Izazovi ekonomske politike BiH

1. Izazovi ekonomske politike BiH Doc. dr. Kemal Kozarić 10. decembar/prosinac 2010, Dubrovnik

2. Uvod • Kako se male i otvorene ekonomije mogu suprotstaviti potencijalnim rizicima i kakva je njihova budućnost? • Koji su potencijalni rizici za ekonomiju Bosne i Hercegovine? • Kakav je bio odgovor na ekonomsku krizu u Bosni i Hercegovini? • Kakve su perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine?

3. Kako se male i otvorene ekonomije mogu suprotstaviti potencijalnim rizicima? • Male i otvorene ekonomije su mnogo osjetljivije na eksterne šokove zbog nedostatka adekvatnih instrumenata za odbranu; • Neophodna je veća koordinacija monetarnih i fiskalnih vlasti, institucija za nadzori regionalna saradnja sa zemljama-partnerima; • Prisutan snažan uticaj glavnih spoljnotrgovinskih partnera na realni sektor; • Nedovoljna fleksibilnost korporativnog sektora na novonastalu situaciju na domaćem i inostranom tržištu.

4. Koji su glavni rizici za bh. ekonomiju? • Finansijska stabilnost mora biti u fokusu svih dijelova finansijskog sektora; • Ugroženost fiskalne pozicije BiH: • Rast BDP-a u prethodnim godinama bio je u prosjeku 6%, za 2009. bio je -3,2%, a u 2010. povratak u pozitivnu zonu od 0,5% i nešto jači oporavak očekuje se u 2011. sa 3% rasta; • Pogoršanje fiskalne pozicije u BiH u 2008. zabilježeno je kako s prihodovne tako i s rashodovne strane (16%). Planirani nivo budžetskog deficita je 3,5% BDP-a; • Pogoršanju fiskalne pozicije s rashodovne strane doprinijele su ranije odluke o socijalnim davanjima, povećanje plata u javnoj upravi i povećanje tekuće vladine potrošnje u 2008.

5. Koji su glavni rizici za finansijski sektor BiH? • Procikličnost finansijske krize na ostale segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije, kompanije za lizing, tržište kapitala i osiguranja; • Potpisivanje Bečke inicijative je obavezalo banke da zadrže adekvatnu kapitalizaciju (prosjek 16%) i kreditnu aktivnost, te se kvartalno rade testovi na stres od strane Centralna banke Bosne i Hercegovine i nadzornih organa; • Nakon pada nivoa štednje tokom krize, slijedi povrat povjerenja i rast depozita građana na 6,17 mlrd. KM u septembru/rujnu 2010, što predstavlja porast od 12,1% na godišnjoj osnovi; • Na kraju se može zaključiti da je finansijski sektor pokazao zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu.

6. Osvrt na nastanak krize u svijetu • Visoka kreditna ekspanzija; • Deregulacija finansijskog sektora; • Pojava finansijskih derivata, veliki bankarski bonusi kao posljedica rizičnih ulaganja; • Zbog pritiska ka stalnoj ekspanziji plasmana, znatan pad kvalitete baze klijenata – NINJA (no income, no job, no assets); • PR i marketing isključivo ka prodaji, bez edukacije klijenata • Kriza u Northern Rock i propast Lehman Brothers – početak globalne finansijske krize; • Kriza prelazi u realni sektor – kontrakcija BDP-a, smanjene prognoze rasta.

7. Uzrok krize u Bosni i Hercegovini • Snažan kreditni rast: • 14,55 milijardi KM plasirano krajem 2008.; • Porast spoljnotrgovinskog deficita – većina potrošnje bh. građana išla ka kupovini robe iz uvoza (52% svih plasiranih kredita išlo je u sektor domaćinstava, a 48% preduzećima); • Nedovoljno upravljanje rizicima; • Rast cijena nekretnina; • Visok stepen javne potrošnje u BDP-u.

