1 / 33

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA. P04: “ Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine ” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić. Ponovimo. Razlika u odnosima cijena proizvoda u pojedinim zemljama predstavlja razlog obostrano probitačne razmjene

nellie
Download Presentation

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA P04: “Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  2. Ponovimo.. • Razlika u odnosima cijena proizvoda u pojedinim zemljama predstavlja razlog obostrano probitačne razmjene • Razlika u odnosima cijena proizvoda u pojedinim zemljama potječe iz razlike u uvjetima ponude i potražnje • Razlike u uvjetima ponude (proizvodnje) posljedica su razlike u tehnologijama proizvodnje i razlike u količini i kvaliteti proizvodnih faktora s kojima zemlje raspolažu • Razlike u uvjetima potražnje potječu od razlika u ukusima i dohotku potrošača Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  3. Utemeljitelji Heckscher-Ohlinove teorije vanjske trgovine Eli Heckscher (1879.- 1952.) Bertin Ohlin (1899.- 1979.) Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  4. Bit Heckscher-Ohlinove teorije “..Što god neka zemlja raspolaže s većom količinom nekog proizvodnog faktora to je cijena tog proizvodnog faktora niža pa je i prozvodnja onog dobra koje se temelji na intenzivnoj uporabi relativno jeftinijeg proizvodnog faktora relativno jeftinija..” Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  5. Bit Heckscher-Ohlinove teorije • Zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji onog dobra koja se temelji na intenzivnoj upotrebi njezinog obilnijeg (jeftinijeg) proizvodnog faktora. • Heckscher-Ohlinova teorija razloge za specijalizaciju i razmjenu vidi u različitoj relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora u pojedinim zemljama. Proizvodna funkcija ovisi o dva proizvodna faktora: radu i kapitalu Q= f (L, K ) Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  6. Definicija Heckscher-Ohlinova teorema Svaka zemlja izvozi ono dobro za čiju je proizvodnju potrebna relativno intenzivna upotreba faktora kojim zemlja relativno obiluje. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  7. Pretpostavke Heckscher-Ohlinove teorije • Sve zemlje proizvode iste dvije robe upotrebom istih dvaju faktora • Proizvodne funkcije obaju dobara su funkcije oba proizvodna faktora • Proizvodne funkcije su takve da su relativne intenzivnosti upotrebe proizvodnih faktora jednake u objema industrijama • Na svim tržištima vlada potpuna konkurencija, a resursi su potpuno iskorišteni • Nema transportnih troškova niti bilo kojih prepreka slobodnoj trgovini • Relativne količine proizvodnih faktora u dvjema zemljama su različite • Ukusi potrošača identični su u svim zemljama Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  8. Edgeworthov box dijagram • Na apscisi i ordinati su nanešene količine rada i kapitala kojima zemlje raspolažu • Zemlja A raspolaže s više rada negoli kapitala, L>K (rad je obilniji proizvodni faktor) dok zemlja B raspolaže s više kapitala K>L (kapital je obilniji proizvodni faktor) • Dobro X je radno-intenzivno, a dobro Y je kapitalno- intenzivno Francis Edgeworth (1845.-1926.) Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  9. Edgeworthov box dijagram zemlje A 0y F Rad (L) (K/L)y G Kapital (K) Kapital (K) (K/L)x E 0x Rad (L) Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  10. Edgeworthov box dijagram zemlje B 0X F’ Kapital (K) (K/L)x G’ Rad (L) Rad (L) (K/L)y E’ 0Y Kapital (K) Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  11. Edgeworthov box dijagram • Točka G’ je korespodentna točka točki G jer su granične produktivnosti obaju faktora u proizvodnji obaju dobara jednake • Budući su proizvodne funkcije u zemljama A i B jednake, identičan je i skup izokvanti proizvodnje dobara X i Y u dvije zemlje • Jednak odnos granične produktivnosti rada i kapitala prikazan je pomoću izokvanti na krivulji ugovora Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  12. Edgeworth-box dijagram i krivulja ugovora Rad 0Y izokvanta dobra X Ugovorna krivulja Kapital C izokvanta dobra Y B Kapital A 0X Rad Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  13. Edgeworth-box dijagram i krivulja ugovora • Na Edgeworthovom-box dijagramu su prikazane izokvante i krivulja ugovora • Izokvanta - pokazuje sve kombinacije proizvodnje (inputa) koje daju isti output • Ugovorna krivulja – spaja točke (A, B, C) u kojima su izokvante proizvodnje X i Y tangente (točke optimalne proizvodnje) Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  14. Koristi od razmjene i trokuti razmjene Y 100 80 FB Izvoz Y 60 EB C H 40 Uvoz X EA Uvoz Y FA G 20 Izvoz X PX/PY 0 20 40 60 80 100 X Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  15. Koristi od razmjene i trokuti razmjene • Uvažavajući pretpostavke Heckscher-Ohlinove teorije zemlja A će proizvoditi radno-intenzivno dobro X, a zemlja B kapitalno intenzivno dobro Y • Specijalizirajući se u proizvodnji dobra koje relativno intenzivno koristi prozvodni faktor kojim zemlja obiluje zemlja A povećava proizvodnju dobra X (pomak iz EA u FA), a zemlja B dobra Y (pomak iz EB u FB). • Trokuti razmjene FAGC i FBHC su jednaki, uz isti odnos cijena izvoz zemlje A je jednak uvozu zemlje B i obrnuto Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  16. Odnos Ricardove i Hecksher-Ohlinove teorije • Heckscher-Ohlinova teorija VT se razlikuje od Ricardove teorije jer koristi dva proizvoda faktora; rad i kapital. • Ograničenja proizvodnje dobara X i Y su definirana input-output koeficijentima. • Prikažu li se navedene jednadžbe grafički dobiva se prostor mogućih rješenja, mogućih količina X i Y s obzirom na raspoložive količine proizvodnih faktora. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  17. Y Odnos Ricardove i Heckscher–Ohlinove teorije L/aLY Ograničenje rada K/aKY E Ograničenje kapitala PX/PY 0 L/aLX K/aKX X Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  18. Odnos Ricardove i Heckscher–Ohlinove teorije • Nagib svakog ograničenja predstavlja oportunitetne troškove proizvodnje • Puna zaposlenost obaju proizvodnih faktora postoji pri kombinaciji faktora u točki E • Šrafirani prostor predstavlja prostor mogućih rješenja • Kombinacije proizvodnje izvan ovog prostora predstavljaju nezaposlenost (neiskorištenost) proizvodnih faktora Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  19. Puna zaposlenost proizvodnih faktora K zraka dobra Y E zraka dobra X G D F aKY C aKX 0 aLY aLX 2aLX L Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  20. Puna zaposlenost proizvodnih faktora • Na apscisi su prikazani tehnički koeficijenti rada, a na ordinati tehnički koeficijenti kapitala • Zrake dobra X i Y prikazuju proporcije ulaganja proizvodnih faktora kapitala i rada za proizvodnju različitih količina dobara • Budući su tehnički koeficijenti fiksni imamo razmjerno konstantne prinose • U točki E su prikazani ukupni utrošci rada i kapitala u proizvodnji dobra X i Y u točkama F i G Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  21. Definicija teorema Rybczynskog Pri konstantnim cijenama proizvoda, povećanje raspoloživosti jednog faktora će izazvati iznadproporcionalni rast outputa one robe koja je intenzivna tim faktorom i smanjenje outputa drugog proizvoda koji nije intenzivan tim faktorom Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  22. Teorem Rybczynskog K dobro Y E E’ D G dobro X F C 0 L Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  23. Teorem Rybczynskog • Uz fiksiranje količine kapitala u zemlji, povećana je količina rada iz E u E’ • Porast radne snage za EE’ dovodi do iznadproporcionalnog porasta proizvodnje dobra X iz C u F • Da bi se očuvala ista opremljenost rada kapitalom, potrebno je iz proizvodnje dobra Y realocirati određenu količinu kapitala u proizvodnju dobra X • Dolazi do ispodproporcionalnog pada prozvodnje dobra Y prikazano pomakomiz D u G Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  24. Uvod u teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora Relativno faktorsko izobilje (obilni faktor ) neke zemlje se prema Heckscher-Ohlinovoj teoriji definira: • na temelju odnosa cijena proizvodnih faktora prije razmjene (cjenovna definicija) • prema raspoloživim fizičkim količinama (fizička definicija) Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  25. U uvjetima savršene konkurencije cijena proizvoda je jednaka jediničnim troškovima proizvodnje. U zemlji A: gdje su wA cijena jedinice rada u zemlji A, a rA cijena jedinice kapitala u zemlji A. U zemlji B imamo analogno. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  26. Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora (H-O-S teorem) • Ako obje zemlje imaju iste tehničke koeficijente i ako su zbog slobodne razmjene cijene dobara X i Y u obje zemlje jednake, tada i cijene proizvodnih faktora u obje zemlje moraju biti jednake • Međunarodna trgovina će dovesti do izjednačavanja relativnih i apsolutnih povrata na homogene faktore proizvodnje između zemalja • Trgovanje finalnim proizvodima u suštini zamjenjuje kretanje faktora između zemalja kako bi se izjednačile razlike u relativnim cijenama faktora

