Ugovor o kreditu Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira

1. Ugovor o kreditu Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira …te posebnosti potrošačkog zajma i obračuna kamatne stope

2. Ugovor o kreditu • Definicija: • Banka se obvezuje da će korisniku kredita staviti na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene • Korisnik se obvezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na način utvrđen ugovorom

3. Ugovor o kreditu • Ima svoje ishodište u ugovoru o zajmu iz kojeg se razvio nadmašivši ga time što je postao posebni ugovor imenovani ugovor bankarskog prava • Između kredita i zajma postoje razlike • Kod ugovora o zajmu zajmodavac je bilo koja pravna ili fizička osoba, a kod kredita samo banka

4. Kredit – zajam • Predmet ugovora: kod zajma novac ali i druge zamjenjive stvari – kod kredita samo novac • Ugovor o zajmu može biti naplatan i nenaplatan a ugovor o kreditu ima za predmet samo novčana sredstva, čija se cijena odražava u kamati • Ugovor o zajmu ne mora biti sklopljen u pisanom obliku – kredit mora (ad solemnitatem, a ne ad probationem) • (osim potrošačkog zajma)

5. Obilježja kredita • Imenovan, naplatan, formalan • Nije realan jer banka njime tek preuzima obvezu da će klijentu staviti na raspolaganje određenu svotu novca • Dvostranoobvezan ugovor • Ugovor po pristupanju jer se sklapa na temelju unaprijed pripremljenih formulara

6. Relevantni izvori • ZOO čl.1021-24. • Zakon o bankama – propisuje posebne obveze za banke kada sklapa ugovore s potrošačima • ZZP – glava VIII. potrošački zajam • Odluka o načinu obračuna efektivne kamatne stope HNB • Odluka Ministarstva gospodarstva o načinu obračuna RGKS kod potrošačkog zajma

7. Što mora biti uređeno ugovorom? • Iznos • može biti fiksno određen, a može biti i određena i gornja granica – plafon kredita • Potrošački zajam – čl.60.st.5. ZZP-a: • “ako se u ugovoru o zajmu ne navodi iznos odobrenog zajma, za potrebe izračuna realne godišnje kamate, smatra se da je odobren zajam u iznosu od 15.000,00 kuna”

8. Što mora biti uređeno ugovorom? • Uvjeti dodjele • Redovito nisu sadržani u samom ugovoru već u ponudi • imovno stanje korisnika • Vrste sredstava osiguranja (realna i personalna) • Broj sredstava osiguranja (kumuliranje u slučaju većeg kreditnog rizika) • Uvjeti korištenja • Bitni su sastojci kod namjenskih kredita npr. stambeni krediti: iznos se može povlačiti isplatom korisniku uz naknadno pravdanje (podnošenje računa) ili isplatom trećim osobama izravno koje korisnik kredita angažira pri izgradnji stambenog objekta

9. Što mora biti uređeno ugovorom? • Uvjeti vraćanja kredita • Po naravi stvari vrlo precizni – plan isplate ili tzv. isplatna tablica - Zakon o bankama • iznos otplate glavnice i kamate (uključujući i druge troškove) za pretpostavljeni iznos kredita, • rokovi otplate, • broj i visina otplatnih obroka,

10. Vrste kredita • Namjenski i nenamjenski krediti • Za namjenske je bitno da se moraju koristiti u skladu s namjenom, inače se mogu otkazati • Bitno zbog toga što su namjenski krediti jeftiniji od nenamjenskih • Npr. stambeni krediti imaju manju kamatu jer se na taj način potiče stambena izgradnja • Teret dokaza nenamjenskog korištenja je na banci

11. Krediti na neodređeno i određeno vrijeme • Krediti na neodređeno vrijeme su rijetki jer nije jasna vremenska cijena novca • Potrošački zajam (ZZP) • Ako u ugovoru o zajmu nije izričito navedeno vrijeme na koje je odobren zajam, niti se ono može odrediti na temelju ostalih odredaba ugovora, za potrebe izračuna realne godišnje kamate, smatra se da je kredit odobren na godinu dana. • Krediti na određeno vrijeme dijele se na dugoročne (više od 5 godina), kratkoročne (do 1 godine) i srednjoročne (do 5 godina) • Dugoročni: izraženiji je kreditni rizik rizični su jer se bonitet klijenta može promijeniti stoga se osiguravaju sa više različitih sredstava osiguranja • npr.hipotekom na nekretnini, jamstvom ili sudužništvom, vlastitom mjenicom, njezinim žiriranjem i sl.

