450 likes | 984 Views
Crveni križ i Ženevske konvencije. Marina Vulin Matko Vučica Ivana Vidović. ME Đ UNARODNA HUMANITARNA ORGANIZACIJA CRVENI KRIŽ. UVOD. Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Osnovan je 1863. Utemeljio ga je Henry Dunant
E N D
Crveni križ i Ženevske konvencije Marina Vulin Matko Vučica Ivana Vidović
MEĐUNARODNA HUMANITARNA ORGANIZACIJA CRVENI KRIŽ
UVOD • Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. • Osnovan je 1863. • Utemeljio ga je Henry Dunant • U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni crveni križ. Dijeli se na gradske i općinske organizacije, a nacionalna se društva ujedinjuju u međunarodnu federaciju crvenoga križa i polumjeseca.
OSNOVNI CILJEVI CRVENOG KRIŽA • Ublažavanje ljudskih patnji, a osobito onih izazvanih velikim prirodnim, ekološkim i dr. nesrećama, sa posljedicama masovnih stradanja, epidemijama i oružanim sukobima. • Doprinos unaprijeđenju i zaštiti zdravlja, prevenciji bolesti i podizanju ekološke i zdravstvene kulture građana. • Poticanje i unaprijeđenje soIidarnosti i međusobnoga pomaganja socijalne sigurnosti građana.
ICCR – MEĐUNARODNI ODBOR CRVENOG KRIŽA • Osnovan 1863 u Ženevi. • Ima 25 članica, sa posebnim statusom u međunarodnom humanitarnom zakonu. • Zadaća im je štititi život i dostojanstvo žrtava međunarodnih i građanskih vojnih sukoba.
NACIONALNA DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA • 186 nacionalnih članica priznatih od pokreta su skoro sve zemlje svijeta. • Neovisne, rade po principima humanitarnoga zakona i statuta određenog u pokretu.
TEMELJNA NAČELA POKRETA • Stausom međunarodnoga pokreta potvrđuje se da se Crveni križ u obavljanju misija rukovodi svojim osnovnim načelima usvojenim 1965 u Beču.
HUMANOST • Bez diskriminacije pružati pomoć svim ranjenicima na bojnom polju i nastojati spriječiti i ublažiti ljudsku patnju. • Svrha je zaštita života, zdravlja te osiguranje i poštivanje ljudske osobe • Promicanje uzajamnoga razumijevanja, prijateljstva i trajnoga mira među narodima.
NEPRISTRANOST • Ne raditi razliku s obziorm na nacionalnu, rasnu, vjersku, klasnu ili političku pripadnost pojedinca, več nastojati ublažiti njegove tegobe. • Dati prednost najtežim slučajevima unesrećenih.
NEUTRALNOST • Pokret se ne opredjeljuje i ne upušta rasprave političke, rasne, vjrske ili ideološke prirode.
NEZAVISNOST • Iako su nacionalna društva pomoćna tijela humanitarnih službi svojih vlada i podvrgnuta zakonima pojedinih zemalja, ona uvijek moraju sačuvati autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu sa načelima pokreta.
UNIVERZALNOST • Međunarodni pokret Crvenoga križa u kojem sva društva imaju jednak položaj i dijele jednaka prava i dužnosti uzajamnoga pomaganja, svjetski je pokret.
POVIJEST POKRETA • 1863 Osnovan je međunarodno odbor za pomoć ranjenicima. Iste godine održana je konferencija na kojoj je prohvačeno deset rezolucija koje su odredile ciljeve i radne metode. Tih deset rezolucija čine osnivačku povelju Crvenoga križa. • 1876 Preimenovan je u međunarodni odbor Crvenog Križa.
ZNAK CRVENOG KRIŽA • Koristi se kao vidljiva oznaka zaštite koju pružaju ženevske konvencije. • 1864 U bitci kod Dybola (Danska) crveni križ na bijeloj podlozi prihvačen kao znak raspoznavanja sanitetskih službi oružanih snaga. • 1876. Tursko carstvo umjesto crvenoga križa koriti crveni polumjesec.
HRVATSKI CRVENI KRIŽ • 1878 U Zagrebu, Dubrovniku I Zadru prve podružnice • 22.08.1991. HCK se obraća ICRC-U u svezi osamostaljenja. • 25.08.1993. Priznaje HCK za punopravnoga člana pokreta.
HRVATSKI CRVENI KRIŽ • U svom radu ostvaruje humanitarne ciljeve i zadaće na području zaštite i unaprijeđenja zdravlja , socijalne skrbi, zdravstvenoga i humanitarnoga prava i zaštitu ljuskih prava. • Posebne obveze HCK izvršava u situacijama katastrofa sa posljedicama masovnih stradanja, epidemija i oružanih sukoba.
HRVATSKI CRVENI KRIŽ • Od 1991. do 1998. HCK pomagao je kao stradalnicima rata 490 000 osoba. • Prikupleno je 1.1 milijuna doza krvi • Distribuirano je preko 1.5 milijun obiteljskih poruka, te obrađeno preko 28 000 zahtjeva za traženje nestalih osoba. • HCK organizira prijem, skladištenje i transport, te raspodjelu međunarodne pomoći.
ŽENEVSKE KONVENCIJE • Conventio = pogodba,ugovor • 4Ženevske konvencije, koje su postale osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja • Kao dio međunarodnog pravaobuhvaćaju zaštitu žrtava rata na kopnu, moru i u zraku i to, ranjenika, bolesnika, zarobljenih osoba, brodolomnika,pripadnika oružanih snaga i građana
ŽENEVSKE KONVENCIJE • Povijest • Njezino donošenje usko je povezano s razvitkom Crvenog križa (osnovan 1863. također u Ženevi) • I Ženevska konvencija donešena 1864. na međunarodnoj konferenciji u Ženevi • Shodno ratnim događanjima u svijetu, poboljšavaju se stari tekstovi i zaključuju se nove Konvencije (1929. III konvencija).
ŽENEVSKE KONVENCIJE • 12. kolovoza 1949. U Ženevi na Međunarodnoj diplomatskoj konferenciji utvrđeni su konačni tekstovi sve četiri Konvencije,potpisali su ih predstavnici 60 državaCrvenom križu time je nametnuta obaveza da bude spreman u svako doba i u svakoj prilici izvršavati humanitarne zadaće, koje su mu povjerene ovim Konvencijama
ŽENEVSKE KONVENCIJE • I.(G1)Za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu štiti ranjene i bolesne vojnike i osoblje koje ih njeguje, zgrade u kojima su smješteni i opremu koja se koristi za njihove potrebe. Uređuje uporabu znakova: crvenog križa i crvenog polumjeseca • II.(G2) Za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moruProširuje zaštitu na mornare brodolomce i uređuje uvijete pod kojima im se može pružiti pomoć • III.(G3) se odnosi na postupanje sa ratnim zarobljenicima. Sadrži definiciju ratnih zarobljenika i propisuje način njihove opće zaštite(npr.svako teže ranjavanje ili smrt ratnog zarobljenika mora biti podložna istrazi).
ŽENEVSKE KONVENCIJE • IV.(G4)se odnosi na zaštitu građanskih osoba za vrijeme rata. Propisuje način zaštite građana,prava medicinskog osoblja i dužnosti zdravstvenih radnika. • Npr.zabrana kolektivnih kazni,pljački i represija te uzimanje talaca, poštivanje i zaštita građanskih bolnica
ŽENEVSKE KONVENCIJE • Dopunski protokoli 1. i 2. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih snaga i 3. o usvajanju novog karakterističnog amblema