  27. Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora (H-O-S teorem) B C A 0

  28. Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora (H-O-S teorem) • Na apscisi je označena relativna nadnica, na ordinati su označeni relativni odnosi cijena dobra X i Y • Zemlja A je radno-intenzivnija, prije razmjene relativna nadnica i relativna cijena dobra X su na nižoj razini u točki A • Zemlja B je kapitalno-intenzivnija, prije razmjene relativna nadnica i relativna cijena dobra Y su na višoj razini u točki B • Međunarodna razmjene dovodi do izjednačavanja cijena proizvodnih faktora rada i kapitala izraženo kroz cijenu dobara X i Y te odnose relativnih nadnica u zemljama (točka C)

  29. Definicija Stolper-Samuelsonovog teorema Poraste li relativna cijena nekog dobra, povećat će se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  30. Stolper-Samuelsonov teorem PY r P P1 F w H G E 0 Px Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  31. Stolper-Samuelsonov teorem • Uz fiksiranje relativne cijene dobra Y u zemlji, povećana je relativna cijena dobra X iz P u P1 • Porast relativne cijene dobra X iz PP1 dovodi do iznadproporcionalnog porasta nadnice w iz E u G • Povećanje relativne cijene dobra X dovodi do povećanja proizvodnje toga dobra dok se druge strane smanjuje potražnja za kapitalom što dovodi do ispodproporcionalnog pada cijene kapitala (rente) r iz F u H Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  32. Leontijevljev paradoks • Suprotno Heckscher-Ohlinovoj teoriji došao do zaključka da SAD izvoze radno-intenzivne proizvode, a uvoze kapitalno intenzivna dobra • Koristi input-output tablice američkog gospodarstva iz 1947. godine • Kritika Leontijevljeva istraživanja je u tome što u analizu nije uključio ljudski kapital Wassily Leontief (1906.-1999.) Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

  33. Pitanja? Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

More Related