8. Indeks cijena nekretnina • Ogromne marže u građevinarstvu (Fisherov indeks cijena nekretnina od Q1 2004 do Q4 2008: cijene m2 nekretnina stambene namjene udvostručene)

9. Struktura finansijskog sektora u BiH • Bankarski sektor dominira finansijskim sistemom u BiH. Udio aktive ovog sektora u aktivi finansijskog sistema na kraju 2009. je iznosio 82,1%. Na kraju 2009, 95% ukupne aktive i 88,4% prosječnog dioničkog kapitala bilo je koncentrisano u bankama s većinskim stranim vlasništvom. Veliki procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik jer se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH (Beč, Milano, Ljubljana). • Tabela 1: Vrijednost imovine finansijskih posrednika

10. Rizik likvidnosti nizak, glavni problem kvaliteta kredita

11. Najveći rizik za bankarski sektor • Znatan rast NPL – za drugi kvartal 2010, NPL su iznosili 8,7%.

12. Posljedice krize: izgubljena radna mjesta od oktobra 2008. do danas

13. Kakav je bio odgovor vlasti Bosne i Hercegovine na krizu • Iako su vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini donijele određene mjere, odgovor nije bio pravovremen, a većina mjera bile su deklarativne prirode; • Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine se odlučilo za novi stand-by aranžman vrijedan 1,2 milijarde EUR kako bi se obezbijedila fiskalna održivost; • Odgovor monetarnih vlasti bilo je održavanje likvidnosti politikom obavezne rezerve i uspostava Komiteta za finansijsku stabilnost; • Oporavak je spor i dugotrajan.

14. Blagi oporavak u 2010. • U prvom polugodištu rast izvoza za 33%, dok se uvoz za isti period povećao samo za 4%; • Prvi put pokrivenost uvoza dostigla 53,8%; • Rast deviznih rezervi BiH na 6,45 milijardi KM; • Niska i stabilna inflacija na nivou od oko 2%; • Oporavak velikih izvoznika, poput Aluminija, Birača Zvornik, Mital Steela, zbog porasta potražnje za njihovim proizvodima na globalnom tržištu.

15. Podaci o uvozu i izvozu sa najznačajnijim patnerima

16. Podaci o uvozu/izvozu za 2010. po robi Izvoz robe klasifikovan prema harmonizovanom sistemu; Izvor podataka: Agencija za statistiku BiH

17. Podaci o uvozu prehrambenih prerađevina * - Vode je uvezeno u vrijednosti cca 85.5 miliona KM a izvezeno 12.9 miliona KM., a piva je uvezeno u vrijednosti cca 109.0 miliona KM a izvezeno 4.2 miliona KM Izvoz robe klasifikovan prema harmonizovanom sistemu; Izvor podataka: Agencija za statistiku BiH

18. Kakve su perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine u budućnosti • Potencijali: • Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale kada je u pitanju energetski sektor – samo 39% vodenih potencijala se koristi; • Proizvodnja zdrave hrane; • Značajni turistički resursi; • Drvna industrija na većem stepenu prerade; • Metalska industrija sa promjenom fokusa sa izvoza sirovina na proizvodnju i izvoz polugotovih i gotovih proizvoda; • Podrška SME; • Nastavak privatizacije (značajan udio državnog vlasništva u sektoru telekomunikacija, energetskom sektoru i javnim preduzećima).

19. Kakve su perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine u budućnosti • Neophodne reforme: • Dalji napredak ka euroatlantskim integracijama; • Smanjenje učešća javne potrošnje koja trenutno iznosi 47% BDP-a; • Nastavak reformi u socijalnoj sferi; • Veći poticaji za poljoprivredu; • Neophodna reforma penziono-invalidskog osiguranja; • Smanjenje opterećenja na bazi doprinosa i poreza za privrednike; • Subvencije za kreiranje novih radnih mjesta; • Neophodna politička stabilnost i da ekonomija bude u centru interesovanja svih relevantnih faktora u Bosni i Hercegovini.

20. HVALA NA PAŽNJI! http://www.cbbh.ba