1 / 19

TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA

TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA. Povijesni kontekst nastanka i razvoja glavnih tipova socijalne politike. I. TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA. Tri tipa zapadne socijalne države (Esping – Andersen) Podtipovi tročlane Esping – Andersenove tipologije socijalne države

luann
Download Presentation

TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA Povijesni kontekst nastanka i razvoja glavnih tipova socijalne politike

  2. I. TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA • Tri tipa zapadne socijalne države (Esping – Andersen) • Podtipovi tročlane Esping – Andersenove tipologije socijalne države • Socijalistička i postsocijalistička socijalna država (Deacon) • Zaštitna i produktivna socijalna država • Nadnacionalna socijalna država

  3. BISMARCKOVSKA (KONZERVATIVNA) SOCIJALNA DRŽAVA • Obuhvat: zaposleni i članovi njihovih obitelji • Zemlje: kontinentalna i južna Europa • Financiranje: doprinosi zaposlenih, u manjoj mjeri porezi • Neovisni fondovi socijalnog osiguranja, kojima se upravlja na tripartitnoj osnovi • Naknade: ovisne o doprinosima • Za siromašne građane država osigurava socijalnu pomoć, a utjecajne su nevladine organizacije • Južnoeuropska varijanta bismarckovskog modela: veća uloga obitelji, a manja uloga države

  4. SKANDINAVSKA (SOCIJALDEMOKRATSKA) SOCIJALNA DRŽAVA • Obuhvat: svi građani bez obzira na zaposlenost (načelo socijalnog “citizenshipa”) • Zemlje: Skandinavija i Danska (u znatnoj mjeri Nizozemska) • Financiranje: porezi, a u manjoj mjeri doprinosi • Razvijene javne socijalne usluge, posebno zdravstvo, obrazovanje i usluge za djecu i obitelj • Aktivne politike zapošljavanja i uključivanja pripadnika marginalnih skupina

  5. LIBERALNA SOCIJALNA DRŽAVA • U prvom planu individua, tržište i samopomoć; država manje intervenira u raspodjeli nacionalnog dohotka • Zemlje: SAD i anglosaksonske države • Socijalno osiguranje pretežno preko poduzeća, a državno je manje zastupljeno (prvenstveno za državne službenike); slabije razvijeno javno zdravstvo • Država posebnim mjerama javne pomoći pomaže onima koji su najviše socijalno ugroženi • Socijalna je pomoć uvjetovana aktivnim traženjem posla • Neka vrsta kompenzacije socijalnog osiguranja za građane su privatna obeštećenja u slučaju nesreće • Britanska podvarijanta liberalnog modela s više socijalnih elemenata od američke nastala je kao rezultat reforme lorda W. Beveridgea u Drugom svjetskom ratu

  6. II. KONTEKST NASTANKA GLAVNIH TIPOVA SOCIJALNIH DRŽAVA • O razdoblju prije socijalne države • Bismarckove socijalne reforme osamdesetih godina 19. stoljeća • Skandinavske reforme krajem 19., početkom 20. i 30-ih godina 20. st. • Američke reforme tridesetih i britanske četrdesetih godina 20. st. • Međunarodni dokumenti o socijalnim pravima • Europska Unija i europski socijalni model

  7. BISMARCKOVSKE SOCIJALNE REFORME • Društvene pretpostavke bismarckovskih socijalnih reformi - ujedinjenje Njemačke, snažan gospodarski rast, moćna pruska državna elita, luteranski “beruf” i “stand”, kult države, strah od socijaldemokrata • Glavni bismarckovski socijalni zakoni - zakon o zdravstvenom osiguranju (1883.) - zakon o osiguranju nesreće na poslu (1884.) - zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju (1889.) • Osnovna obilježja bismarckovskih zakona - plaćanje doprinosa, stvaranje fondova i tripartizam - nepovjerenje radnika i socijaldemokrata - širenje socijalnog osiguranja na sve zaposlene

  8. SKANDINAVSKE SOCIJALNE REFORME • Društveni kontekst skandinavskih reformi - mala, homogena i egalitarna društva na periferiji Europe, reformizam i snažna uloga države - utjecaj crveno-zelene koalicije - duh “narodne kuće” (Folkhemmet) • Glavne skandinavske socijalne reforme - danski zakon o mirovinama za stare siromašne ljude (1981.) - švedski zakon o “narodnim mirovinama” (1913.) - reforme tridesetih i poslijeratnih godina i nastanak “Trećeg puta” između kapitalizma i socijalizma - dugo razdoblje vladavine socijaldemokrata

  9. SOCIJALNE REFORME U SAD • Povijesni kontekst i obilježja američkog društva - velika zemlja otvorenih mogućnosti, masovna imigracija - duh individualizma i poduzetništva (kalvinistički puritanizam), mala uloga države, razvijena filantropija • Rooseveltove reforme - “Velika depresija” 1929. – 1933. godine - New Deal – veliki javni radovi - Social Security Act – socijalni zakoni o mirovinskom osiguranju i osiguranju nezaposlenih (nema zdravstvenog osiguranja) • Reforme L Johnsona 60-ih godina

  10. SOCIJALNE REFORME U VELIKOJ BRITANIJI • Povijesni kontekst britanskih reformi - represija protiv prosjaka i skitnica i zakoni za siromašne - industrijsko društvo, bijeda u gradovima, “Fabijansko udruženje” - prvi socijalni zakoni pošetkom 20. stoljeća (L. George) • Velika reforma lorda W. Beveridgea - ratne okolnosti početkom Drugog svjetskog rata - Izvještaj lorda Beveridgea britanskom parlamentu - laburistički socijalni zakoni nakon rata

