POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio VI – akademska 2013/14

1. POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio VI – akademska 2013/14

2. SADRŽAJ PREZENTACIJE • Euroskepticizam – pojavni oblici • Dedolarizacija – načini i metode povratka monetarnom suverenitetu CILJ PREDAVANJA • Analizirati pojavne oblike euroskepticizma/ eurofilije • Može li zemlja imati koristi od dedolarizacije, jačanja monetarnog suvereniteta te koje mjere pri tome može koristiti

3. Euroskepticizam • Podrazumijeva postojanje određene razine neprihvaćanja europskih integracijskih procesa te članstva u EU • Intenzitet otpora je različit - od potpunog odbijanja do načelnog prihvaćanja procesa, ali uz prigovore na određene dijelove procesa i/ili samo članstvo u Uniji • Potrebno je također razlikovati odnos koji prema euroskepticizmu imaju pripadnici političkih elita od odnosa koji imaju najširi slojevi stanovništva, odnosno pripadnici pojedinih društvenih skupina • Ovisi i o načinu na koji se članstvo u Uniji prezentira u javnosti

4. UZROCI euroskepticizma • Strah od gubitka nacionalnog suvereniteta – strah od gubitka kontrole nad donošenjem strateški značajnih državnih odluka • Razina nacionalnog ponosa – na koji način se doživljava suverenitet države i njegova obilježja (obično snažniji u mladim državama) • Ekonomski motivi – procjena troškova i koristi • U pravilu, što je zemlja bila uspješnija tijekom tranzicijskog procesa koristi od integracija su manje • ALI – što su osobni resursi pojedinca veći, veće su i osobne koristi od integracijskih procesa te je stav pozitivniji • Razina euroskepticizma ovisi i o stanju u samoj ekonomskoj i monetarnoj uniji – kada je unija u ekonomskoj krizi, razina otpora ulasku je (očekivano) viša

5. 4 osnovna stava u vezi s EU integracijama • EU OPTIMISTI : euroentuzijasti i europragmatici • EU PESIMISTI : euroskeptici i europrotivnici • KRITERIJI • Opći stav prema ideji europskog ujedinjenja: eurofili vs. eurofobi • Konkretan stav prema Europskoj uniji: EU optimisti i EU pesimisti Prema: Kopecky, P.; Mudde, C. The Two Sides of Euroscepticism: Party Positions on European Integration in East Central Europe, European Union Politics, Volume 3 (3): 297-326, 2002

6. Euroentuzijasti (kombinacija eurofila i EU optimista) podupiru osnovnu ideju europskih integracija te vjeruju kako će im EU ispuniti očekivanja u doglednoj budućnosti Euroskeptici(kombinacija eurofila i EU pesimista) podupiru osnovnu ideju europskih integracija, ali su pesimistični u vezi konkretnih mogućnosti EU da ih provede u praksi Prema: Kopecky, P.; Mudde, C. , ibid.

7. Europragmatici(eurofobi, ali EU optimisti )ne podržavaju ideju europskih integracija, ali podržavaju ulazak u EU (smatrajući kako će od toga imati osobne koristi) • Europrotivnici(eurofobi i EU pesimisti) protive se općoj ideji ujedinjenja, a ne podržavaju ni ideju Europske unije Prema: Kopecky, P.; Mudde, C. , ibid.

8. Istraživanje koje redovito provodi OeNB vezano uz percepciju eura kao sigurne imovine od 2007. u zemljama središnje, istočne i jugoistočne europe TVRDNJA: euro će biti vrlo stabilna i pouzdana valuta u idućih pet godina Ecb, “The International Role of Euro”, july 2012, prema Beckmann, E., Scheiber, T. (2012.), “NotsoTrustworthyAnymore? The euro as a Safe HeavenAssetin central, EasternandSoutheastern Europe”, Focus on EuropeanEconomicIntegration, 2/12

9. Povjerenje u euro u odnosu prema nacionalnoj valuti pozitivne vrijednosti označavaju veće povjerenje u euro nego u nacionalnu valutu Ecb, “The International Role of Euro”, july 2013, prema Beckmann, E., Scheiber, T. (2012.), “TheImpactofHighInflation on Households’ trust incurrencies”, focus on europeanEconomicIntegration, 2012(4), Viennapp 80-93.

10. Uloga ne-tradicionalnih valuta Ecb, “The International Role of Euro”, july 2013, prema RBS Reserve Management Trends 2012, Central Bank Publications

11. JAČANJE MONETARNOG SUVERENITETA izlazne strategije za dolarizirane zemlje • Dolarizacija, ovisno o stupnju u kojem je zastupljena u nacionalnom gospodarstvu, ima niz negativnih učinaka – jedan od njih je svakako i (službeno ili neslužbeno) ograničavanje mogućnosti korištenja monetarnog suvereniteta za nacionalne ciljeve • U kolikoj mjeri i na koji način zemlje mogu imati koristi od nacionalne valute i monetarne (tečajne) politike? • Uzroci dolarizacije nisu isti u svakoj zemlji te je potrebna individualna strategija izlaska • S druge strane, zemlje koje su u mehanizmu ERM II razmatraju trenutak ulaska u eurozonu

12. Dolarizaciju je gotovo nemoguće u potpunosti iskorijeniti, pa čak i u slučajevima kada razlozi njezinog postojanja više nisu značajnije prisutni u gospodarstvu i/ili kada valuta dolarizacije pokazuje znakove nestabilnosti. • Određena razina dolarizacije u otvorenim gospodarstvima uvijek je prisutna i ne uzrokuje značajnije poremećaje • Konačni cilj dedolarizacije je povećati stupanj korištenja domaće valute • Analiza uzroka koji su doveli do pojave dolarizacije u okviru nacionalnog gospodarstva (povijest (hiper)inflacija, nepovjerenje u valute koje koriste de facto fiksni tečajni režim, visoki iznosi dotacija iz inozemstva, navike …) • Novi izbor tečajnog režima – najčešće se preporuča ciljanje inflacije jer se u okviru te strategije može upravljati tečajem, a i stabiliziraju se inflatorna očekivanja  koliki je uopće prostor za promjenu tečajne strategije kod dolariziranih gospodarstava?

13. Uzroci i troškovi dolarizacije/ motivacija za dedolarizaciju Razlikovati dolarizaciju depozita od kreditne dolarizacije • Nužno je također razlikovati situacije kada je strana valuta doista prisutna u zemlji od vezivanja domaćih depozita/ kredita za kretanje strane valute Dolariziranost sustava (između ostalog) nastaje i zbog toga što … • Postoje lako dostupni i jeftini(ji) izvori zaduživanja u stranoj valuti • Postoji strah od fluktuiranja - tečajni režim je de facto fiksan • Ne postoji tržište izvedenica koje bi moglo smanjiti izloženost valutnom riziku • Valutna neusklađenost aktive i pasive - valutno inducirani kreditni rizik ..... Mjere koje se poduzimaju u svrhu dedolarizacije nužno uključuju podršku javnosti jer (osobito ako se u prethodnim fazama gospodarski rast temeljio na priljevu jeftinog kapitala iz inozemstva) može doći do pogoršanja osobnih bilanci i životnog standarda

14. Strategije dedolarizacije ovisit će i o izboru tečajnog režima • U slučaju fluktuirajućeg tečajnog režima najvažniji zadatak je uspostavljanje monetarne autonomije • Kroz politiku stabilizacije može doći do smanjenja novčane ponude i time aprecijacije valute (Brazil, Mađarska) • Kod tečajnih režima s užim rasponom fluktuacije i/ili vezanih režima povjerenje u sustav izgrađuje se preko povjerenja u sidrenu valutu te se lakše i brže izgrađuje. • potencijalni problemi nastaju u slučaju da su depoziti vezani za jednu valutu (npr. $), a za sidrenu se odabere druga (npr €)  međusobno kretanje deviznih tečajeva dviju valuta utjecat će i na odabir korištene valute • Primjer: Litva – valutni odbor baziran na euru, valuta štednje $ - aprecijacija € u odnosu prema $ smanjila je udio dolarskih depozita te povećala udio štednje u eurima i domaćoj valuti

15. Udio kredita u stranoj valuti (%) u ukupnim kreditima, siječanj 2014. Izvor: EBRD, 2013., dostupno na http://www.ebrd.com/downloads/research/REP/rep-1401.pdf

16. Udio depozita u stranoj valuti (%) u ukupnim depozitima, siječanj 2014. Izvor: EBRD, 2013., dostupno na http://www.ebrd.com/downloads/research/REP/rep-1401.pdf

17. Potencijalne strategije dedolarizacije uključuju: • Reguliranje administrativnog i zakonskog okvira kako bi se ojačala uloga nacionalne valute; • Mjere usmjerene ka jačanju makroekonomske i institucionalne stabilnosti, stabiliziranje stope inflacije; • Mjere usmjerene ka razvoju nacionalnog financijskog tržišta (uključuje i novčano i tržište kapitala); • Potrebno je ravnoteža između razine državnih (deviznih) pričuva s inozemnim obvezama privatnog sektora; • Značajna je uloga javnog sektora – što više sudjelovati na domaćem tržištu s nacionalnom valutom, zaduživanje u domaćoj valuti, zahtijevano plaćanje u nacionalnoj valuti; • Primjena različitih stopa remuneracije na kunske i devizne depozite

18. Negativne posljedice tijekom procesa dedolarizacije imale su : • Obvezna konverzija depozita iz strane valute u domaću • Ograničavanje mogućnosti raspolaganja depozitima denominiranim u stranoj valuti • Manje negativnih posljedica imale su: • Kontroliranje kamatnih stopa na depozite (ovisno o valuti denominacije, niže kamate za stranu valutu) • Uvođenje/ proširenje kapitalnih kontrola • Zakonska ograničenja korištenja strane valute • Obveza korištenja domaće valute u transakcijama, kao i za izražavanje cijena dobara i usluga • Obvezno minimalno razdoblje držanja depozita u stranoj valuti

19. Dodatna literatura: • Blanuša, N.: “Euroskepticizam: razine istraživanja i oblici istraživanja”, Anali Hrvatskog politološkog društva 3(2006), str 325-346 • Zettelmeyer, J., Nagy, M. P.; Jeffrey, S.: “AddressingPrivateSectorCurrencyMismatchesinEmerging Europe”, EBRD WorkingPaper No. 115. • EBRD TransitionReport 2009. • Kokenyne, A.; Ley, J., Veyrune, R.:” Dedollarization”, IMF WorkingPaper WP/10/188 • Galac, T.: “Globalna kriza i kreditna euroizacija u Hrvatskoj”, HNB Istraživanja, I-33, 2011. • http://www.ebrd.com/downloads/research/rep/rep-1401.pdf