Učiteljska i nastavnička profesija u Hrvatskoj - stanje i izazovi

1. Učiteljska i nastavnička profesija u Hrvatskoj - stanje i izazovi Vlasta Vizek Vidović Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Centa za istraživanje i razvoj obrazovanja Subotica, 23-25.11.2012.

2. “Kvaliteta obrazovnog sustava ne može nadmašiti kvalitetu učitelja koji u njemu rade.” (Barber i Mourshed, 2007.) “ Problem s budućnosti je da u pravilu stigne prije nego što smo za nju spremni.” (A. Glasgow)

3. Dimenzije profesije • ORGANIZACIJSKA • Visoka mogućnost utjecaja na politiku u području • Mogućnost samoregulacije u obavljanju svoje djelatnosti • Profesionalna tijela koja određuju djelokrug rada, način primanja članova, sankcije. • Etički kodeks koji određuje profesionalnu praksu i definira profesionalne vrijednosti • PONAŠAJNA • Ovladanost visokom razinom specifičnih znanja i vještina koja omogućava kritičnost, rješavanje složenih problema i razvoj inovativnih pristupa. • Zbog zahtjevnosti zadataka profesionalci imaju slobodu u donošenju vlastitih procjena u skladu s odgovarajućom praksom. • PSIHOLOŠKA • izgrađen profesionalni identitet • dugoročna predanost profesiji • usvojenost visokih etičkih načela struke • potreba za cjeloživotnim učenjem • osjećaj visoke samoefikasnost • SOCIJALNA • posao koji se percipira kao društveno vrijedan i bitan za razvoj ključnih socijalnih i ljudskih vrijednosti • posao koji je prihvaćen od strane javnosti te uživa visok društveni ugled i status i adekvatno je nagrađen • OBRAZOVNA • dugotrajno obrazovanje – sveučilišna vertikala • obavezno praktično osposobljavanje tijekom studija i pripravništva • formalno priznate kvalifikacije vezane uz Kvalifikacijski okvir

4. Što je profesija? Grupa pojedinaca koja: • je osposobljena za primjenu specifičnih područnih znanja i vještina u interesu drugih • prepoznata i prihvaćena od strane javnosti • slijedi visoke etičke standarde • ima razvijene mehanizme samoregulacije vlastite djelatnosti • posjeduje formalno priznate kvalifikacije utemeljene na visokom obrazovanju i kontinuiranoj provjeri (prema Domović, 2012)

5. Ključno pitanje: Jesu li u Hrvatskoj učiteljstvo i nastavništvo profesija s obzirom na obrazovnu dimenziju?

6. Inicijalno obrazovanjeili što je donio Bolonjski proces? Univerzitacija svih učiteljskih i nastavničkih programa Kvalifikacija za rad u školi diploma magistra struke (MA) ali • Promjene su uglavnom strukturne: “aritmetičke”, a manje sadržajne • Kompetencijski kurikularni pristup primijenjen mehanički: nejasno definiranje izlaznih kompetencija • Mehanizmi za osiguravanje kvalitete – primijenjeni formalno i parcijalno

7. Učiteljski studij Učiteljski fakulteti Integrirani studij (300 ECTS-a) Simultani model Rašireno uvođenje opcije dvopredmetnosti Poslijediplomski studiji Trend pozitivne selekcije pri upisu (češće 1. izbor, ali manje gimnazijalaca) Nastavnički studiji Fakulteti s nastavničkim smjerovima Stupnjeviti studij (180+120 ECTS-a) Konsekutivni model Većinom nastavnički smjer na diplomskom studiju Nastavničke kompetencije - 60 ECTS Trend selekcije kandidata ovisi o studiju (češće 2. izbor, više gimnazijalca) Usporedna snimka stanja

8. Što se nije bitno promijenilo? • Studijski programi planirani bez suradnje s različitim nositeljima interesa • Kurikulumski pristup formalno primijenjen: izlazne kompetencije niti ishodi učenja nisu jasno definirani • U skrivenom kurikulumu težište na akademskim područjima, a ne na obrazovnim znanostima i metodama • U poučavanju se slabo primjenjuje pristup usmjeren na studenta i ishode učenja • U provedbi školske prakse slaba suradnja fakulteta i škola • Nastavnički moduli: izostaje problemski i projektni pristup • Obrazovanje strukovnih nastavnika i dalje bez odgovarajućeg mentoriranja i prakse • Ograničena mogućnost za upis nastavničkih doktorskih studija i znanstvenog razvoja u području obrazovnih znanosti

9. Ključni izazovi u inicijalnom obrazovanju • Dosljedna primjena kompetencijskog kurikulumskog pristupa temeljenog na načelu konstruktivnog povezivanja ciljeva, očekivanih ishoda i načina utvrđivanja • Kurikulumski koncept tehničke racionalnosti (učitelj kao izvršitelj unaprijed definiranih ciljeva, planova i programa) valja zamijeniti konceptom otvorene profesionalnosti (učitelj kao refleksivni praktičar koji potiče promjene). • Profesionalno osposobljavanje sveučilišnih edukatora • Razvoj i ojačavanje sustava unutrašnjeg upravljanja kvalitetom temeljnog na unutrašnjoj i vanjskoj evaluaciji

10. Uvođenje u zanimanje Stanje • Nadležna Agencija za odgoj i obrazovanje • Zadržan stari model jednogodišnjeg pripravničkog staža i stručnih ispita (Pravilnici iz 1990-tih)! Glavne teškoće i izazovi • Nepostojanje formalnog osposobljavanja i stručne podrške školskih mentora • Neadekvatna naknada školama u kojima se odvija uvođenje • Izrada profesionalnog kvalifikacijskog profila – u skladu s Nacionalnim kvalifikacijskim okvirom • Licenciranje učitelja/nastavnika treba se uvesti do 2014.

11. Trajni profesionalni razvoj Stanje • Nadležna Agencija za obrazovanje i razvoj • Ponuda programa – kataloška, ne postoji akreditacija • Programe provodi sama agencija, NGO-i, EU timovi, individualni eksperti • Potvrda o sudjelovanju u certificiranim programima donosi prednost kod napredovanja Glavne teškoće i izazovi: • Financiranje usavršavanja svedeno na minimum • Tehničke prepreke – sindikalna ograničenja • Nema strateškog pristupa temeljenog na utvrđivanju potreba nastavnika, škola i zajednice

12. Okvirna procjena realiziranosti 5 dimenzija profesije* OBRAZOVNA* PSIHOLOŠKA PONAŠAJNA ORGANIZACIJSKA SOCIJALNA *Osim za obrazovnu dimenziju nema dostupnih podataka niti sustavnog istraživanja!

13. ATEPIE projekt - podrška profesionalizaciji učiteljstva/nastavništva u Hrvatskoj Ključne koristi od regionalnog okvira nastavničkih kompetencija za 21. st. • Definiranje ključnih kompetencijskih domena i dimenzija kao model za nacionalne standarde • Razvoj metodološkog pristupa za utvrđivanje kompetencijskih standarda u 4 koraka • Upoznavanje prilika i potreba u regiji za primjenu okvira • Ekspertno povezivanje i međusobna podrška • Osnaživanje sudionika projekta za vođenje nacionalnih timova

14. Očekivani trend u Europi (i Hrvatskoj) Od poluprofesije do regulirane profesije! Hvala na pažnji!