  11. III. POSLIJERATNI RAZVOJ I NAZNAKE NADNACIONALNE SOCIJALNE DRŽAVE • Poslijeratni uspon (“zlatno doba”, “trideset slavnih”) i kriza socijalne države; utjecaj globalizacije na socijalnu državu • Međunarodni socijalni dokumenti i međunarodne institucije, posebna uloga Svjetske banke i MMF-a • Europska unija i socijalna politika

  12. POSLIJERATNI USPON I KRIZA SOCIJALNE DRŽAVE Poslijeratni uspon socijalne države -negativna iskustva rata i porast solidarizma, jačanje socijalnih prava -brzi gospodarski rast, puna uposlenost, atmosfera optimizma -stabilna obitelj, visoki natalitet -snažna država – nacija, državni intervencionizam • Kriza socijalne države od sredine 70-ih - ekonomska kriza i “rezanje socijalnih troškova” - M. Tatcher i R. Reagan: neoliberalizam na djelu - globalizacija i njen utjecaj na socijalnu državu

  13. EUROPSKA UNIJA I SOCIJALNA POLITIKA • Europska unija u početku je formirana kao ekonomska zajednica • Amsterdamskim ugovorom iz 1997. godine EU počinje snažiti svoju socijalnu dimenziju • Lisabonskom strategijom iz 2000. godine proklamira se politika zapošljavanja i socijalnog isključivanja. Umjesto “zaštite dohotka” promovira se “politika aktiviranja” • Nova kriza posljednjih godina ojačala je državni intervencionizam, ali i politiku rezanja socijalnih troškova i socijalnih reformi

  14. MEĐUNARODNI DOKUMENTI I INSTITUCIJE • Temeljni međunarodni dokumenti -Deklaracija o pravima čovjeka UN 1948. godine i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima 1966. godine - Europska socijalna povelja 1965. i (revidirana verzija) 1996. godine - Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti 1964. (revidiran 1990.) i ostali dokumenti Međunarodne institucije - Organizacija ujedinjenih naroda i njena tijela - Međunarodna organizacija rada - Vijeće Europe - Europska unija - Svjetska banka i MMF – financijske institucije koje utječu na nacionalne socijalne politike

  15. IV. KLJUČNI AKTUALNI IZAZOVI SOCIJALNE DRŽAVE • Demografske promjene, posebno starenje stanovništva • Promjene u strukturi obitelji (opadanje fertiliteta, pluralizacija obiteljskih oblika, “nesigurna obitelj”) • Promjene u strukturi rada (širenje atipičnih oblika zaposlenosti) • Migracije stanovništva i njene posljedice

  16. OPADANJE BROJA I STARENJE STANOVNIŠTVA • U Europi i u Hrvatskoj opada broj stanovnika (u Europi će u prvoj polovini 21. st. biti oko 100 mln, a u Hrvatskoj oko 700 tisuća stanovnika) • Raste broj starog stanovništva (udio starijih od 65 godina porast će do 2050. g. u EU, a otprilike tako i u Hrvatskoj, od 15% na oko 30%) • Isto tako opadaju stope fertiliteta (u EU od 2,5 sredinom šezdesetih na 1,5 ovih godina; slično je i u Hrvatskoj) • To ima velike reperkusije na mirovinski i zdravstveni sustav, posebno njihove troškove • Koncept “aktivnog starenja”

  17. PROMJENE U STRUKTURI OBITELJI • Smanjuje se stopa nupcijaliteta (sklapanja brakova), a povećava stopa divorcijaliteta (razvoda brakova) (Primjer: stopa prve bračnosti) • Na djelu je pluralizacija obiteljskih oblika (jednočlana kućanstva, jednoroditeljske obitelji, obitelji bez djece, kohabitacije i sl.) • Demografi govore o drugoj demografskoj tranziciji • Posljedice: mnogi rizici koji su ranije rješavani unutar obitelji prenose se na državu i društvo

  18. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA • Europska unija ima problem velikog priljeva stanovnika iz nerazvijenih dijelova svijeta (godišnje oko 1,5 imigranata, neto migracija oko 1 mln stanovnika) • To poboljšava demografsku strukturu zapadnih zemalja (povećani natalitet), ali postavlja brojne probleme integracije pridošlica (primjer Roma u Francuskoj) • Hrvatska također ima problem imigracije, posebno izazvane ratom, ali se pred njom sve više otvara problem iseljavanja stanovništva • U Europi postoje različite imigrantske politike, mada se one u EU postupno nastoje ujednačiti

  19. PROMJENE U STRUKTURI RADA • Globalizacija i tehnološka revolucija u znatnoj mjeri utječu na strukturu rada (zaposlenosti) • Oni utječu na širenje oblika fleksibilnog (atipičnog) zapošljavanja: privremeni, povremeni, sezonski rad i slično • To položaj radnika čini nestabilnim (tzv. prekarizacija rada) i ima posljedica na ukupni društveni život • Jedan od načina prevladavanja dihotomije “sigurnost – efikasnost” jest tzv. model fleksigurnosti, koji je na djelu u nekim zemljama (Danska) • Čini se da u tom smislu predstoji velika reforma radnog i socijalnog zakonodavstva, a Hrvatska se već suočava s problemima koji iz promjena radnog zakonodavstva proizlaze. Čini se da je ona za njih slabo pripremljena .

More Related