12. Krediti s elementom inozemnosti • Domaći krediti: krediti između naših rezidenata i u našoj valuti • Kreditni posao s inozemstvom – pravni posao sklopljen između domaće i strane pravne ili fizičke osobe • Njime se ugovara pribavljanje i odobravanje kredita za obavljanje djelatnosti za koji je registrirana domaća fizička ili pravna osoba • Npr. mogu biti robni kreditni ugovori (ino proizvođač financira domaćeg kupca kroz isporuku robe koju mu daje na odgodu), izdavanje garancija također je potencijalna kreditna obveza • mora ih se registrirati pri HNB

13. Gospodarski i potrošački krediti • Gospodarstveni krediti daju subjektima trgovačkog prava (trgovačkim društvima, trgovcima pojedincima, obrtnicima) • obrtni • investicijski (prate novi poslovni pothvat – npr. izgradnja novih postrojenja i sl.) • sanacijski

14. Potrošački krediti • Potrošački krediti – krediti koje banka plasira fizičkim osobama • Definicija potrošača ZZP čl.3.st.1. ZZP • Potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao na tržištu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti • Primjer: odvjetnik koji kupuje namještaj za kancelariju nije potrošač, ali ako je namještaj za stan - jest • Zašto je definicija bitna – potrošača štiti čitava serija potencijalno nepoštenih klazula (tzv. siva lista iz ZZP-a) • I Zakon o bankama sadrži neke odredbe o zaštiti potrošača ali smatra potrošačem svaku fizičku osobu, bez obzira na namjenu sklopljenog posla

15. Potrošački zajam ZZP • Potrošački zajam • Pojam zajmodavca prema ZZP-u obuhvaća i nebankovne institucije kao štedionice, leasing kuće, trgovce koji su ujedno prodavatelju a ne samo banku

16. ZZP Ugovor – 1 primjerak potrošaču ! • Bitni sastojci potrošačkog zajma prema detaljno regulirani ZZP-om: • Osobni podaci o ugovornim stranama • iznos zajma, • godišnja kamatna stopa i pretpostavke pod kojima se godišnja kamatna stopa može promijeniti (nominalna) • Transparentne naznake o troškovima koji se u vrijeme sklapanja ugovora naplaćuju te pretpostavkama pod kojima se ti troškovi mogu promijeniti • Realna godišnja kamatna stopa na zajam i pretpostavke njene promjene (efektivna)

17. ZZP • otplatna tablica • odredbu o ukupnom trošku zajma* (ukupan priznati trošak treba odbiti od glavnice prije obračuna kamate), • odredbu o obvezi i uvjetima štednje ili pologa novca, ako je to pretpostavka za odobrenje zajma, • godišnji kamatnjak za zajam i kamatnjak za sredstva pologa ako je polog pretpostavka za odobrenje zajma • odredbu o sredstvima osiguranja plaćanja, • odredbu o pretpostavkama i postupku raskida ugovora o zajmu.

18. ZZP – realne godišnje kamate Pitanje realnih godišnjih kamata EKS / RGKS trebale bi iskazati realnu cijenu zajma izražen u ukupnom godišnjem postotku odobrenog zajma To je podatak kojeg potrošač treba uzeti u obzir pri sklapanju ugovora

19. Oglašavanje kredita (marketing) • Svako oglašavanje, mora sadržavati • godišnju kamatnu stopu, • navod o svim drugim troškovima zajma • te navod o realnim godišnjim kamatama.

