Određivanje vremena u antičko doba: sunčani i vodeni satovi

1. Određivanje vremena u antičko doba: sunčani i vodeni satovi Studentica: Ratkić Marina

2. Pojam ANTIKA • dolazi od latinskog antiquus, što znači star, starinski, drevan • prvenstveno podrazumijeva kulturu Grčke i Rima i svih zemalja koje su bile pod utjecajem grčke i rimske kulture • pojam se počeo koristiti u Europi u srednjem vijeku jer se o starim Grcima i Rimljanima generalno govorilo kao o „starima“

3. Vodeni satovi • najstariji nađeni u grobnici kralja Amenhotepa I. u drevnom Egiptu koji je sahranjen oko 1500. pr. Kr. • oko 325. g.pr.Kr. Grci počinju upotrebljavati CLEPSYDRU (water thief) • prvi i najjednostavniji vodeni satovi su bile male zdjele • u sredini zdjele bio je mali otvor kroz koji je mogla teći voda

4. Clepsydra iz Egipta Clepsydra iz Karnaka

5. prazna posuda se postavljala u neki spremnik vode te se puštalo da voda polako ulazi u posudu kroz otvor (ili se voda ispuštala iz posude u drugu) • rukovoditelj “sata” onda bi obznanio kada se posuda napunila vodom te se ponavljalo opet sve • (Grčka i Rim) upotreba: ograničavalo se vrijeme govornicima u Ateni, ograničavali se govori na sudovima (osim ako je posrijedi bila odluka o ljudskom životu-onda se opet punila posuda)

6. u slučaju prekida suđenja zbog nečega, otvor na posudi zatvarao se voskom sve dok govornik nije mogao nastaviti • U 4. st.pr.Kr. clepsydra se koristila u Ateni kao štoperica koja je mjerila vrijeme posjete klijenata koji su dolazili u bordele "Your time has run out“.

7. - kako bi se clepsydra iz običnog tajmera pretvorila u pravi sat trebalo je vodu koja istječe iz nje uhvatiti u drugu posudu i izmjeriti visinu uhvaćene vode

8. Između 270.g.pr.Kr. i 500.g. helenistički (Ctesibius, junak iz Aleksandrije, Arhimed) i rimski horologisti i astronomi razvijali su dotjeraniju mehanizaciju vodenog sata • dodana složenost namijenjena je reguliranju protoka tako da daje profinjenije rezultate o prolazu vremena npr. neki vodeni satovi su mogli proizvoditi zvonjenje, a drugi su mogli otvarati vratašca i prozore te tako prikazivati likove ljudi ili micati kazaljke te brojčanike

9. najveće pak postignuće tada ima Ctesibius sa svojim izumom zupčanika i pokazatelja brojčanika s kojima je mogao automatski prikazati vrijeme kako se dužina dana tijekom godine mijenjala

10. zbog načina protjecanja konstantan protok vode u sat podizao je neki pokazivač, npr. malu figuru sa štapom u ruci • štap je pokazivao na vrijednost koja je prikazana na stupu • oznake za sat oko stupa odražavale su skraćenje odnosno produživanje dana tijekom godine • stup se periodično mogao rotirati kako bi sat ostao točan

11. sa malo domišljatosti, voda iz sata se mogla iskoristiti tako da dnevno rotira stup

12. grčki astronom Andronik od Cyrrhus-a nadgledao je izgradnju svog HOROLOGIONA (sata) • kombinacija sunčanog, vodenog sata te ujedno i vjetrokaz (1.st.pr.Kr.)

13. Sunčani satovi • uređaj koji uz pomoć Sunca mjeri vrijeme • najstariji sunčani sat poznat iz arheoloških bilješki nalazi se kod prolaza grobnica Knowth u Irskoj (5000. pr.Kr.) • drugi stari sunčani satovi su obelisci (3500.pr.Kr.) te različiti sunčani satovi (1500.pr.Kr.) iz drevnog Egipta i Babilona

14. prolaza grobnica Knowth Knowth sunčani sat

15. drevni Grci razvili su različite elemente i modele sunčanih satova • vjeruje se da ih je u Grčku donio Anaksimander iz Mileta (560.pr.Kr.) • prema Herodotu, grč. sunčani satovi dopremljeni su kao kopije iz Babilona • smatra se da je matematičar i astronom Theodosius iz Bithynia (160.-100.pr.Kr.) napravio univerzalni sunčani sat koji bi se mogao koristiti bilo gdje u Svijetu

16. Rimljani su toliko preuzeli grč. sunčane satove da se Plaut u jednoj svojoj izvedbi žalio kako je njegov dan “isjeckan na komade” zbog svugdje prisutnih sunčanih satova • ca. 25.pr.Kr. rimski autor Vitruvius, u 9. knjizi u svome djelu De Architectura popisao je sve poznate do tada poznate sunčane satove i njihove tvorce

17. Primjeri: • hemicyclium – Berosus Chaldean • hemispherium – Aristrarh sa Samosa

18. cone – Dionysodorus • quiver – Apollonius iz Perge

19. Rimljani su promatrali prolaznost Sunca i tako su mogli samo precizno odrediti izlazak Sunca, podne te zalazak Sunca • putnici sa Sicilije su donijeli sunčani sat Rimljanima 263.pr.Kr. i postavili ga u Forum"to see and to be seen“ Dan je podijeljen na ante meridiem (prije podne) i post meridiem (poslije podne). Danas a.m. and p.m.

20. drevni Grci su bili prvi ljudi koji su napravili precizan sunčani sat • inovativnost je u tome da se u kamenu izdubila djelomično sferna šupljina koja je predstavljala nebo koja je imala gnomon čija je kuglica postavljena tako da pokazuje središte šupljine hemicyclium

21. - sjena pod utjecajem Sunca nastaje od cijelog gnomona ali samo se gleda kamo ide sjena kuglice

22. Moderni sunčani satovi 1.HORIZONTALNI 1687. napravio Samuel Heyricke - Nalazi se u vrtu Newarke kuća

23. Trinity Almshouses – danas dio DeMontfort Sveučilišta 2.VERTIKALNI Trg sv. Martina – shopping centar

24. Fraze i izreke o sunčanim satovima • A LUMINE MOTUS - Moved by light • HOMO QUASI UMBRA - A man is like a shadow • Time and Tide Wait For No Man (Kathleen M. Broadhead) • By the shadow shall I mark time. • Night comes when no man can work. • Time passes as a shadow.

25. LITERATURA 1.http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/history/HistTopics/Sundials.html 2.http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/history/HistTopics/Water_clocks.html 3.Telling Time in Ancient Rome - Leigh Bryant, KET, srpanj 1999. 4.http://www.sundials.co.uk/~leicester.htm 5.http://en.wikipedia.org/wiki/Water_clock 6.http://www.sundials.co.uk/mottoes.htm 7.file:///G:/povmat/maintimehistory.htm