Ideje i ideologije

1. Anđelko Milardović, Davor Pauković Ideje i ideologije Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Dubrovnik, 23. 2. 2011.

2. Ideje – određenje pojma • Ideja je slika, viđenje nečega kako bi moglo biti i kako bi se moglo pokrenuti da bude • Pomoću ideja se nastoji objasniti ono realno ili se nastoji utjecati na promjenu realnog • Izvode se iz ljudskog znanja • Mogu biti racionalne i iracionalne • Klasificiraju se kao: filozofske, društvene, političke

3. Političke ideje • Su slike o političkom životu u državi ili o načinu uređenja političkog života u državi • One su slike, motrišta o tomu kako bi trebalo urediti politički život u nekom društvu • Povijest politike je zapravo povijest političkih ideja i koncepcija

4. Ideologija – određenje pojma Višestruko značenje • primijenjeno mišljenje, ukupnost pojmova i konstrukcija u različitim oblicima svijesti, usmjerenih na izravno ostvarivanje i praktično djelovanje • ukupnost ideja svojstvenih jednom razdoblju ili određenoj društvenoj skupini • skup ideja koje čine osnovu neke ekonomske ili političke teorije, ili koje podržava neka grupa ili osoba • Ideologija je nauk o idejama, ili pokušaj objašnjenja smisla i svrhe života u svijetu i društvu • Hyondok Choe - klasifikacija ideologija: • Ideologija je riječ koja se odnosi na ideje / nauk (pozitivistički pojam) • Svakodnevni iskrivljeni govor u pogrdnom smislu (pejorativni pojam), ako pojam kojim se izražavaju interesi vladajuće klase • oblik socijalne ili političke filozofije praktičnog karaktera • Ideologije imaju spoznajnu, adaptacijsku, orijentacijsku, integracijsku, identifikacijsku i ekspresivnu ulogu u društvu

5. Izvori i obilježja ideologije • U engleskoj filozofiji: F. Bacon – izvori ideologije su u ljudskoj prirodi, spoznaji i sklonosti zabludama, te psihološkim uzrocima (četiri vrste ‘idola’/ljudskih zabluda – idoli plemena, spilje, trga i teatra) • U Francuskoj 18./ 19. st. – pokret o epistemološkim problemima, poznat kao ‘francuska ideologija’ (Napoleon) • Destut de Tracy – ideologija je ‘znanost o idejama’ i ima 5 obilježja: • Teorijsko • Programsko • Dinamičko • Lojalnost • Primatelje i nositelje

6. Politička ideologija • Ukoliko se nauk o idejama odnosi na državu i politiku – radi se o političkoj ideologiji (konzervativizam, liberalizam, socijaldemokracija, komunizam, fašizam, nacionalsocijalizam, globalizam) koja predstavlja kombinaciju svjetonazora i partikularnih političkih interesa društvenih skupina • Pojam političke ideologije je moderan pojam – njegova povijest počinje tek s Francuskom revolucijom • Tada dolazi do ulaska nižih slojeva u politički život, razvoja demokracije u kojoj je interes naroda ishodište politike • U demokraciji se se svaki posebni interes koji teži zadobivanju političke moći mora predstaviti u formi općeg interesa naroda

7. Neka određenja ideologije • Marksizam – sustav ideja povezan s vladajućom klasom (kapitalisti)  ideologije prikazuju stvarni svijet iskrivljeno (negativno određenje ideologije) • Pareto – pozitivistički stav o ideologijama – ljudi se u svom djelovanju rukovode osjećajima i htjenjima ali im uvijek nastoje dati logičnosti, dosljednosti i koherentnosti – iz toga se deriviraju sustavi političkih i svjetonazorskih vrednovanja (ideologije) • Mannheim – totalni pojam ideologije, nisu samo protivnička mišljenja ideološka već i naša vlastita

8. Neka određenja ideologije • znanstveno – sociološka svojevrsna samokontrola vlastitih ideja  slobodni intelektualci • Postmodernistička i poststrukturalistička gledišta – fragmentiranost, ideologija preživljava na prikrivanju socijalnog kaosa

9. Funkcije političke ideologije u modernom dobu: • Politička ideologija pridonosi razvijanju osobnog osjećaja identiteta i time ljudskom razvoju • Osigurava perspektivu i orijentaciju • Motivira na djelovanje • Olakšava proces odlučivanja • Pomaže u oblikovanju političkog sustava • Omogućuje političko jedinstvo neke skupine ili cijele zajednice

10. Ideologija i politička moć • Pojam ideologije je usko vezan s politikom i političkom moći • ‘Ideologija je svaki razložno povezan skup moralnih, ekonomskih, društvenih i kulturnih ideja koji je čvrsto i prepoznatljivo integriran u politiku i političku moć’ (Nisbet) • Mnogi političari shvaćaju ideologiju kao legitimacijsko sredstvo osvajanja i očuvanja političke moći – time se političke ideje svode na puku propagandu

