Održivi razvoj turizma u Hrvatskoj

1. Održivi razvoj turizma u Hrvatskoj Hrvoje Ćustić, 3.ene-es

2. Uvod • Razvoj turizma u Hrvatskoj od nastanka šezdesetih godina prošlog stoljeća odvijao se manje-više stihijski. • Najvažniji turistički potencijal Hrvatske je Jadransko more. • Relativno malo turista dolazi u Hrvatsku zbog njenih ostalih atraktivnosti i sadržaja, poput kulture ili ronjenja. • Neke kulturne znamenitosti koje imaju međunarodno priznanje, tek su djelomično iskorištene. • Unutrašnjost Hrvatske je turistički još uvijek nedovoljno ili loše iskorištena. • Turizam može postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada bio marginaliziran.

3. Tipovi turizma Turističko tržište danas je dinamično i izrazito konkurentno. Razlikujemo: • ekoturizam - stvara mogućnosti za razvitak dosad turistički slabo razvijenih regija. Zahtjeva razvoj pješačke infrastrukture, sistema označavanja, odmorišnih punktova, adekvatnog prijevoza… • tematski turizam -je postao jedan od najvažnijih katalizatora razvitka.Temelji se na 3-E principu«Entertainment, Excitement, Education» • avanturistički turizam-danas turisti žele istraživati visine planina, svemir, Antarktik i dubine mora… • vjerski turizam - prisutan primjerice u Mariji Bistrici. • kružna putovanja -nudi mogućnost da se u kratkom vremenu puno vidi. Zahtjeva intenzivni razvoj nautičkog turizma. • zdravstveni turizam - morski zrak, ljekovite termalne vode… • kongresni i znanstveni turizam - izvan glavne ljetne turističke sezone. Sve više dobiva na značaju.

4. Sukob turizma i zaštite okoliša • Svaka se ekonomska djelatnost zbiva u prostoru. Iz te činjenice proizlazi da dolazi do konfliktne situacije pretendiraju li dviju različite djelatnosti na isti prostor. • Zaštita prirode, za razliku od turističke djelatnosti ne pripada među profitabilne djelatnosti. • Negativan utjecaj turizma do izražaja došao u eri masovnoga automobilskog turizma. • Odmor se svodi samo na privremenu promjenu boravišta, a način života ostaje više-manje isti. • Konflikt turizma i zaštite prirode najizraženiji je u nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim prostornim kategorijama. • Jesu li važnije neprofitabilne obrazovno-znanstvene funkcije ili profitabilne turističko-rekreacijske?

5. Zaštita vrijednosti prostora i unaprjeđenje okoliša • Prirodni resursi su još uvijek glavni motivacijski faktor za dolazak i boravak turista u Hrvatskoj. • Održivo iskorištavanje, zaštita i razvoj prirodnih dobara je uvjet bez kojeg nemadugoročnog razvoja turizma u Hrvatskoj. • Povratak prirodi i zdrava prehrana te korištenje prirodnih materijala svjetski je pokret koji se reflektira i u turizmu. • Ekologija postaje i trend i potreba. • Ekološki aspekt turizma temelji se na očuvanju prirodnih resursa te edukaciji svih sudionika o aspektima, važnosti i primjeni ekoloških načela u turizmu. • Primjer djelovanja u zaštiti okoliša: • Stavljanje važnih prirodnih područja pod adekvatni stupanj zaštite • ohrabrivati implementaciju standarda “Plave zastave” • Uključivanje ekologije u program edukacije u turizmu

6. Prostorni planovi i turizam • Kvalitetno planiranje prostora jedan je od najvažnijih preduvjeta za dugoročan i održiv razvoj turizma. • Prostor u užem i širem smislu osnovna je pretpostavka za dolazak i boravak gostiju. • Zadatak prostornog planiranja je uspostavljanje ravnoteže između smještaja, prometa, komunikacija i ostalih usluga • Treba definirati uporabu prostora za turizam na nacionalnoj razini. • Prilikom gradnje novih objekata treba stilom gradnje i izborom materijala poštovati tradiciju i autohtoni graditeljski stil okolnog prostora. • Osnovni koraci za adekvatno korištenje prostora: • u najkraćem mogućem roku donositi Prostorne planove razvoja hrvatskog turizma • izraditi Masterplanove - strateške dokumente o lokalnom ciljanom razvoju turizma • efikasnija razmjena know-how-a između pojedinih regija

7. Problem «divlje gradnje» • Hrvatska obala je lijepa, razvedena, očuvana i ne prenapučena. • Obalno područje dugo je 11.500 kilometara i čini 20 posto hrvatskog teritorija. U pojasu koji obuhvaća 42 grada i 96 općina živi 1,144 milijun ljudi, odnosno čak 80 posto stanovnika jadranskih županija. • U posljednje vrijeme na obali se sve više gradi. • Prestale su se poštovati značajke tradicionalnoga graditeljstva koje poštuju krajolik. • Mnogi su uzroci bespravne gradnje: neodoljiva želja za brzom zaradom, neurednost zemljišnih knjiga… • Prethodni su se naraštaji možda bolje od današnjih brinuli za očuvanje vrednota (pr. statut grada Dubrovnika iz 1272 ) • Čini se da se vraća dobri duh drevnih dubrovačkih rješenja – osnivanje Savjeta prostornog uređenja države. • Danas "divlja gradnja" se tretira kao kazneno djelo koje će se kažnjavati zatvorom do tri godine. • Problem nije prekasno uočen!

8. Seoski turizam • Što je seoski turizam? • Turističko seosko obiteljsko gospodarstvo je manja gospodarska cjelina smještena u turistički atraktivnome kraju koja daje izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva. • Turizam na obiteljskom gospodarstvu dopunska je djelatnost vlasnika gospodarstva i njegove obitelji. • Svaka djelatnost može biti obogaćena s onoliko sadržaja koliko ih nudi obiteljsko gospodarstvo. • Turist u ovakvu okruženju nije samo gost. • Posebni oblici turističke ponude: • smještaj gostiju na vlastitome gospodarstvu • ponuda vlastitih proizvoda • ponuda jela iz vlastite kuhinje • ponuda pića iz vlastitog podruma • degustiranje i kušanje vina i rakije • organizacija izleta u okolicu • kampiranje na posjedu i sl.

9. Nautički turizam • Hrvatska ima prirodne potencijale idealne za razvoj nautičkog turizma. • Razvedenost hrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) je uz veliki broj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautičkog turizma. • Nautički turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljeće kasnije (19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.). • Hrvatskim marinama potrebno je restrukturiranje i repozicioniranje. • Koliko marine u nacionalnim parkovima negativno utječu na okoliš? • Vođenje računa o utjecaju na okoliš i njegovoj maksimalnoj zaštiti.

10. Kulturni turizam • Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjuje na putovanja koja uključuju posjete kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. • Svrha kulturnog turizma je, između ostalog, otkrivanje spomenika i lokaliteta. • Općenito je mišljenje hrvatskih turističkih djelatnika da se Hrvatska u sferi kulturnog turizma nikako ne može mjeriti s primjerice Italijom ili Španjolskom. • Zbog zemljopisne, klimatske, kulturne raznolikosti uvrijeđeno je mišljenje, da je nemoguće stvoriti jedinstven turistički proizvod koji bi mogao prezentirati cijelu Hrvatsku. • Hrvatska ima resurse, ali blago rečeno kaska za ostatkom Europe. • Problemi: • financijske poteškoće • nerazumijevanje lokalnih vlasti • neriješena vlasnička pitanja • nedovoljna suradnja kulturnog i turističkog sektora • neznanje lokalne populacije o vlastitoj baštini…

11. Zaključak • Postizanje održivog razvoja turizma zahtjeva da akteri na svim razinama, od lokalne do nacionalne, moraju postupati u skladu sa principima održivog razvoja. • Neophodno je: • razumjeti, prepoznati i zadovoljiti potrebe turista • osigurati preduvjete za profitabilno poslovanje • investirati u obrazovanje i trening zaposlenih • inzistirati na zaštiti i obnovi prirodnog bogatstva • poštovati kulturne vrijednosti i različitosti • osigurati kontinuiranu aktivnu ulogu države • Nisu više česti turisti koji će u Provansi ili na Jadranu tražiti hamburgere, većće kušati kvalitetnu domaću hranu, začinjenu domaćom pjesmom, plesom i običajima. • U turizmu čak niti nije toliko bitno imati najkvalitetniji proizvod, koliko je bitno znati dobro ispričati priču o tom proizvodu te ga na taj način prodati.

12. za kraj…