HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE I (20 12 -201 3 )

1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE I (2012-2013) 3. Središnji problemi montažnog prijelaza 30. X. 2012.

2. SISTEMATIZACIJA OSNOVNIH POJMOVA

3. SUODREDBE MONTAŽNOG PRIJELAZAI KADRA KAKO PREPOZNAJEMO MONTAŽNI PRIJELAZ, ODNOSNO KADAR PRI GLEDANJU FILMA? PRIMJER: Jean-Luc Godard: Do posljednjeg daha, 1960 • Na montažni prijelazupućuje skokovita promjena ukupne vizure… • a ona je izazvana skokovitom promjenom točke promatranja/motrišta: skokovito preusmjerenje vizure ili skokovito prebacivanje promatračkog položaja • Na kadar upućuje vizurni kontinuitet, tj. neprekinuta vizura prizora • tj. neprekinut pogled na prizor – stalno motrište, odnosno kontinuirano pomicanje motrišta (vožnjom i/ili panoramom) ORIJENTACIJSKE DEFINICIJE: • Kadarje dio filma u kojem prizor promatramo s vizurnim kontinuitetom, s kontinuirane točke promatranja • Montažni prijelaz je skokovita (diskontinuirana) promjena vizure, bilo skok u položaju točke promatranja ili skokovito premještanje smjera promatranja (ili, najčešće, oboje) • Doživljaj montažnog prijelaza ovisi o ‘sučelju’ prizora i točke promatranja – ovisi o ustanovljavanju što se prizornog promijenilo i što se promatrački promijenilo na danom montažnom prijelazu – i zašto!

4. NAČELO ‘DOSTATNE PROMJENE’ TOČKE PROMATRANJA PRI KONTINUIRANOJ MONTAŽI • Problem: premali montažni prijelaz • PRIMJER: Jean-Luc Godard: Do posljednjeg daha, 1960 • Montažni prijelaz se registrira (doživljajno ‘uzima’) kao jasna promjena točke promatranja onda kad je ona dostatno velika, ali ne i prevelika (pri promatranju iste prizorne pojave) • Promjena točke promatranja je dostatno velika(u odnosu na istu pojavu promatranja) kad ispunjava sljedeće uvjete: • Ako je promjena kuta promatranja u odnosu na isti predmet promatranja veća od 300– (uz zadržavanje istog plana) • Ako je promjena promatračke udaljenosti od istog predmeta promatranja najmanje skok od jednog plana, a poželjno od dva plana (npr. s krupnog na najmanje blizu ili polublizu) (ako se mijenja plan po osi promatranja) • Najčešće: Ako se poveže dostatna promjena kuta promatranja i udaljenosti promatranja(plana)u odnosu na isti predmet promatranja

5. SKOKOVIT MONTAŽNI PRIJELAZ PRI KONTINUIRANOJ MONTAŽI • Kad je razlika između dvaju točki promatranja u dva uzastopna kadra – a u odnosu na istu prizornu pojavu - premala ili prevelika tada se montažni prijelaz naglašeno osjeća, kao svojevrsni trzaj ili skok, i takav se prijelaz naziva: • montažni skok (eng. jump cut) • Montažni skok može biti trojak: • (a) premali • skok u kadru– otprilike ista točka promatranja, ali s nekim prekidom u promatranju iste pojave (iste osobe koja, recimo, govori i miče se na mjestu; tipično nastaje izrezivanje dijela kadra, ili zaustavljanjem snimanja na trenutak i nastavak pod istim uvjetima) (Godard: Živjeti svoj život, scena u restoranu) • trzav rez – premala promjena točke promatranja: neznatna promjena plana ili strane promatranja u odnosu na isti predmet promatranja(Godard: Živjeti svoj život, scena u autu) • (b) preveliki • skokovit rez – jako veliko premještanje točke promatranja – npr. skok iz totala u detalj, ili iz detalja u total; treba se snaći u korjenito promjenjenoj vizuri na istu pojavu

6. PSIHOLOŠKO OBJAŠNJENJE SKOKOVITOG REZA • RAZLIČIT JE PSIHOLOŠKI TEMELJ OVE RAZLIKE. • (a) Premale nas razlike čine trenutačno nesigurnim u pogledu statusatog mjesta: • Je li po srijedi baš promjena točke promatranja ili je po srijedi neka optička smetnja, greška u našoj zamjedbi • Je li se nešto “neprirodno” dogodilo s prizornom pojavom koju promatramo • (b) Prevelika razlika postavlja problem razabiranja je li riječ o baš istom prizoru ili o posve drugom prizoru, je li riječ o kontinuiranom promatranju prizora ili o elipsi, promatračkom preskoku

