Damir Horga Vesna Požgaj Hadži

1. Damir HorgaVesna Požgaj Hadži Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku

2. Govor elektroničkih medija (EM) • demokratizacija medija  demokratizacija jezika • jezične promjene medijskoga diskursa • ciljna publika • govorne situacije odnosno žanrovi • analize medijskoga govorenog diskursa?

3. Dobargovor EM • govornost, tečnost, osobnost, jezičnu pravilnost, logičnost, poetičnost, informativnu odmjerenost, komunikacijsku otvorenost, fatičnost, tolerantnost, kulturu slušanja, eufoničnost, kontroliranost • (Škarić 1982, Horga 1994) • “prepoznatljivi govornički ideali” • za hrvatske državne medije (Škarić 2006)  govornost, purizam, elegancija

4. Raslojavanjegovora EM “jedan jedini standard u jeziku podrazumijeva i jedan jedini standard u govoru.” (J. Granić) • tko održava, a tko odstupa od standarda • idealni govor “ne postiže se, ili se rijetko postiže, ali se njemu teži.” (D. Horga)

5. Kakav govorni modelnude mediji? • ortoepska norma • “manje podložna standardizaciji”, “najlakše izmičečvrstoj jezgri standarda” (K. Mićanović) • napetost između kodifikacije i uporabe • problematičnost: osobito prozodijske razine Naime, normativci inzistiraju na tzv. klasičnoj ili “maretićevnskoj” akcentuaciji koja /.../ je zapravo strana većini govornika hrvatskoga standardnoga jezika /.../, pa se zapravo /.../ uči kao strana.” (I. Pranjković)

6. Dosadašnja istraživanja govora EM • radovi različitih autora • Jonke 1956, Pranjković 1978, Opačić 1978, Buzina 1987, Škavić 1994, Škarić i Varošanec Škarić 1994... • upozoravanje na tipične pogreške na svim razinama, pogotovo na prozodijskoj • raskorak između kodifikacije i uporabe

7. Skupna slika govora hrvatske televizije “Važno je kako izgledaš, a ne kako govoriš.” (Škarić i Varošanec Škarić, 1994) • spikeri-voditelji • “dobro izgledati i dobro govoriti” • novinari: • dobri u retoričkom dizajnu, a “kako izgleda i kako govori, manje je važno” • TV govornici: • govore ispod zamišljenog ideala, ali govorno su sposobniji od općeg prosjeka govornika • potreba za školovanje u svim ortoepskim slojevima

8. Istraživanje (1) • korpus • tri TV dnevnika HRT, FTV, TVS • zašto • kriterij gledanosti • raznovrsni prilozi, različiti govornici

9. Istraživanje (2) • cilj • kakav je govor u dnevnicima u odnosu na kodificiranu govornu normu i kakve su razlike nekih fonetskih parametara u promatranim jezicima: • prozodijske karakteristike (naglasci i duljine) • ostvarivanje jata • slogotvorno r • pojedine glasnike

10. Istraživanje (3) • govornici • voditelji i spikeri: “visoka govorna izvedba” • novinari: kultivirani govor • gosti: stručnjaci i slučajni govornici; spontani govor • neki govornici nisu ocijenjeni u svim parametrima • analiza govorenog materijala • perceptivna + akustička

11. Broj govornika po stupnju govorene profesionalnosti u tri dnevnika (Tablica 1.)

12. Broj pojavljivanja promatranihizgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 2.)

13. Postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 3.)

14. Broj i postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika (Tablica 4.)

15. Rezultati i rasprava • razlike među jezicima • razlike među govornicima • profesionalni govornici (spikeri i voditelji) • u sva 3 jezika drže četveronaglasni sustav • u ostalim parametrima slijede opće tendencije u pojedinom jeziku

16. Zaključak • problematičnost kodificirane norme i njezino “zaostajanje” za uporabom • razlike u nekim fonetskim parametrima među promatranim jezicima • teškoće pronalaženja standardnog izgovora (zamišljenog idealnog govora) koji bi postao modelom kojem teži komunikacijski kompetentni govornik Korpusi govorenog jezika?

17. Damir HorgaVesna Požgaj Hadži Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku