750 likes | 3.15k Views
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE. Ivana Grgić, Ljerka Košak, Sanja Miler, Sonja Karlovčec, Tanja Liber. Sličnost trokuta. Za likove koji imaju isti oblik ali se razlikuju po veličini, kaže se da su slični. A 2. A 1. B 1. C 1. C 2. B 2. Sličnost trokuta.
E N D
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE Ivana Grgić, Ljerka Košak, Sanja Miler, Sonja Karlovčec, Tanja Liber
Sličnost trokuta Za likove koji imaju isti oblik ali se razlikuju po veličini, kaže se da su slični.
A2 A1 B1 C1 C2 B2 Sličnost trokuta • Nacrtajmo dva trokuta različitih veličina koji imaju unutarnje kutove jednake 30°, 60° i 90°. • Unutrašnji kutovi trokuta A2B2C2 sukladni su unutrašnjim kutovima trokuta A1B1C1
Sličnost trokuta • Usporedimo li duljine onih dviju stranica nacrtanih trokuta koje su nasuprot sukladnim kutovima, dobivamo:
, , Sličnost trokuta • Omjeri duljina stranica koje su nasuprot sukladnim kutovima nacrtanih trokuta isti su i jednaki 2. Tada možemo pisati ovako: • Trokuti na slici očito su slični (istog oblika) pa ćemo na isti način i općenito odrediti slične trokute.
Sličnost trokuta Dva su trokuta slična ako su kutovi jednog trokuta sukladni s kutovima drugog trokuta i ako su im omjeri odgovarajućih stranica trokuta jednaki. • Da su trokuti slični kraće pišemo • A2B2C2 ~ A1B1C1
Kutevi Kut je uređen par (p,q) dviju zraka koje imaju isti početak V. p V q Mjera kuta pVq je neki broj iz skupa {θ + k 360°, k ЄZ}
θ rad = θ rad = Radijani Radijanska mjera kuta određuje se kao omjer duljine luka prema polumjeru luka. Pretvaranje radijana u stupnjeve:
Brojevna kružnica Svakom broju t brojevnog pravca pridružena je točka T na brojevnoj kružnici. E(t) = T To pridruživanje nazivamo eksponencijalno preslikavanje!
TRIGONOMETRIJA PRAVOKUTNOG TROKUTA Grčki trigonon = trokut metrein = mjera
Trigonometrijske funkcije šiljastog trokuta c’ c a’ a b b’ B' B β β α C' A C
B nasuprotna kateta A α C priležeća kateta Pravokutni trokut • Prema položaju stranica a i b u odnosu na kut α, stranicu a nazivamo NASUPROTNA KATETA, a stranicu bPRILEŽEĆA KATETA.
sinus kosinus tangens kotangens Omjeri kateta i hipotenuze u pravokutnom trokutu
Vrijednosti trigonometrijskih funkcija A1 B1 C1 • Za svaki šiljasti kut α uvijek vrijedi: 0 < sin α < 1 0 < cos α < 1 jer su u pravokutnom trokutu katete manje od hipotenuze. • Vrijednosti funkcija tg α i ctg α mogu biti po volji odabrani pozitivni brojevi, jer takvi mogu biti omjeri kateta.
Sinus i kosinus T=E(t)=(cost, sint) x sin(t) y t O P=(cost, 0) cos(t)
Sinus i kosinus po volji odabranog kuta • Neka je t po volji odabran realni broj, T = E(t) njemu odgovarajuća točka na brojevnoj kružnici. Tada je T = (cos t, sin t) • Vrijednost funkcije kosinus (cos t) je apscisa, a vrijednost funkcije sinus (sin t) je ordinata točke T = E(t).
Temeljni identitet • Za svaki realni broj t vrijedi
Tangens • Vrijednost funkcije tangens (tg t) je ordinata točke u kojoj pravac OP siječe tangentu p. T=(1, tgt) P tg(t) t A(1, 0) O p
Kotangens • Vrijednost funkcije kotangens (ctg t) je apscisa točke u kojoj pravac OP siječe tangentu q. ctg(t) Q=(ctgt, 1) q C=(0, 1) P O
ctg x T sin x tg x cos x (1,0) (-1,0) (0,-1) Predznaci trigonometrijskih funkcija • Koordinate točaka na brojevnoj kružnici mijenjaju predznak pri prijelazu u novi kvadrant. • Sinus i kosinus će mijenjati svoj predznak kad točka T obiđe brojevnu kružnicu. (0,1)
Predznaci trigonometrijskih funkcija KVADRANT KVADRANT KVADRANT KVADRANT I II III IV + + – – + – – + sin x cos x + – + – ü tg x ý þ ctg x Kako vrijedi: to će tg i ctg biti pozitivni tamo gdje su sinus i kosinus istog predznaka: u I i III kvadrantu.
