1 / 21

Statistika cena

Statistika cena. Statistika cena. Šta pokazuje indeks cena? Indeks cena pokazuje koliko treba platiti skup proizvoda u jednom određenom vremenskom trenutku u poređenju sa onim što je bilo potrebno platiti za isti skup proizvoda u referentn om ili bazn om period u. Statistika cena.

lenci
Download Presentation

Statistika cena

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Statistika cena

  2. Statistika cena • Šta pokazuje indeks cena? • Indeks cena pokazuje koliko treba platiti skup proizvoda u jednom određenom vremenskom trenutku u poređenju sa onim što je bilo potrebno platiti za isti skup proizvoda u referentnom ili baznom periodu.

  3. Statistika cena 2. Na osnovu podataka u tabeli izračunati indeks cena grupe proizvoda ako je poznato da je u tekućem u odnosu na bazni period proizvod A poskupeo 30%, proizvod B poskupeo 15%, dok je proizvod C pojeftinio 10%. Pretpostaviti da se količine u tekućem periodu nisu menjale u odnosu na bazni. Protumačiti rezultat.

  4. Statistika cena 3. Navesti tri najčešće korišćena indeksa cena. Koji se indeks cena od ta tri indeksa najčešće koristi i zbog čega? • Lasperov indeks cena • Pašeov indeks cena • Fišerov indeks cena • Najčešće se koristi Lasperov indeks cena zbog dostupnosti podataka. Podaci o potrošnji u baznom periodu su mnogo brže dostupni nego podaci o potrošnji u tekućem periodu, budući da je potrebno određeno vreme da se podaci o potrošnji obrade i publikuju. Pašeov i Fišerov indeks cena zahtevaju podatke o potrošnji u tekućem periodu.

  5. Statistika cena 4. Koji se indeksi cena prate sa aspekta komponenti finalne potrošnje? • Indeks potrošačkih cena • Indeks cena države • Indeks cena investicija • Indeks cena izvoza

  6. Statistika cena 5. Kako Evropska centralna banka definiše cenovnu stabilnost? • Evropska centralna banka definiše cenovnu stabilnost kada je prosečni godišnji rast harmonizovanog indeksa potrošačkih cena blizu 2%.

  7. Statistika cena 6. Navesti po čemu se razlikuju indeks potrošačkih cena i harmonizovani indeks potrošačkih cena. IPC i HIPC se razlikuju po tri osnova: 1) Po obuhvatu domaćinstava 2) Po obuhvatu i merenju poreza, dažbina i usluga 3) Po tretiranju rente za vlasnike nekretnina

  8. Statistika cena 7. Navesti koje se cene isključuju prilikom obračuna bazne inflacije u Srbiji. • Administrativno kontrolisane cene • Cene derivata nafte • Cene voća i povrća

  9. Statistika cena 8. Izračunati indeks potrošačkih cena na osnovu podataka u tabeli.

  10. Statistika cena 9. Izračunati Lasperov, Fišerov i Pašeov indeks cena na osnovu podataka u tabeli.

  11. Statistika cena 10. Cene proizvođača industrijskih proizvoda u Srbiji se prate za proizvode koje su svrstani u tri sektora, a to su: • Rudarstvo • Prerađivačka industrija • Proizvodnja električne energije, gasa i vode

  12. Statistika cena 11. Izračunavnje indeksa višeg nivoa agregacije

  13. Statistika cena 12.Objasnitizbogčega se mogu javiti značajna odstupanja u kretanju između indeksa cena proizvođača i indeksa potrošačkih cena • Razlike u obuhvatu dobara i usluga • Razlike u vrsti cena dobara i usluga

  14. Statistika cena • Razlike u obuhvatu dobara i usluga • Indeks potrošačkih cena obuhvata proizvode koje domaćinstva kupuju za svoju potrošnju - uvozna dobra i usluge su uključeni u obračun • Razlike u vrsti cena dobara i usluga • Porez na promet i akcize nisu uključeni u cenuproizvođača, jer ne predstavljaju prihod proizvođača • Porez na promet i akcize su uključeni u potrošačke cene, jer predstavljaju izdatke za potrošače

  15. Statistika cena 13. Ako Lasperov indeks iznosi 116, a Pašeov indeks iznosi 102, inflacija zasnovana na Fišerovom indeksu cena iznosi: • 2% • 16% • 8,77% • 9% • Ništa od navedenog nije tačno

  16. Statistika cena 14. Indeks potrošačkih cena obuhvata cene: • Uvoznih i izvoznih proizvoda • Uvoznih proizvoda, ali ne i izvoznih proizvoda • Izvoznih proizvoda, ali ne i uvoznih proizvoda • Ni uvoznih ni izvoznih proizvoda • Ni jedan od ponuđenih odgovora nije tačan

  17. Statistika cena 15. Kada hoćemo da poredimo BDP dve zemlje poređenje vršimo: • U evrima ukoliko su obe zemlje evropske • U dolarima ako poredimo Ameriku sa bilo kojom drugom zemljom • Preračunavamo BDP u dolare (evre) iste kupovne snage (PPP) da bi uzeli u obzir razlike u nivou cena između dve zemlje • Korigujemo BDP samo kada poredimo razvijene i nerazvijene zemlje • Ništa od navedenog nije tačno

  18. Statistika cena 16. BDP Francuske iznosi 1.800.000 miliona €, BDP Velike Britanije iznosi 1.300.000 miliona £. Tekući devizni kurs je 1£ = 1,5 €. PPP za Francusku iznosi 1,1, a za Veliku Britaniju 0,8. Ako uzmemo u obzir razliku u nivou cena između Francuske i Velike Britanije, koja zemlja ima veći BDP i za koliko?

  19. Statistika cena 17. Ukoliko BDP per capita Srbije najpre izrazimo u evrima i poredimo sa BDP-om per capita Francuske, zaključujemo da je BDP per capita Francuske za 20% veći od BDP-a per capita Srbije. Ukoliko znamo da su cene u Srbiji relativno niže od proseka cena u EU, dok su cene u Francuskoj relativno više od proseka EU, koje od sledećih trvrđenja je tačno ? • BND Srbije je za više od 20% ispod BND-a Francuske • BDP Srbije izražen u € PPS je za manje od 20% niži od BDP-a Francuske izraženog u € PPS • BDP Srbije izražen u € PPS je za više od 20% niži od BDP-a Francuske izraženog u € PPS • BND Srbije je za 18% niži od BND-a Francuske • Ni jedan odgovor nije tačan

  20. Statistika cena 18. Na osnovu datih podataka, popuniti tabelu i aproksimirati godišnji rast cena 2010. u odnosu na 2009. godinu. Protumačiti dobijeni rezultat.

  21. Statistika cena 19. Da bi dobili kumulativnu stopu inflacije koristeći aproksimativnu formulu: Inflacija = stopa rasta nominalnog BDP - stopa rasta realnog BDP treba da: • Stopu nominalnog rasta BDP-a računamo kao lančani indeks, a stopu realnog rasta BDP-a kao bazni indeks • Stopu nominalnog rasta BDP-a računamo kao bazni indeks, a stopu realnog rasta BDP-a kao lančani • Obe stope rasta izračunamo koristeći lančane indekse • Obe stope računamo koristeći bazne indekse • Isti rezultat ćemo dobiti bez obzira na to da li koristimo bazne ili lančane indekse

More Related