1 / 34

STRES NA POSLU

STRES NA POSLU. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Obiteljski centar Virovitičko podravske županije Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije. STRES.

shima
Download Presentation

STRES NA POSLU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. STRES NA POSLU Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Obiteljski centar Virovitičko podravske županije Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije

  2. STRES • sklop emocionalnih, tjelesnih (fizioloških) i/ili bihevioralnih (ponašajnih) reakcija, dok kojih dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili uznemirujućim Lazarus

  3. STRESOR • događaj ili niz događaja za koje procjenjujemo da ugrožavaju naš život i/ili živote nama dragih ljudi, materijalna dobra, samopoštovanje i sl.

  4. DAKLE… STRESOR

  5. prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja stres na radnome mjestu prisutan je kod gotovo svakoga trećeg zaposlenika Europske unije. Prema prikupljenim podacima, u EU stresom na poslu obuhvaćeno je 28% ili 41,2 milijuna zaposlenika, od toga više žena od muškaraca.

  6. pokazalo se da u zanimanja povezana s visokom razinom stresa spadaju poslovi vezani za edukaciju (prosvjeta i slične profesije), skrb o drugima (medicinsko osoblje, posebice medicinske sestre) i rukovođenje (menadžment).

  7. SVILJUDI SU SVAKODNEVNO IZLOŽENISTRESU! Stres uvijek odnos između pojedinca i okoline, a ne svojstvo okoline ili stanje pojedinca (Lazarus i Folkman, 1964.)

  8. SVAKODNEVNO Svi mi procjenjujemo događaje oko sebe i označavamo ih na jedan od 3 načina: • događaj je irelevantan (nevažan) • događaj neugrožavajući ili pozitivan • događaj je ugrožavajući ili traži prilagodbu  situacija je stresna

  9. Događaj procijenjen kao „stresan“ za pojedinca može značiti: • neposrednu opasnost - odnosi se na postojeću situaciju • povredu ili gubitak – odnosi se na blisku budućnost • prijetnju - anticipirani gubitak ili povredu do koje može, ali ni ne mora doći • izazov - mogućnost dobitka te daljnjeg rasta i razvoja

  10. Procjena vlastitih sposobnosti i mogućnosti svladavanja određene situacije je sekundarna procjena koja utječe na primarnu procjenu pa se tako „prijetnja“ može pretvoriti u „izazov“, ili „izazov“u „prijetnju“

  11. PRIJETNJA IZAZOV PRIJETNJA PRIJETNJA IZAZOV IZAZOV DAKLE: • događaj • PRIMARNA procjena događaja (odmah) • SEKUNDARNA procjena svojih mogućnosti (nakon nekog vremena)

  12. KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG STRESA? • Kad postoji neravnoteža između zahtjeva radnog okruženja i mogućnosti da im pojedinac udovolji, a neuspješno udovoljavanje zahtjevima povezano je s važnim posljedicama  situacija se procjenjuje prijetećom

  13. KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG STRESA? • Krupne promjene u radnoj sredini (ali i u osobnom životu!) su potencijalno visoko stresne transakcije jer nose neizvjesnost i potrebu prilagođavanja  prijetnja ili izazov?

  14. KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG STRESA? • Osobito su stresna zanimanja koja uključuju veliku odgovornost (za druge ljude ili materijalne vrijednosti), stalni vremenski pritisak ili neposredni rad s ljudima.

  15. SAGORJEVANJE NA POSLU • posljedica izloženosti dugotrajnom profesionalnom stresu • češći kod “pomažućih” zanimanja

  16. SIMPTOMI EMOCIONALNO ISCRPLJENJE • gubitak osjećaja osobne vrijednosti • razdražljivost, niska tolerancija za frustraciju, agresivnost • povlačenje u socijalnim odnosima

  17. SIMPTOMI MENTALNO ISCRPLJENJE • povećana upotreba duhana, alkohola… • izostajanje s posla • negativizam – za posao, za suradnike • pesimizam – i tako se ništa ne može učiniti • komunikacijske poteškoće

  18. SIMPTOMI TJELESNO ISCRPLJENJE • češće pobolijevanje • osjećaj tjelesne iscrpljenosti • psihosomatika – glavobolje, bolovi u leđima, trbuhu, poremećaji spavanja, prehrane…

  19. FAZE SAGORJEVANJA NA POSLU • RADNI ENTUZIJAZAM – povećana razina energije, nerealna očekivanja, nekritična predanost poslu • STAGNACIJA – svjesnost da dometi posla nisu onakvi kakvima ih je pojedinac zamišljao • EMOCIONALNO POVLAČENJE – udaljavanje od posla, izoliranje od klijenata • APATIJA – cinizam, ravnodušnost, depresija

  20. A ZAŠTO?

  21. RADNI UVIJETI • neprikladan i neopremljen prostor • mikroklimatski uvjeti • pomanjkanje sredstava za rad • pomanjkanje privatnosti – stalan doticaj s klijentima • opasnost fizičkog napada ili ozljede • rad s osobama sa stalnim i intenzivnim nevoljama • rad s problemima s malim izgledima ili vremenski neizvjesnim rješenjem • sličnost osobnog iskustva s iskustvom klijenata

  22. ORGANIZACIJA RADA • količina radnog opterećenja • odgovornost (osobito bez mogućnosti utjecaja, moći) • nejasna i promjenjiva organizacijska struktura • nejasno (dvosmisleno) definirane radne uloge i očekivanja od ostalih • nepostojanje odmora tijekom radnog dana • nejasna pravila nagrađivanja i/ili napredovanja • vremenski pritisak - rokovi • nemogućnost profesionalnog usavršavanja • nedostatak vremena i razumijevanja za reflektiranje i razmjenu iskustava

  23. SOCIJALNI ODNOSI • psihosocijalna klima organizacije • stil odlučivanja i rukovođenja • nedostajanje jasne misije organizacije • pomanjkanje povratnih informacija o postignućima • zatvorenost organizacije u svoje okvire • nepoticanje organizacijske lojalnosti i privrženosti • dobivanje socijalne podrške

  24. UNUTARNJI IZVORI • nerealna očekivanja • potreba za stalnom kontrolom nad situacijom • osjećaj kompletne odgovornosti za posao • pretjerana identifikacija s poslom • nedostatak suradnje i podjele posla s drugima • rigidnost i tvrdoglavost u postizanju ciljeva na poslu • pomanjkanje redoslijeda radnih prioriteta • osjećaj stručne nekompetentnosti

  25. A ŠTO MOŽE SVATKO UČINITIZA SEBE?

  26. svijest o odgovornosti za vlastito mentalno i fizičko zdravlje • prepoznavanje stresogenih okolnosti i razvijanje stila suočavanja primjerenog situaciji • samoopažanje razine stresa i posljedica • odabir prikladnog načina suočavanja:

  27. mijenjanje stresora - kad pojedinac ima dovoljno snage i misli da može uspostaviti kontrolu nad situacijom • rješavanje problema (npr. podizanje vlastite kompetencije, razvijanje specifičnih vještina) • komuniciranje o problemu – kad je stresor socijalne naravi • planiranjem i reorganizacijom svakodnevnih aktivnosti • rasterećenjem dnevnog rasporeda

  28. izbjegavanje stresnih situacija – kad pojedinac nema dovoljno snage/mogućnosti za izravno djelovanje prema stresoru • prostorno udaljavane od kritične situacije • privremeno odustajanje i povlačenje • postavljanje vlastitih granica – jasno kažemo ne • delegiranje posla na druge

  29. prihvaćanje stresne situacije – preventivne aktivnosti radi osnaživanja tjelesne i psihološke otpornosti na stres mijenjanjem percepcije situacije • kognitivna priprema na stresnu situaciju • ublažavanje posljedica stresa uključivanjem o aktivnosti koje povećavaju otpornost na stres (prehrana, rekreacija, relaksacija) • usvajanje tehnike pozitivnog mišljenja • smanjivanje nerealnih očekivanja (o zahvalnosti drugih, o vjerovanju da “ja mogu sve”) • osiguravanje vremena za sebe i na poslu, i izvan posla

  30. POVEZANOST STRESA I FIZIOLOGIJE stres organizam doživljava kao NAPAD u svakoj situaciji napada organizam reagira obrambeno OAS – obrambeni adaptacijski sindrom • povećavanje razine adrenalina, ubrzano disanje, viši krvni tlak

  31. kako je količina adaptivne energije konačna (organizam nije stvoren da bude stalno u opasnosti, treba mu vrijeme odmora), čest stres može dovesti do iscrpljenja – slabljenja imunološkog sustava • STRES (s fiziološke strane) je i dobitak na lutriji, smrt bliske osobe…

  32. STRATEGIJE SAMOPOMOĆI • samoopažanje • strukturiranje vremena • postavljanje granica • promatranje unutarnjeg dijaloga • tehnike samoohrabrivanja • rekreacija • tehnike relaksacije

  33. ŽELIMO VAM ŠTO MANJE STRESAI NA POSLUI U ŽIVOTUHVALA NA PAŽNJI

More Related