Parnost i neparnost • Funkcija f je parna ako za svaki t iz njene domene vrijedi f (-t)= f (t). • Ona je neparna ako za svaki t iz njene domene vrijedi f (-t)= -f (t). Jesu li trigonometrijske funkcije parne ili neparne funkcije?
cos (-t) = cos (t) , sin (-t) = -sin (t) tЄR tg (-t) = -tg (t) , ctg (-t) = -ctg (t) tЄR , sinus je neparna, a kosinus parna funkcija. tangens i kotangens su neparne funkcije Parnost i neparnost • Točke E(t) i E(-t) simetrične su s obzirom na os Ox. Zato se njihove apscise podudaraju, a ordinate razlikuju u predznaku:
f (t) = f (t + P) Periodične funkcije • Za funkciju f kažemo da je periodična ako postoji pozitivan realni broj P takav da za svaki t iz domene funkcije f vrijedi • Broj P zove se period funkcije f. Najmanji takav pozitivni broj (ako postoji) zove se temeljni period funkcije f.
Periodičnost funkcija sinus i kosinus Brojevima t i t + 2π odgovara ista točka T na brojevnoj kružnici. Zato vrijedi za svaki realni broj t sin (t+2π) = sin t , cos (t+2π) = cos t Ovo se svojstvo naziva periodičnost funkcije sinus,odnosno kosinus.
Periodičnost funkcija sinus i kosinus sin (t+2kπ) = sin t , cos (t+2kπ) = cos t Sinus i kosinus su periodičke funkcije s periodom 2π. Da bismo odredili vrijednosti trigonometrijskih funkcija sinus i kosinus, dovoljno je poznavati njihove vrijednosti unutar intervala [0,2π].
Periodičnost funkcija tangens i kotangens • tg (t+π) = tg t , ctg (t+π) = ctg t • tg (t+kπ) = tg t , ctg (t+kπ) = ctg t . Tangens i kotangens su periodičke funkcije s periodom π.
y 1 x –2 – 0 2 3 4 -1 Graf funkcije sinus
x π 3π/2 0 π/2 2π sin (x) 0 1 0 -1 0 Ponašanje funkcije sinus Funkcija f(x)= sin(x) ima sljedeća svojstva: • Nultočke funkcije su brojevi kπ, kЄZ. • Maksimum funkcije je 1, a poprima se za x=π/2 +2kπ, kЄZ. • 3. Minimum funkcije je -1, a poprima se za x=3π/2 +2kπ, kЄZ. • 4. Na intervalu [0,2π] tijek funkcije je: 5. Funkcija je periodična s periodom 2π.
y 1 x –2 – 0 2 3 4 -1 Graf funkcije kosinus
x π π/2 0 3π/2 2π cos (x) 1 0 -1 0 1 Ponašanje funkcije kosinus 5. Funkcija je periodična s periodom 2π Funkcija f(x)= cos (x) ima sljedeća svojstva: 1. Nultočke funkcije su brojevi π/2+kπ, kЄZ. 2. Maksimum funkcije je 1, a poprima se za x=2kπ, kЄZ. 3. Minimum funkcije je -1, a poprima se za x=(2k+1)π, kЄZ. 4. Na intervalu [0,2π] tijek funkcije je:
y 1 –2 – 0 2 x 5 3 3 5 – – – 2 2 2 2 2 2 –1 Graf funkcije tangens
π x 0 π/2 tg (x) 0 0 Ponašanje funkcije tangens 4. Funkcija je periodična s periodom π. Funkcija f(x)= tg (x) ima sljedeća svojstva: 1. Nultočke funkcije su kπ, kЄZ. 2 Vertikalne asimptote funkcije su pravci x = π/2 + kπ, kЄZ. 3. Na intervalu [0,π] tijek funkcije je:
y 1 3 3 – – 2 2 2 2 x –2 – 0 2 –1 Graf funkcije kotangens
x 0 π/2 π ctg (x) 0 Ponašanje funkcije kotangens 4. Funkcija je periodična s periodom π. Funkcija f(x)= ctg (x) ima sljedeća svojstva: 1. Nultočke funkcije su π/2 + kπ, kЄZ. 2 Vertikalne asimptote funkcije su pravci x = kπ, kЄZ. 3. Na intervalu [0,π] tijek funkcije je: