EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA UVOD

1. EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJAUVOD Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveučilište u Zadru

2. PSIHOLOGIJA Psihologija je znanost o ponašanju i psihičkim procesima. Nastoji otkriti zakonitosti ljudskog ponašanja • Otkriti • Objasniti • Predvidjeti • Mijenjati

3. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA – bavi se psihičkim promjenama i promjenama u ponašanju koje prate rast i starenje ljudi OPĆA PSIHOLOGIJA – nastoji otkriti opće zakonitosti ponašanja i doživljavanja ljudi EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA – grana psihologije gdje se kao osnovna metoda istraživanja koristi eksperiment BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA – grana psihologije koja pokušava otkriti biološke osnove psihičkih procesa SOCIJALNA PSIHOLOGIJA – grana psihologije koja se bavi odnosima među ljudima

4. PSIHOLOGIJA RADA I ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA – nastoje primijeniti psihološka znanja za poboljšanje učinkovitosti i zadovoljstva ljudi u radu KLINIČKA I SAVJETODAVNA PSIHOLOGIJA – grane su psihologije koje nastoje pomoći ljudima u rješavanju njihovih emocionalnih problema i problema u ponašanju ŠKOLSKA PSIHOLOGIJA I PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA– nastoji primijeniti psihologijske spoznaje u školskom sustavu. Psihologija obrazovanja je grana psihologije koja se u prvom redu bavi problemima učenja i poučavanja.

5. METODE ISTRAŽIVANJA U EDUKACIJSKOJ PSIHOLOGIJI PLANIRANJE I PROVEDBA ISTRAŽIVANJA IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJE PROBLEMA TESTIRANJE POSTAVLJENIH HIPOTEZA PROVJERA ZAKLJUČAKA

6. Identifikacija i definiranje problema • postavljanje hipoteza (nul – hipoteze ili afirmativne hipoteze)

7. 2. Testiranje postavljenih hipoteza • a) utvrditi istraživački pristup i definirati nacrt istraživanja • - deskriptivna istraživanja (pregledna ili anketna istraživanja, korelacijska istraživanja, komparativna istraživanja) • - kauzalna ili eksperimentalna istraživanja • - razvojna istraživanja (longitudinalni ili transverzalni pristup)

8. Deskriptivna istraživanja • korelacijska istraživanja – veličina povezanosti između dvije varijable (npr. školski uspjeh i inteligencija) Ukazuje nam na povezanost među nekim pojavama, ali nema odgovora na pitanje što je uzrok, a što posljedica. • Izražava se koeficijentom korelacije r • (kreće se u rasponu od -1 do +1)

9. Pokazuje smjer povezanosti (pozitivna ili negativna) Koeficijent korelacije r = +.37 Pokazuje veličinu povezanosti (0.00 do 1.00)

10. Savršena pozitivna korelacija (+1.00) Nema korelacije (0.00) Savršena negativna korelacija (-1.00) • Obrasci prikazivanja korelacije

11. Visina i temperament kod 20 muškaraca Visina u inch Visina u inch Temperament Temperament Ispitanik Ispitanik 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 80 63 61 79 74 69 62 75 77 60 75 66 60 90 60 42 42 60 81 39 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 64 76 71 66 73 70 63 71 68 70 48 69 72 57 63 75 30 57 84 39

12. 95 90 85 80 75 70 65 60 55 50 45 40 35 30 25 Tempe- rament Visina u inchima 55 60 65 70 75 80 85

13. U matematici ima primjera maksimalne korelacije. Opseg i površina kruga su u maksimalnoj pozitivnoj korelaciji (+1.00). Što je veći opseg nekog kruga to je veći njegov promjer

14. Eksperimentalna istraživanja • Namjerno izazivanje neke pojave u svrhu njenog istraživanja. • Koristi se slučajna raspodjela ispitanika u različite tretmanske skupine kako bi se osigurala njihova početna izjednačenost • Važno je osigurati i jednake uvjete za obje skupine kako bismo bili sigurni da je razliku proizveo tretman.

15. Laboratorijski eksperiment • omogućava visok stupanj kontrole nad svim čimbenicima uključenim u istraživanje • pronađene razlike mogu se sa visokim stupnjem sigurnosti pripisati djelovanju tretmana, a ne drugim čimbenicima. • Glavni nedostataklaboratorijskih eksperimenata: - obično su vrlo artificijelni i kratki - rezultati dobiveni u njima ponekad nemaju veliku važnost u stvarnim životnim situacijama

16. Terenski eksperiment (u prirodnim uvjetima) - određeni tretmani se kroz dulji vremenski period procjenjuju u realnim okolnostima - Eksperimentalna skupina prima tretman dok kontrolna ne prima - Nedostatakovakvih istraživanja je manja mogućnost kontrole nego u laboratorijskim eksperimentima

17. b)odrediti uzorak ispitanika na kojemu će se ispitivanje provoditi • reprezentativan uzorak • slučajni uzorak • stratificirani uzorak • namjerni uzorak

18. PLANIRANJE I PROVEDBA ISTRAŽIVANJA • c) definirati tehnike prikupljanja podataka • samoopažanje i vanjsko opažanje (izvor podataka: ispitanik, vanjski opažač, procjenjivač koji poznaje ispitanika) • INTERVJU • ANKETA • TESTOVI I UPITNICI

19. Upitnik 1. KADA IMAM NEKI PROBLEM PRVO O TOME PORAZGOVARAM S PRIJATELJEM ILI PRIJATELJICOM. 2. PONEKAD URADIM NEŠTO ŠTO ZNAM DA MI RODITELJI NE BI DOZVOLILI. 3. KADA MI JE TEŠKO, PRIJATELJI SU TI KOJI ME UVIJEK RAZUMIJU. 4. UVIJEK SLUŠAM RODITELJE. 5. S NEKIM NASTAVNICIMA MOGU UVIJEK I O SVEMU RAZGOVARATI. 7. JAKO NI JE VAŽNO ŠTO VRŠNJACI MISLE O MENI. ... DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE

20. Skale procjene • GRAFIČKE NPR: Prikaži na skali stupanj svoje ljubomore u situaciji kada tvoj dečko ili djevojka razgovara s osobom suprotnog spola • VERBALNE Da li bi s osobom indijske nacionalnosti mogao: - živjeti u istom mjestu? da ne - ići u isti razred? da ne - živjeti u istoj zgradi? da ne - biti prijatelj? da ne - biti u braku? da ne + -

21. Testovi sposobnosti

24. Metrijske karakteristike tehnika i instrumenata (upitnika, testova, skala procjena i sl.) : • valjanost, • pouzdanost, • objektivnost, • osjetljivost

25. 3. Provjera zaključaka istraživanja • obrada rezultata • interpretacija rezultata • zaključak

26. PLANIRANJE I PROVEDBA ISTRAŽIVANJA • Identifikacija i definiranje problema • Testiranje postavljenih hipoteza • a) utvrditi istraživački pristup i definirati nacrt istraživanja • b) odrediti uzorak ispitanika na kojemu će se ispitivanje provoditi • c)  definirati tehnike prikupljanja podataka • Provjera zaključaka istraživanja