7. KONTINUIRANI I DISKONTINUIRANI MONTAŽNI PRIJELAZ • Načelno se razlikuje dva tipa montažnog prijelaza: • 1. kontinuirani montažni prijelaz (kontinuiran rez) – onaj u kojem nadovezano, netremice promatramo isti prizor, prizor koji se kontinuirano odvija • Promatrački smo neprekinuto prisutni u prizoru, promatrački ga kontinuirano nadziremo preko montažnog prijelaza • 2.diskontinuirani montažni prijelaz (diskontinuiran rez) – onaj u kojem smo prekinuli promatranje prizora i našli se ili u posve drugom prizoru, ili u istom, ali u drugo vrijeme • Prekinut je prizorno-promatrački kontinuitet

8. SREDIŠNJI PROBLEMI MONTAŽNOG PRIJELAZA ŠTO MORAMO ODGONETNUTI NA MONTAŽNOM PRIJELAZU • A. Odgonetnuti identitet prizora (ambijenta, likova, zbivanja, stvari) • Problem identifikacije prizora i važnih sastavnica prizora nakon montažnog prijelaza • B. Promatrački se orijentirati:kako se promatrački smještamo nakon montažnog prijelaza, s kojom prostornom orijentacijom • Problem promatračke orijentacije nakon montažnog prijelaza • C. Odgonetnuti na što da pazimo na montažnom prijelazu – čemu da poklonimo pozornost u novoj vizuri • Problem rasporeda / prijenosa pažnje nakon montažnog prijelaza • D. Odgonetnuti u kakav se globalniji interes uklapa dani montažni prijelaz • Problem uspostavljanja i održavanja interesa kroz niz kadrova – što zapravo u danom dijelu filma pratimo, koji nam je promatrački zadatak

9. NAČELNI PROBLEM GLEDANJA FILMA • Film se oslanja na naše svakodnevne sposobnosti prepoznavanja prizora, utvrđivanja odakle to promatramo, na naše tipične promatračke interese i prepoznavanje konteksta za ostvarivanje tih interesa – sve to on aktivira, razrađuje, ispituje... • Ali, ipak, koliko se god oslanja na svakodnevno iskustvo, gledanje filma u mnogočemu se razlikuje od opažalačkog snalaženja u životu. • A) DEKONTEKSTUALIZIRANOST FILMSKOG SVIJETA. Pri gledanju filma ‘bačeni’ smo u ‘filmski svijet’ ključno različit od onog u kojem se trenutno nalazimo dok gledamo film (kino, soba s televizijskim ekranom). U tom se svijetu moramo polazno, najelementarnije snaći, tj. snaći - polazeći ‘od ničega’ • Prvi temeljni problem gledanja prizora filma: • Koji je to svijet, kakav je sve? • B) DEKONTEKSTUALIZIRANOST TOČKE PROMATRANJA. Pri gledanju filma naše je opažanje filmskih prizora odvojeno od naše tjelesne točke promatranja – bez obzira gdje se nalazili pred filmskim platnom i koliko nas gleda – svi gledamo prizor iz iste, filmom ponuđene, točke promatranja. • Drugi temeljni problem gledanja prizora filma: • Kakvo se to promatračko snalaženje u njemu od nas traži?

10. PLAN DALJIH PREDAVANJA • 1. Ustanoviti koji se uvjeti moraju ispuniti da bismo na montažnom prijelazu prepoznavali (identificirali): • a) ambijent • kao isti, kao isti u različito vrijeme, ili kao različit • b) likove • kao iste, kao iste u različito vrijeme, kao različite • c) zbivanje • kao isto nadovezano zbivanje, kao isto ali nenadovezano zbivanje ili kao posve različito zbivanje • 2. Ustanoviti kako nam se sve premiješta točka promatranja na montažnom prijelazu i što uvjetuje njezino premiještanje • Kako se upravlja promatračkom orijentacijom od kadra do kadra • 3. Ustanoviti kako se upravlja pažnjom unutar kadra i na prijelazu s kadra na kadar i koji su razlozi za prebacivanje pažnje (motivacija reza) • 4. Kako kontekst sklopova, šireg izlagačkog konteksta, utječe na uvjete koji se moraju osigurati na montažnim prijelazima

11. LITERATURA UZ OVO PREDAVANJE: • “montažni prijelaz” i “rez” – Filmska enciklopedija 2, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleža”