1 / 31

ACS U NAŠIM UVJETIMA

ACS U NAŠIM UVJETIMA. Hodžić Enisa, Raič Željka, Arslanagić Amila, Durak-Nalbantić Azra, Hondo Zorica, Brđanović Snežana Klinika za bolesti srca i reumatizam KCUS Maj, 2010. Uvod.

talor
Download Presentation

ACS U NAŠIM UVJETIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ACS U NAŠIM UVJETIMA Hodžić Enisa, Raič Željka, Arslanagić Amila, Durak-Nalbantić Azra, Hondo Zorica, Brđanović Snežana Klinika za bolesti srca i reumatizam KCUS Maj, 2010.

  2. Uvod • Kardiovaskularna oboljenja su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kako u svijetu, tako i kod nas, samim tim i apsentizma i invaliditeta i ogroman teret u zdravstvenom budžetu

  3. Mortalitet u zemljama zapadnog svijeta:45% kardiovaskularna oboljenja20% kancer15% nepoznati uzroci10% infektivna oboljenja5% HOPB4% povrede i trovanja1% ginekološki i perinatalni uzroci • Do 2020 predviđa se udio kardiovaskularnih • oboljenja u 2/3 ukupnog mortaliteta, • naročito u zemljama u razvoju. * • *http://www.csikerala.org

  4. Obzirom na epidemijske karakteristike akutnog koronarnog sindroma (ACS) svako poboljšanjetretmana ACS od velikog je medicinskog i socioekonomskog značaja !

  5. Naše istraživanje tretmana ACS(UA, NON-STEMI, STEMI) je rađeno na Klinici za bolesti srca i reumatizam KCUS • U toku 2009. godine na ovu Kliniku ukupno je primeljno 2429 bolesnika od toga 1068 bolesnika na 8 kreveta intenzivne koronarne jedinice • Od ovog broja njih 678 je bilo sa dijagnozom ACS • U prva dva mjeseca ove godine primljeno je 169 bolesnika u intenzivnu koronarnu jedinicu

  6. Cilj rada • Analizirati spolnu i starosnu strukturu ispitanika sa ACS • Procijeniti vrijeme od pojave bola u grudima do prijema u koronarnu jedinicu • Analizirati brojčani odnos ispitanika sa urađenom primarnom perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) • Procijeniti opravdanost medikamentoznog tretmana • Analizirati odnose između ispitanika sa III i IV stadijem srčane insuficijencije po Killipu • Ocijeniti ishod tretmana

  7. Materijal i metoda • Istraživanje je rađeno na 200 ispitanika, oba spola, koji su tretirani u koronarnoj jedinici Klinike za bolesti srca i reumatizam sa dijagnostikovanim ACS tokom 2009. godine i u prva dva mjeseca 2010. godine • Ispitanici su odabrani metodom slučajnog izbora

  8. 144 muškarca (72%) 56 žena (28%) Prosječna životna dob 60,1 godina Rezultati

  9. Vrijeme od pojave bola do prijema

  10. Medikamentozni tretman

  11. Killip stadiji i smrtnost

  12. DiskusijaOsvrt na:Opravdanost medikamentoznog tretmanaUticaj vremena od pojave simptoma do prijema i tretmana ACS

  13. Opravdanost medikamentoznog tretmana • Primjena trombolitičke terapije u ACS sa “ST elevation MI” (STEMI) je indicirana unutar 12 sati od pojave simptoma, uzevši u obzir ekskluzione kriterije, sa optimalnim efektom unutar prva 4 sata, ukoliko PCI nije dostupna( PCI urađena kod 9% ispitanika) • U 20% i više slučajeva trombolitička terapija je neuspješna, te je indicirana “rescue” PCI (u našim uvjetima provedena je sa zadrškom od par dana)

  14. Trombolitička terapija se ne primjenjuje u tretmanu nestabilne angine (UA)i “nonST elevation MI” (NSTEMI) i u tretmanu pacijenata sa evidentnim kardiogenim šokom* • Terapija izbora MI sa kardiogenim šokom (Killip IV) je PCI (u našem slučaju nije prihvaćena niti kod jednog pacijenta) • Optimalno vrijeme primjene primarne PCI je do 90 min od pojave simptoma (rađena je do 120 minuta od pojave bola) *http://en.wikipedia.org/wiki/Reperfusiontherapy

  15. Komparacija PCI i trombolitičke terapije • Analizom svih randomiziranih opservacionih studija (RCTs) publikovanih do 1.maja, 2008.,u 23 studije (8140 pac.) i 32 observacione studije (185 900 pac.) primarna PCI je udružena sa redukcijom kratkoročnog mortaliteta (6-sedmica) za 34% (odds ratio, 0.66; 95% CI, 0.51 - 0.82) u randomiziranim studijama, i 23% (odds ratio, 0.77; 95% CI, 0.62 - 0.95) u opservacionim studijama • U dugoročnom pračenju (1 god.), primarna PCI je imala za rezultat 24% redukciju mortaliteta (odds ratio, 0.76; 95% CI, 0.58 to 0.95) i za 51% redukcijupojave reinfarkta Huynh T, Perron S, et al.Comparison of Primary Percutaneous Coronary Intervention and Fibrinolytic Therapy in ST-Segment-Elevation Myocardial Infarction.Bayesian Hierarchical Meta-Analyses of Randomized Controlled Trials and Observational Studies.Circulation.2009jun 23;119(24):3047-9.)

  16. Inhibitori agregacije trombocita dokazano smanjuju mortalitet smanjujući rizik od fatalnog IM i ICV (kombinacija tienopirida i ASA superiornija u odnosu na izolovanu ASA ili kombinaciju ASA i oralnih antikoagulanasa)* • Beta blokatori imaju antiartimični, antihipertenzivni efekat i reduciraju ishemiju. Smanjuju nesklad između opskrbe i zahtijeva miokarda, smanjući “afterload” i“wall stress”,smanjuju veličinu infarkta miokarda i dugoročno mortalitet • ACE inhibitori smanjuju mortalitet i imaju opravdanu primjenu naročito kod masivnih infarkta miokarda i srčane insuficijencije *ISAR, STARS, FANTASTIC, MATIS,TOPPS

  17. Enoxaparin dokazano smanjuje kardijalne ishemične događaje i mortalitet za 15% kod pacijenata sa nestabilnom anginom pectoris • U jednogodišnjem periodu praćenja za 13% reducira se potreba za vaskularnim premoštenjem (CABG) i perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) i za 15% smanjuje mortalitet od akutnog infarkta miokarda (AMI) kod svih pacijenata koji su istovremeno primali aspirin. http://emedicine.medscape.com/article/756979-treatment

  18. Primjena statina ima značajno mjesto u redukciji lipida, u prevenciji i terapiji MI, a prestanak primjene statina nakon MI povećava rizik od smrti* • U JUPITER studiji kod ispitanika sa normalnim holesterolom i povišenim nivoom CRP je dokazano da primjena statina (rosuvastatin) smanjunje rizik od MI za 54 % i za 46% potrebu za angioplastikom i “bypass” hirurgijom** * http://www.medicalnewstoday.com/newssearch. ** Justification for the Use of Statins in Primary Prevention: an Intervention TrialEvaluating Rosuvastatin-study : Rosuvastatin as primary prevention reduces cardiovascular events in low-risk subjects? N Engl J Med;2008

  19. Vrijeme • “Vrijeme je miokard“, izreka je koju treba zapamtiti,jer je dokazano da preživljavanje ovisi prije svega od vremena uspostavljanja reperfuzije kod pacijenata sa akutnimMI. • U prospektivnoj kohortnoj studiji na 43,801 ispitaniku (American College of Cardiology National Cardiovascular Data Registry, 2005-2006)duže “door-to-balloon”vrijeme bilo je udruženo sa većim rizikom intrahospitalnog mortaliteta (30 min = 3%, 60 min = 3.5%, 90 min = 4.3%, 120 min = 5.6%, 150 min = 7%, 180 min = 8.4%, P<0.001).

  20. Većina kardiocentara ima za cilj skraćenje vremena uspostavljanja EKG dijagnoze (“door-to ECG”), skraćenje vremena za primjenu trombolitičke terapije (“door to needle”) i skraćenje vremena za reperfiziju vaskularnim putem (“door-to-vascular access”-PCI) kao mjeru kvaliteta medicinskog zbrinjavanjaŠto je i naš cilj

  21. ZAKLJUČAKPotrebno je: • Smanjiti dužinu vremena od pojave bola do prijema u koronarnu jedinicu! • Povećava se mogućnost pravovremene primjene fibrinolitičke terapije • Smanjuje se broj pacijenata sa Killip III i IV • Povećati broj primarnih PCI • Obezbjediti optimalni medikamentozni tretman • Poboljšava se ukupni tretman • Smanjuje se broj smrtnih ishoda

  22. KAKO to postići?

  23. 1. Obezbjediti bolju zdravstvenu prosvješćenost stanovništva preko masovnih medija i postići svijest o značaju faktora rizika za ishemičnu bolest srca i o značaju bola u grudima, te pravovremenog traženja ljekarske pomoći

  24. 2. Organizirati povremenu dodatnu medicinsku edukaciju na nivou primarne zdravstvene zaštite kako bi se prevazišle dijagnostičke dileme oko ACS

  25. 3. Obezbjediti bolju materijalno tehničku opremljenost intenzivne koronarne jedinice sa invazivnim monitoringom bolesnika i edukaciju većeg broja kadrova za PCI (potrebna finansijska ulaganja?!)

  26. 4. Osigurati kraći i efikasniji put u prijemu i tretmanu bolasnika sa ACS unutar Kliničkog Centra

  27. Sadašnji put tretmana bolesnika sa ACS u KCUS • Transport iz HMP do KUM • Prijem iz KUM u Koronarnu jedinicu Klinike za bolesti srca i reumatizam • Transport u salu za angiografiju Radiološke Klinike (PCI) • Transport i prijem na 13. sprat DIP- “Centar za srce” • Sala za kardiohirugiju na “Staroj hirurgiji” i

  28. Sadašnji put tretmana bolesnika sa ACS u KCUS • Transport iz HMP do KUM • Prijem iz KUM u Koronarnu jedinicu Klinike za bolesti srca i reumatizam • Transport u salu za angiografiju Radiološke Klinike (PCI) • Transport i prijem na 13. sprat DIP- “Centar za srce” • Sala za kardiohirugiju na “Staroj hirurgiji”

  29. Navednim će se osigurati pravovremeni medicinski tretman, poboljšati ishod, dovesti do smanjenja mortaliteta, dugoročno opravdati finansijska ulaganja i u konačnici rasteretiti budžet zdravstevene zaštite kod ACS

  30. ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI!

More Related