20. Realna i osobna sredstva osiguranja kredita • Realna sredstva osiguranja – osobna odgovornost dužnika za dug se pojačava davanjem nekog predmeta osiguranja iz kojeg se vjerovnik može namiriti • nekretnine, pokretnine, potraživanja i druga imovinska prava (patent, know how) • Navedeni predmeti mogu se založiti (hipoteka, ručni zalog, zalog bez predaje u posjed – sudsko/javnobilježničko dobrovoljno osiguranje na pokretnoj stvari; zalog tražbine, zalog vrijednosnog papira - lombard) • Ali se može i prenijeti vlasništvo radi osiguranja (sudski ili javnobilježnički prijenos vlasništva na pokretnoj stvari tj. fiducija, fiduacijarni prijenos vlasništva na nekretnini, cesija radi osiguranja, fiducijarni prijenos vlasništva na vrijednosnom papiru - dionici)

21. Osobna sredstva • Uz glavnog dužnika koji osobno odgovara za dug, pojavljuje se još jedna ili više osoba koje jamče za ispunjenje obveze iz ugovora o kreditu • Sudužništvo • Jamstvo koje može biti supsidijarno ili solidarno • Mjenično jamstvo (aval) ili vlastita mjenica dužnika uz žirante • Kod većih kreditnih poslova potrebne su i bankarske garancije (npr. kod inokredita, inokreditor - banka traži bankarsku garanciju domaćeg komitenta)

22. Otkaz ugovora - banka • Banka može otkazati ugovor prije isteka ugovorenog roka (čl.1023. ZOO) ako: • Korisnik koristi kredit u suprotnosti s ugovorenom namjenom (npr. krediti poljoprivrednicima, poduzetnicima u turizmu i sl.) • U slučaju insolventnosti korisnika (ne mora biti utvrđena sudskom odlukom) • Prestanak pravne osobe /smrt korisnika, ako bi u tim slučajevima davatelj kredita došao u bitno nepovoljniji položaj

23. Raskid ugovora i vraćanje kredita prije roka • Pravo korisnika kredita • 1) Može raskinuti ugovor ako nije počeo koristiti • 2) Može vratiti prije roka ali je dužan o tome obavijestiti banku (ZOO) • U oba slučaju korisnik kredita dužan je naknaditi štetu banci ako ju je ova pretrpila (stvarna šteta) • Ad 2) banka ne može zaračunati kamatu za vrijeme od dana vraćanja kredita do dana kada je po ugovoru trebao biti vraćen (nema pravo na izmaklu dobit) • U općim uvjetima poslovanja ne bi smjele biti takve odredbe koje daju pravo na izmaklu dobit

24. Lombard (čl.1025 ZOO) • Tj. ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira • Nastao u srednjem vijeku u Lombardiji • Prvotno je obuhvaćao kredite kod kojih su se u zalog uzimale dragocjenosti: nakit, kolekcija slika i druge vrijedne pokretne stvari • ZOO ga pozna samo kao kredit kod kojeg se zalažu vrijednosni papiri

25. Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira • Vrijednosni papiri mogu pripadati trećoj osobi ili korisniku kredita • Ugovor mora biti sklopljen u pismenoj formi • Vrijednosni papiri moraju se individualizirati (mjenica, skladišnica, teretnica, dionica) • Mora biti naznačen ovlaštenik iz vrijednosnog papira

26. Način prijenosa založnog prava • Banka će postati založnim vjerovnikom odnosnog vrijednosnog papira na različite načine: • Teretnica – založit će se pukom predajom • Skladišnica – založit će se predajom založnice, obzirom da je to dvodijelni vrijednosni papir • Vrijednosni papir koji glasi na ime prenijet će se cesijom – npr. zadužnica koja glasi na određenu osobu (vinkulacija police – isti značaj) • Izuzetak je dionica koja glasi na ime – ona se po ZTD-u prenosi indosamentom

27. Način prijenosa založnog prava Vrijednosni papiri koji glase po naredbi (mjenica) moraju se indosirati i to založnim indosamentom “vrijednost za zalog” ili “vrijednost za osiguranje” – mjenicu nije dovoljno predati Polica osiguranja – nije uobičajeno da se zalaže već se vinkulira – na banku se s korisnika prenose sva njegova ovlaštenja prema osiguratelju (to je zapravo cesija)

28. Posebnosti kod nematerijaliziranih VP • založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru stječe se odgovarajućim upisom tog prava na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u SDA na temelju valjanoga pravnog posla (sudske odluke ili zakona) • na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru može se osnovati samo jedno založno pravo.

29. Europski regulatorni kontekst potrošačkog zajma • “učinak gomilanja” – potrošaču treba predočiti 40 različitih podataka prije sklapanja ugovora • pri sklapanju potrošačkog kredita elektroničkim putem može se dogoditi da potrošača treba informirati prije sklapanja ugovora o tri skupine podataka • tri smjernice: • Smjernica o elektroničkoj trgovini • Smjernica o marketingu financijskih usluga na daljinu • Smjernica o potrošačkom kreditu.

30. EU – potrošački kredit • Smjernica 87/102/EEC – zajmodavac ne mora biti samo banka nego i fizička osoba (npr. obrtnik) ukoliko daje zajam u okviru svojeg poslovanja. • Smjernica implementirana u Zakon o zaštiti potrošača • Shvaćanje potrošača različito prema ZZP i Zakonu o bankama

31. Potrošačko zakonodavstvo u domeni financijskih usluga • ZB – Glava XVI. Zaštita potrošača: potrošač je svaka fizička osoba – građanin koji je korisnik bankovnih usluga i ostalih usluga pod uvjetom da ih pruža banka. • ZZP - Potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao na tržištu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti.

32. Razlike u nacionalnim sustavima u EU • Neki leasing ubrajaju u kredit (s opcijom kupnje) • krediti su različito stilizirani (različiti načini obračuna kamata i troškova) • Najvažnije koji će se troškovi priznati u tzv. troškovnu bazu, jer se oni odbijaju od glavnice što dovodi do obračuna na iznos kredita od kojeg se odbijaju troškovi • Važno je da se uskladi i način obračuna efektivne kamatne stope (APR, tj. EKS /RGKS)

33. Efektivna kamatna stopa • iskazuje na godišnjoj osnovi sadašnju vrijednost svih obveza bilo sadašnjih, bilo budućih • za izračun realne godišnje kamatne stope potrebno je utvrditi ukupni trošak kredita • Prema Smjernici bi se svi troškovi trebali uključiti u troškovnu bazu osim ako nisu posebno iskazani u ugovoru o kreditu • troškovi osiguranja tj. premije moraju uključiti u troškovnu bazu

34. Novi pojmovi TLR • TLR - total lending rate • to je stopa iz koje potrošač vidi koliko plaća zajmodavcu za njegovu kreditnu uslugu, odvojeno od onoga što plaća trećim osobama • u troškovnu bazu ulaze sljedeći troškovi: • kamata koja se plaća zajmodavcu, • troškovi vođenja kredita i servisiranje kreditne partije, • premije osiguranja kredita • javnobilježničke pristojbe, porezi, upisnine ne uzimaju se u obzir

35. Nominalna kamatna stopa • kamatna stopa obračunata bez obzira na troškove • Može biti iskazana mjesečno, godišnje ili u drugim vremenskim periodima

36. Crne klauzule prema smjernici • Njihovim unošenjem ugovor postaje ništav • Vezuju se za nedopušten način obračuna kamatne stope • Odnose se na: • uvjetovanje dodjele kredita npr. depozitom ili kupnjom vrijednosnih papira • obavezivanje na sklapanje ugovora npr. s osigurateljem • Itd.

