciju...... npr. • 1. majmuni se smiješe kako bi izbjegli neprijateljstvo dominantnog mužjaka ( van Hoff, 1962) ; • 2. ljudi se češće smiješe u svrhu ublažavanja socijalne interakcije, nego iz posve emocionalnih razloga (Krakt i Johnston,1979 )
ZAKLJUČAK o tome “Zašto imamo emocije? • E kao važna pomoć u razrješavanju izazova, zahtjeva, izloženosti raznim stresorima i problemima u svakodnevnom životu; • Tu pomoć E ostvaruju tako da: • 1. usklađuju (“orkestriraju”) naše osjećaje, fiziološku pobuđenost, spremnost za svrhovitu akciju i ekspresiju; 2. opskrbljuju nas sa specifičnim i učinkovitim reakcijama koje su baš tako “skrojene” da OPTIMALIZIRAJU vjerojatnost našeg fizičko i psihičkog preživljavanja (Keltner i Gross, 1999) 3. E su korisne i za modernog čovjeka budući daju PRIORITET u ponašanju u cilju optimiziranja prilagodbe (Lazarus,1991; Levenson,1994)
4. ne smije se zaboraviti da su E po svojoj naravi “dvosustavni” proces tj. interaktivni su proizvod djelovanja dvaju sustava: 1. biološki (niži-supkortikalni) i 2.kognitivni (viši-kortikalni) ili regulacijsko-kontrolni ( Levenson,1999)..... tj. važno je da nastojimo da: “ MI REGULIRAMO NAŠE EMOCIJE , A NE DA SMO MI REGULIRANI NAŠIM EMOCIJAMA” (Gross, 1999)