MOGUĆI SMJEROVI REFORME TRŽIŠTA RADA

1. MOGUĆI SMJEROVI REFORME TRŽIŠTA RADA Europska iskustva i primjeri MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA MARKO KRIŠTOF, pomoćnik ministra

2. SADRŽAJ Njemačke reforme tržišta rada 2003 – 2005. Španjolska reforma tržišta rada Talijanska reforma tržišta rada Naznake slovenske reforme tržišta rada Zahtjevi socijalnih partnera za izmjenom odredbi ZoR-a

3. NJEMAČKE REFORME TRŽIŠTA RADA Reforme od 2003. do 2005. (Hartz I – IV) imale su za cilj olakšati stvaranje novih poslova pomoću: Osnivanje agencija za privremeno zapošljavanje Reforma privremenog zapošljavanja Minijob i Midijob Reforma naknada za nezaposlenost (do 12 mjeseci puna, zatim znatno niža) Potpore za samozapošljavanje Reforma Zavoda za zapošljavanje – decentralizacija usluga i centralizacija kontrole, povećan broj centara za zapošljavanje (Hartz III).

4. MINIJOB REFORME Od 1997. do 2003. Njemačka Vlada je subvencionirala plaćanje doprinosa osoba s niskim dohotkom, koji su za rad do 15 sati mjesečno i do 325 eura zarade na plaćali fiksne doprinose od 20%. Reforma iz 2003. je ukinula vremensko ograničenje, podigla subvencionirani iznos na 400 eura i podigla stopu doprinosa koju plaća poslodavac na 25% (11% zdravstveno, 12% mirovinsko, 2% poreza na dohodak), te ukinula pravilo da se dohodak od miniposla pridodaje osnovnom dohotku Paralelna reforma rada maloljetnika, koji mogu obavljati miniposlove uz 14,27% doprinosa (5% zdravstveni paušal, 5% mirovinski paušal, 4,25 % ostali doprinosi i troškovi osiguranja na radu i zapošljavanja)

5. MIDIJOB i HARTZ IV Reforma rada studenata (ograničenje 19 sati tjedno), koji imaju prava kao svi ostali radnici i ne plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje MIDIJOB - od 400,01 do 800 eura zarade, postupno se povećava stopa doprinosa do punog iznosa doprinosa koju plaća zaposlenik (od 0 do 21,5%) Hartz IV - spajanje naknade za dugotrajnu nezaposlenost sa socijalnom pomoći, spajanje centara za socijalnu skrb s federalnom agencijom za zapošljavanje

6. ŠPANJOLSKE REFORME Kraljevski dekret 3/2012 o hitnim mjerama reforme tržišta rada: Agencijama za privremeno zapošljavanje omogućeno posredovanje pri zapošljavanju Pravo na obrazovanje zaposlenika do 20 sati godišnje Nova vrsta ugovora o radu pripravnika (osposobljavanje na radnom mjestu) Modifikacija instituta stalnog sezonca (veća fleksibilnost i mogućnost prekovremenog rada)

7. MJERE POTICANJA STALNOG ZAPOŠLJAVANJA Porezni za novo zapošljavanje u malim tvrtkama i za freelancere na probni rok od godine dana: 50% subvencija doprinosa, zaposlenik ovisno o visini plaće može primati i 25% naknade za nezaposlenost Dodatni poticaji za pretvaranje ugovora u stalne Ponovno uvođenje zabrane zapošljavanja na različitim ugovorima na određeno vrijeme dulje od dvije godine

8. ŠPANJOLSKA REFORMA - nastavak REFORMA SUSTAVA KOLEKTIVNIH PREGOVORA Uvođenje mogućnosti raskida kolektivnog ugovora zbog izmijenjenih gospodarskih okolnosti Prioritet kolektivnih ugovora na razini poduzeća Ograničena produžena primjena kolektivnih ugovora (na godinu dana). SMANJIVANJE TROŠKA OTPUŠTANJA Naknada za otkaz skrivljen od strane radnika smanjena s 45 dana (do 4 godine) na 33 dana po godini staža kod poslodavca (do dvije godine) Smanjenje administrativnih barijera kod kolektivnih otkaza, izmjena sudske procedure otkaza, ukidanje naknade plaće za vrijeme sudskog postupka,olakšano otpuštanje u javnom sektoru

9. TALIJANSKE REFORME TRŽIŠTA RADA Uveden posebni formular za otkaz ugovora o radu, koji onemogućuje izmjenu datuma otkaza Uveden posebni doprinos od 1,4% koji poskupljuje rad na određeno vrijeme (vraća se poslodavcu u slučaju da osobu zaposli putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme) Smanjeni troškovi otpuštanja starijih radnika Izmjena klauzule o povratku na posao sudskom odlukom (osim u slučaju diskriminacije), koja je zamijenjena novčanom naknadom

10. NAZNAKE SLOVENSKE REFORME TRŽIŠTA RADA Ukidanje plaćene pauze Uvođenje jedinstvenih ugovora o radu na neodređeno vrijeme(singleopenendedcontract). U prvom pokusnom radnom razdoblju od tri mjeseca može dobiti otkaz bez navođenja razloga. U drugoj fazi koja može trajati do dvije godine, poslodavac treba navesti zakonske razloge.U trećoj fazi radnog odnosa kod poslodavca zaposleni ima zaštitu koju sada uživaju zaposleni putem ugovora na neodređeno vrijeme, samo što bi se formalni postupci za eventualno otpuštanje pojednostavili. Uvođenje „fonda solidarnosti” iz kojega bi se isplaćivale otpremnine zaposlenima koji bez vlastite krivnje ostanu bez posla.

11. Zahtjevi socijalnih partnera za izmjenu ZoR-a SINDIKATI: ograničiti ukupni broj ugovora o radu na određeno vrijeme koje poslodavac može sklopiti, na maksimalno 15 posto od ukupnog broja novo zaposlenih radnika na razini godine ukidanje odredbe o prestanku ugovora o radu kada radnik navrši šezdeset i pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža propisati obvezu poslodavca da u obrazloženju odluke o otkazu mora ocijeniti dostavljeno i obrazloženo mišljenje radničkog vijeća povećanje minimalnog iznosa naknade štete s tri kod sudskog raskida ugovora o radu na pet prosječnih mjesečnih plaća brisanje pravilnika o radu kao akata kojima se može uređivati plaća i ostala materijalna prava radnika

12. Zahtjevi socijalnih partnera za izmjenu ZoR-a POSLODAVCI Uvesti mogućnost zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme bez posebnog navođenja razloga Radi fleksibilizacije radnog vremena produžiti preraspodjelu na šest odnosno osam mjeseci, Predlaže se da se razdoblje provedeno na stanci ne ubraja u radno vrijeme Brisati bolovanje, privremenu nesposobnost za rad i godišnji odmor kao razloge koji prekidaju tijek otkaznog roka Smanjiti troškove otkazivanja ugovora o radu – smanjiti otpremnine