37. Troškovi koji ne ulaze u izračun RGKS-a (EKS) Ukupni troškovi zajma NE obuhvaćaju: • ugovorne kazne • troškovi transfera novca na račun potrošača • troškovi novčanih doznaka • troškovi računa na koji je potrošač dužan uplaćivati obroke zajma • troškovi članarina za sudjelovanje u određenim udrugama ili skupinama koji ne proizlaze iz ugovora o zajmu, a utječu na uvjete ugovora o zajmu • troškovi osiguranja isplate zajma • troškovi različiti od prodajne cijene proizvoda ili usluge za čiju se kupnju zajam odobrava

38. Iskazivanje EKS na kredite i depozite prema odluci HNB-a • HNB - Odluka o jedinstvenom iskazivanju EKS na kredite i depozite • obavezuje banku na izračun EKS uz predočenje javnosti i klijentu • Način obračuna efektivne kamatne stope: • složeni kamatni račun • dekurzivni način obračuna kamata • proporcionalni kamatnjak ili konformni kamatnjak

39. Po Odluci HNB-a u troškove izračuna efektivne kamatne stope ne ulaze sljedeći troškovi: • javnobilježničke pristojbe, • naknada za pribavljanje zemljišno-knjižnog izvadka, • troškovi procjene vrijednosti pokretnina i nekretnina, • premije osiguranja ili druge naknade povezane s garancijama i drugim jamstvima kojima se zaštćuije kreditor od mogućih rizika, • naknade za pribavljanje različitih uvjerenja, potvrda, dozvola i rješenja nadležnih tijela i organa, • zatezne kamate ili bilo koji drugi troškovi ili penali proizašli iz korisnikova nepridržavanja uvjeta ugovora, • troškvi poštarina, telegrama i telefaksa i • ostale slične naknade i provizije

40. Odluka o jedinstvenoj metodi izračuna RGKS na potrošački zajam • primjenjuje se na sve zajmodavce koji nude potrošačke kredite potrošačima u RH, uključujući i banke kada nude potrošačke kredite • Odluka HNB-a reguilira pitanje koji se troškovi ne uzimaju u obzir prilikom obračuna EKS, ali to ne čini nova odluka • Odluka HNB-a polazi od postojanja «sigurnosnog pologa»

41. Izračun realne godišnje kamatne stope na potrošačke kredite: • K – broj isplate zajma • K’ – broj obroka otplate ili plaćanja troškova • AK – iznos isplate zajma broj K • A’K’ – iznos obroka otplate ili plaćanja troškova • m – broj zadnje isplate zajma • m’ – broj zadnjeg obroka otplate ili plaćanja troškova • tk – vremenski razmak između datuma isplate zajma broj 1 i sljedećih isplata zajma od broja 2 do m • tk’ – vremenski razmak između datuma isplate zajma broj 1 i otplata zajma ili plaćanje troškova od br. 1 do mµ • i – kamatna stopa koja može biti izračunata ako su ostali uvjeti u jednadžbi poznati iz ugovora ili na drugi način.

42. Izračun realne godišnje kamatne stope na potrošačke kredite: • formula je osnovana na matematičkom obrascu diskontiranja i u tom smislu je formula sukladna europskim smjernicama. • Kamatna stopa može biti ugovorena kao dekurzivna ili anticipativna, obračun ispodgodišnje ili iznadgodišnje kamate je u pravilu konformni, a otplata kredita može biti početkom ili krajem ugovorenih razdoblja otplate (polugodišnje, kvartalno, mjesečno, itd.) • Konformni obračun je ekvivalentan ugovorenoj kamatnoj stopi, za razliku od relativnog koji za kraća razdoblja od razdoblja za koje je ugovorena kamatna stopa daje višu stopu od ekvivalentne, a za dulja razdoblja od razdoblja za koje je definirana ugovorena kamatna stopa daje nižu stopu od ekvivalentne. • Godišnja kamatna stopa: 12% - polugodišnja relativna iznosi 6%, a polugodišnja konformna 5,83%

43. Utjecaj novčanog pologa na EKS • Ako je u ugovoru o kreditu definirana obveza sigurnosnog pologa (obično se umanjuje raspoloživa svota dobivenog kredita)za korisnika kredita to predstavlja novčani odljev ili smanjeni novčani priljev po osnovi odobrenog kredita • po isteku kreditnog odnosapolog za korisnika kredita predstavlja ekvivalent nočanog priljeva ili smanjenog odlijeva na kraju roka otplate kredita • sigurnosni polog ima vrlo značajan utjecaj na stvarnu cijenu kredita

44. Usporedba efektivnih kamatnih stopa po dvije metodologije izračuna