11. Ideologija i politička moć • Weber: moć je stupanj vjerojatnosti nametanja svoje volje drugima unatoč otporu; sredstva moći - sila, novac ili uvjeravanje • Machiavelli: snaga i lukavstvo (lav i lisica) • S povećanjem kompleksnosti društva raste značenje uvjeravanja, kao najdjelotvornijeg i najjeftinijeg postupka/ sredstva moći • Njime se kod građana postiže visok stupanj habitualiziranja, time reakcije postaju gotovo automatske • Time politička ideologija postaje istodobno i sredstvo i oblik moći

12. Ideologija i politička moć • Michael Mann – ideološka moć je jedan od oblika socijalne moći, uz ekonomsku, vojnu i političku moć • Ideološka moć izvire iz osnovne strukture i potreba ljudskih bića: • Iz čovjekove potrebe da nađe konačno značenje u životu • Iz potrebe da usvaja norme i vrijednosti • Iz potrebe da sudjeluje u estetskim i ritualnim praksama • Tko monopolizira odgovore na ove potrebe može steći znatnu moć • Iz toga je vidljivo da političke ideologije nisu tek pasivni izrazi društvenih i klasnih interesa, već imaju autonomiju te sposobnost da vode političko djelovanje i utječu na društveni život

13. Ideologija i politička moć • Ideologije su relativno trajni i stabilni sustavi političkih ideja i vrijednosti koje dijele politički univerzum (klasično viđenje ideologije) • Političke se ideologije dijele na: lijeve i desne, slobodarske i autoritarne, otvorene i zatvorene i sl. • Glavne se političke ideologije svrstavaju duž osi lijevo-desno: komunizam-socijaldemokracija-liberalizam-konzervativizam-fašizam

14. Ideološki pluralizam i ideologija kao zajednica • Bobbio – podjela političkih doktrina na 4 vrste: • krajnja ljevica – doktrine istodobno egalitarne i totalitarne • lijevi centar – doktrine istodobno egalitarne i slobodarske • desni centar – doktrine istodobno slobodarske i neegalitarne • krajnja desnica – doktrine istodobno antiliberalne i antiegalitarne • Ideološke podjele su trajne i temeljne, te stoga savezi ideološki različitih pokreta nisu dugo održivi • Kako bi ostvarila dominaciju u društvu, ideologija mora imati odziva u onim skupinama koje imaju moć da ta uvjerenja provedu u političke stavove

15. Ideološki pluralizam i ideologija kao zajednica • Povezivanje ideologije s interesima određene skupine dovodi do toga da se politička ideologija uspostavlja kao specifična zajednica koja razvija svoj poseban jezik • Interes koji dijele čini ih članovima iste zajednice, a članovi zajednice uvijek će imati posebne zamisli koje zahtijevaju poseban jezik • Svatko tko želi razumjeti neku ideologiju treba naučiti njezin jezik (M. Freeden) • Jezgra neke ideologije obuhvaća ideje koje svi korisnici jezika te ideologije upotrebljavaju, npr.: • u liberalizmu – ideja slobode • u konzervativizmu – ideja tradicije i autoriteta • u socijalizmu – ideja podruštvljenja i jednakosti

16. Ideologija, znanost i politička teorija • Odnos ideologije i znanosti – središnji problem u teoriji ideologije • Tradicionalno kritičko mišljenje – ideologija je suprotna znanosti prema kriteriju istinitosti • Znanost – objektivna i istinita spoznaja • Ideologija – iskrivljenje istine, manipulacija • Moderno kritičko mišljenje pokazalo da ni znanost nije vrijednosno neutralna, tj. da su moderna znanost i tehnika – ideologije, te da mogu služiti nečijim interesima

17. Ideologija, znanost i politička teorija • Mannheim – ideologija je društveno uvjetovano mišljenje • Geertz – ideologija je sustav ideja koji se izvodi iz orijentiranja socijalnog aktera da nađe pravi smjer djelovanja u kompleksnom miljeu društvenog života • Ideologija je drukčiji tip ljudske tvorbe od znanosti – dok znanost teži istini i intelektualnoj spoznaji, ideologija je usmjerena identitetu, orijentaciji i djelovanju • Ideologija je način na koji socijalna grupa ili cijelo društvo postiže određenu mjeru samosvijesti uspostavljajući zajednički identitet ili skup kolektivnih ciljeva

18. Ideologija, znanost i politička teorija • Povezanost sa znanošću – ideologije se teže predstaviti kao znanstveno utemeljene tvorbe • U prihvaćanju neke ideje ili teorije, tj. tvorbe i širenja ideologije odlučujuću ulogu imaju intelektualci, intelektualne elite • Ideologija ne mora biti prihvaćena u znanstvenoj zajednici jer se ona širi drugim kanalima, ali je mogu prihvatiti određene skupine intelektualaca • Tako se neke slabe ili pogrešne teorije mogu širiti kao da imaju autoritet znanosti • U pristupu ideologiji često se brka znanstvena validnost i ideološka korisnost neke teorije