1 / 25

Međunarodna ekonomija Dio I Međunarodna trgovina

Međunarodna ekonomija Dio I Međunarodna trgovina. Predavanje 0 8 – Efekti carinske zastite – parcijalna ravnotež a (mala zemlja) Obavezna literatura V izd str. 132-135 IV izd. 128-130. Parcijalna ravnoteža.

leone
Download Presentation

Međunarodna ekonomija Dio I Međunarodna trgovina

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Međunarodna ekonomijaDio I Međunarodna trgovina Predavanje 08 – Efekti carinske zastite – parcijalna ravnoteža (mala zemlja) Obavezna literatura V izd str. 132-135 IV izd. 128-130 Mikic (c) 2003

  2. Parcijalna ravnoteža • Analiza parcijalne ravnoteže koristi se često u trgovinskoj politici radi jednostavnosti. • promatramo ravnotežu na jednom tržištu držeći sve ostale faktore osim S i D konstantnim • Za malu otvorenu zemlju ravnoteža će se bazirati na domaćoj S i D uz danu svjetsku cijenu i ili svjetsku S ili D Mikic (c) 2003

  3. P S Izvoz P* P* D Uvoz Q Mikic (c) 2003

  4. Carine (ponovo!) • Carina je porez koji se nameće na uvoz (izvoz?) • Može se definirati u obliku nameta po jedinici (specifična carina) ili u postotku na vrijednost (ad valorem carina) • Carina “umeće” jaz između tržišne (svjetske) cijene i cijene koju plaćaju domaći agenti (potrošači, proizvođači,…)Zbog toga su proizvodnja i potrošnja poremećene Mikic (c) 2003

  5. P S prohibitivne P = P*+ t3 ‘Voda' P = P*+ t2 P = P*+ t1 t1 P* D Q M1 M0 Mikic (c) 2003

  6. Carina dekuražira domaću potrošnju i potiče domaću proizvodnju • Gornji limit za carinu je autarkična ravnotežna cijena (prohibitivna razina) kada uvoz nestaje • Za stopu carine koja bi uvoznu cijenu gurnula iznad te razine se kaže da ima “vodu” u sebi. Može se smanjiti bez realnih efekata. • Carina ne može uvozno dobro pretvoriti u izvozno dobro Mikic (c) 2003

  7. Mjere blagostanja • Potrošačev višak:područje između cijene koju plaćaju potrošači i one koju su spremni platiti (koja je dana krivuljom potražnje) • Proizvođačev višak:Područje između cijene koju proizvođači dobivaju i one po kojoj su spremni nuditi dobra (danu krivuljom ponude) Mikic (c) 2003

  8. Učinci na blagostanje • Zato što carina poremećuje ravnotežnu strukturu proizvodnje i potrošnje, dolazi do efekata na blagostanje. • Treba razmotriti: • Efekt rasta cijene na potrošače. • Efekt rasta cijene na proizvođače. • Efekt rasta prihoda kroz carinu. • Ukupne efekte na društvo. Mikic (c) 2003

  9. P S Potrošačev višak CS P* Proizvođačev višak PS D Q Mikic (c) 2003

  10. P S P = P*+ t1 t P* D Q M1 M0 Mikic (c) 2003

  11. P S P = P*+ t1 t P* D Q M1 M0 Mikic (c) 2003

  12. P S P = P*+ t1 G t P* D Q M1 M0 Mikic (c) 2003

  13. P S P = P*+ t1 t P* D Q M1 M0 Mikic (c) 2003

  14. P S P = P*+ t1 t P* D Q M1 M0 Mikic (c) 2003

  15. Dakle • CS pada. • PS raste. • Država (G) ima više prihoda. • Gubitak CS premašuje dobitak PS i države pa govorimo o mrtvom teretu za društvo (deadweight loss ili DWL). • DWL se može podijeliti na trošak carine u proizvodnji i trošak carine u potrošnji Mikic (c) 2003

  16. Zaključci – uvozna carina • Nema opravdanja za carinu u malom efikasnomgodpodarstvu – ali koliko je takvih? • Carine preraspodjeljuju dohodak iz jedne grupe u drugu, ali u tom procesu snižavaju blagostanje za društvo kao cjelinu (ovo ce se vrlo jasno pokazati na sljedecem predavanju) • Treba znati da carina ima identičan efekt kao i proizvodna subvencija i porez na potrošnju uzeti zajedno. Zašto se onda koriste carine? Mikic (c) 2003

  17. Troskovi prilagodjavanja kada se carina snizava • Da bi razumjeli zasto je toliko vlada tesko odustaje od koristenja carina, moramo jasno razumjeti sto se desava kada se carina smanjuje (ili ukida) – proces prilagodjavanja u liberalizaciji ciji su troskovi vidljiv odmah, a probici liberalizacije cesto dolaze u dugom roku Mikic (c) 2003

  18. P Proizvodjaci S Potrosacki probitak G P = P*+ t t P=P*+t1 P* D Q M1 M0 Mikic (c) 2003

  19. Proizvodjaci direktno gube a kako su oni uvijek organizirani (udruga poslodavaca) te imaju dodatne adute (zaposlenost + sindikati) za njihov gubitak se uvijek puno vise cuje (u vladi) nego za dobitak kojeg uzivaju potrosaci => ovo objasnjava bar dio razloga zasto je tesko sniziti/eliminirati carinu Mikic (c) 2003

  20. Izvozna carina • Osim na uvoz, carina (kao trgvoinski porez) se moze uvesti I na izvozne proizvode • Mala zemlja moze SNIZITI cijenu izvoznih dobara na SVOM DOMACEM TRZISTU uvoideci izvoznu carinu (ili kvotu!) • Razmislite o mogucim razlozima (I poslejdicama) uvodjenja izvozne carine? Ima li primjera u HR? Sto kaze WTO? Mikic (c) 2003

  21. Razlozi uvodjenja izvozne carine • Dakle to je mjera kojom se snizava cijena na domacem trzistu • Moze biti nekoliko razloga zasto se ova mjera moze smatrati pozeljnom: • Prihod u drzavnu blagajnu • Potreba da se snizi cijena potrosacima (ukljucujuci downstream proizvodjacima koji proizvod kupuju kao input) • Zadrzavanje veceg dijela proizvoda za potrosnju na domacem trzistu Mikic (c) 2003

  22. P S P* t1 P + t1 = P* P + t2 = P* D Q X1 X0 Mikic (c) 2003

  23. Ucinak izvozne carine slican je ucinku uvozne carine : • Izvozna carina “gura” domacu cijenu prema dolje I za proizvodjace I za potrosace, poticuci potrosace da trose vise, a proizvodjace da proivode manje. Izvoz mora pasti. • Postoji granica do koje cijena moze padati – to je autrakicna cijena. Na toj razini nema izvoza (izvozna carina je postala prohibitvna I djeluje kao izvozna zabrana) Mikic (c) 2003

  24. P S P* P + t1 = P* D Q X1 X0 Mikic (c) 2003

  25. Ucinci na blagostanje se izvode na isti nacin kao I kod uvozne carine, koristeci potrosacev I proizvodjacev visak (probitak) te prihode od carine • Izvozna carina snizava proizvodjacev probitak, povecava potrosacev probitak, povecava prihode od carine • Neto efekt je negativan (proizvodjaci gube vise od grupa koje dobivaju), znacu ukupno drustvo je na nizij razini blagostanja (I mostoji mrtvi teret, DWL) Mikic (c) 2003

More Related