Seminar KVALITETNO UVOĐENJE PRIPRAVNIKA U ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

1. Agencija za odgoj i obrazovanje10 000 Zagreb, Badalićeva 24Dječji vrtić “Potočnica”,10 000 Zagreb, Avenija grada Vukovara 18 Dječji vrtić “Ivana Brlić Mažuranić”, 10 000 Zagreb, Cerska bb Seminar KVALITETNO UVOĐENJE PRIPRAVNIKA U ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

2. Uvod u temu - cilj i svrha seminara • Zakonske osnove organizacije i provedbe stručnih ispita • Stručne osnove • Organizacija programa stažiranja i izvješćivanja

3. PROGRAM I ORGANIZACIJA STAŽIRANJA IPOLAGANJA STRUČNIH ISPITA ODGOJITELJA Uvod u temu: • razmjena iskustava početnika • teškoće pripravnika i mentora • uloge i zadaće članova povjerenstva za stažiranje • raskorak i nedostaci školovanja – zahtjevi prakse i suvremene spoznaje • velike profesionalne odgovornosti pripravnika Koncepcija stažiranja i stručnih ispita: • humanističko-razvojna orijentacija Programskog usmjerenja 1991. s općim i nacionalnim obilježjima • održivi razvoj • istraživački pristup i zajedničko učenje svih sudionika • ne poučavanje, nego poticaji, otkrivanje, doživljavanje, kritički stav, stvaralačko prerađivanje, novo iskustvo • bogati kontekst i fleksibilnost • podrška i razumijevanje • partnerstvo svih, a osobito roditelja

4. Naglašene teme: • prava djeteta – opća i posebna • razvoj • potrebe • poticanje • igra • istraživanje • stvaralaštvo • komunikacija prihvaćanja • nenasilno rješavanje sukoba • krizne situacije (intervencija) • prevencija patologije • osobnost – identitet s pozitivnom slikom o sebi

5. Načini usavršavanja odgojitelja: • iskustveno učenje u grupi • literatura i diskusije • dobri modeli i rasprave • obavezne teme i posebni interesi • pravo na pomoć stručnog tima (ravnatelj, mentor, stručni suradnici) • stalno praćenje i pomoć pripravnika • samovrednovanje i vrednovanje svih sudionika (osvješćivanje razine kvalitete odgojno-obrazovnog rada ...)

6. NAJČEŠĆEBIRANE TEME : • Adaptacija djeteta u novoj sredini jaslica / vrtića i postupci odg. i roditelja • Dijete, kreativnost, odgojitelj • Uloge i postupci odgojitelja u aktivnostima s djecom • Osobine suvremenog, kvalitetnog odgojitelja • Uloga odgojitelja u provođenju programa predškole • Djelovanje odgojitelja na socijalno-emotivni razvoj djeteta • Poticanje razvoja darovite djece u skupini • Aktivnosti izražavanja osjećaja i uloga odgojitelja u tome • Razvojni i integracijski pristup u planiranju, programiranju, praćenju i vrednovanju odgojno-obrazovnog procesa u dječjem vrtiću • Dijete i lutka • Dijete i slikovnica • Razvoj slike o sebi kod predškolskog djeteta i postupci odgojitelja • Organizacija poticajnog prostora, materijala i vremena za dječje aktivnosti u predškolskoj ustanovi • Djeca s posebnim potrebama u predškolskoj ustanovi • Integracijski pristup učenju u dječjem vrtiću • Primjena integralne metode u predškolskoj ustanovi • Dječji projekti u odgojno-obrazovnom radu odgojitelja

10. UVOĐENJE PRIPRAVNIKA U SAMOSTALNI RAD Osnovni propisi koji se odnose na pripravnike / stručne ispite: • Zakon o radu: članak 25 – 29 • Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi: članak 28 i 56 • Pravilnik o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću (+ ispravak pravilnika N. Novine br. 4/1998.) • Kolektivni ugovor za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba: članak 11 – 16 • Pravilnik o radu (isti svi vrtići u Zagrebu (?): članak 18 – 19) • Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja (N- Novine br. 63/08)

11. STAŽIRANJEPRIPRAVNIKA • nakon početka rada pripravnika vrtić je obavezan: • - imenovati Povjerenstvo za stažiranje • - prijaviti stažiranje Ministarstvu prosvjete i sporta • - izraditi program pripravničkog staža i predložiti ga Odgojiteljskom vijeću na usvajanje • početak stažiranja (prvi dan radnog odnosa ili najkasnije 15 dana nakon početka zasnivanja radnog odnosa) • povjerenstvo za stažiranje (ravnatelj vrtića, mentor pripravnika, stručni suradnik – pedagog) izrađuje prijedlog programa stažiranja, a OZV taj program prihvaća • zadaća Povjerenstva (pedagoška i metodička pomoć pripravniku, praćenje napredovanja pripravnika) • program pripravničkog staža • stručno usavršavanje pripravnika (aktivno sudjelovanje u svim oblicima usavršavanja) • tijekom stažiranja pripravnik je obavezan biti nazočan radu mentora najmanje 30 sati • mentor je obavezan biti nazočan radu pripravnika najmanje 10 sati • Povjerenstvo za stažiranje biti će nazočno radu pripravnika najmanje dva puta tijekom stažiranja • Povjerenstvo izrađuje izvješće kao prilog prijavi za stručni ispit • stručni suradnik biti će nazočan radu pripravnika najmanje dva puta tijekom stažiranja • dnevnik stažiranja (vodi ga pripravnik) • evidencija o ostvarivanju pripravničkog staža (vodi ju mentor pripravnika)

12. ISKUSTVA IZ PRAKSE POLAGANJA STRUČNIH ISPITA U DV “POTOČNICA” • Dosadašnja iskustva u provedbi polaganja stručnih ispita: • organizacija polaganja stručnog ispita • upoznavanje pristupnica s članovima Povjerenstva • pismeni dio ispita • dogovor o temi i pripremi, hospitiranje u grupi • praktični dio ispita u grupi • usmeni dio ispita: sadržajna analiza pismenog ispita, ocjena pismenosti, analiza praktičnog dijela ispita, pitanja iz teorije pedagogije predškolskog odgoja, pitanja iz područja zakona • Organizacija, stanje, provedba i problemi polaganja stručnih ispita

13. PISANIRAD • vrijeme pisanja: do 4 sata • teme: - od tri ponuđene teme pripravnik odabire jednu - psihološke su i pedagoško-metodičke naravi - dopuštena je uporaba Hrvatskog pravopisa - teorijska razrada teme s primjerima iz vlastite prakse i glavnim izvorima spoznaja • organizacija pismenog dijela ispita • vrednovanje pismenih radova (tajnik ispitnog Povjerenstva, predsjednik ispitnog Povjerenstva, profesor hrvatskog jezika) - profesor metodike ocjenjuje sadržaj pismenog rada sa psihološkog, pedagoškog i metodičkog stajališta - profesor hrvatskog jezika ocjenjuje pismeni rad s jezičnog stajališta

14. PISANIRAD PISATI ZNAČI - svladati tehniku pisanja - logički povezivati riječi u rečenice, a rečenice u cjelovitu smislenu cjelinu koja mora: a) odgovarati svojoj namjeni b) biti jasna, razumljiva i pregledna; - poznavati pravopisno - gramatičke zakonitosti; - primijeniti primjerena izražajna sredstva i postupke; - uspostaviti jezični i logički sustav koji se temelji na rasporedu i međusobnim odnosima riječi i rečenica; -znati kompozicijski i stilski organizirati sadržaj teksta. PISANI TEKST - slijed međusobno povezanih rečenica koje govore o istoj temi; - sustav obavijesti o nekoj temi koje su logički i gramatički organizirane u smislenu cjelinu. PISANIM TEKSTOM (SASTAVKOM) - izriču se u logičko-kompozicijskom i gramatičko-stilskom sustavu obavijesti i poruke teme - prenosi se misaoni ili osjećajno-misaoni odnos pisca prema temi

15. PISANIRAD • OBILJEŽJA PISANOGA TEKSTA : • 1. predmet - tema = tematsko - sadržajna osnova teksta • 2. jezično-stilska obilježja: • leksička • gramatička • pravopisna • PISANJE obuhvaća sljedeće sastavnice pismenosti: • - SADRŽAJ • - JEZIK ostvaruju se u različitim oblicima • - STIL (pismo, priopćenje, vijest, izvještaj, zapisnik, intervju, pripovijetka, dnevnik, opis, putopis, prikaz, rasprava, esej) • - PRAVOPIS • VRSTE TEKSTOVA određuju se prema: • - sadržaju • - izrazu (stilu) • - namjeni

16. PISANIRAD • RASPRAVA • posebna vrsta pisanoga teksta u kojem se rasvjetljava, dokazuje ili osporava određena tvrdnja (teza) • Ovisno o temi i pristupu govorimo o stručnoj ili znanstvenoj raspravi. Stručna i znanstvena rasprava služi se stručnim i znanstvenim jezikom, stručnom i znanstvenom terminologijom. • SASTAVNICE RASPRAVE : •  1. UVOD - iznošenje temeljne teze •  2. RAZRADA (glavni dio) - razrada temeljne misli •  3. ZAKLJUČAK - izvodi se na temelju uvodnog i završnog dijela • PISANJE RASPRAVE obuhvaća: • - pripremni dio (odabir teme) • temu uključujemo u vlastito asocijativno i informacijsko polje • - prikupljanje gradiva ostvaruje se traženjem novih podataka, novih informacija, novih primjera na kojima će se temeljiti oblikovanje teksta • - izbor i raspored pojedinosti na temelju popisanih podataka, informacija i citata utvrđuje se njihov raspored u tekstu, a pojedinosti se uključuju u uvod, razradu ili zaključak • - oblikovanje teksta • jezična organizacija u kojoj se lančano povezuju rečenice tako da svaka nova rečenica proizlazi iz prethodne rečenice

17. PISANIRAD ESEJ (ogled, franc. essai - literarni pokušaj) - subjektivno - odnos autora prema temi: subjektivan odnos autora prema sadržajima (osjećaji, asocijacije, misli,) afektivna povezanost s temom - objektivno - znanstveno stajalište: autor piše o znanstvenim spoznajama služi se pojmovnim govorom i stručnim nazivljem sadržaj - različitosti tema vrste eseja: literarni, filozofski, politički, likovni, povijesni, sociološki, glazbeni, zemljopisni, pedagoški, filmski, prirodopisni, antropološki, kazališni, ekološki, kulturološki PISANJE ESEJA - odabir teme i izvora - zauzimanje stava prema sadržaju - utvrđivanje redoslijeda u iznošenju sadržaja - određivanje načina uključivanja citata u vlastiti tekst PREGLED TEKSTA - provjera gramatičko-pravopisne razine teksta - provjera povezanosti (konzistentnosti) teksta - izostavljanje suvišnog (eventualna ponavljanja) - čitanje dovršenog teksta u sebi

18. PISANA PRIPRAVA ZAIZVOĐENJE PRAKTIČNOG RADA Ime i prezime: Dječji vrtić: Odgojitelj – mentor: (podaci se odnose na Ustanovu iz koje pripravnik dolazi) Pisana priprava za izvođenje praktičnog rada Tema/područje/djelatnost Dobna skupina djece: Odgojitelj – sustručnjak: Datum izvođenja: (podaci se odnose na Ustanovu u kojoj pripravnik polaže stručni ispit)

19. PISANA PRIPRAVA ZAIZVOĐENJE PRAKTIČNOG RADA (2, 3 … str.) • Polazišta iz orijentacijskog razdoblja programa skupine: • Tema/područje/djelatnost • Zadaće (razvojne, integrativne): • Kontekstualni uvjeti (organizacija prostora, materijali, sredstva, pomagala): • Predviđene aktivnosti u vremenskom i metodičkom slijedu (planirani poticaji, očekivani smjer djetetovih akcija i predviđena uloga odgojitelja): • Artikulacija središnje aktivnosti:

20. PRAKTIČNIRAD • mogućnost pristupa bez obzira na ishod pismenog dijela ispita • određivanje teme/područja/djelatnosti • pripremanje za rad je samostalno (u suradnji s mentorom i stručnim timom iz Ustanove pripravnika) • izvedba praktičnog rada • prisutni članovi ispitnog povjerenstva • raščlamba rada s metodičkog gledišta • vrednovanje praktičnog rada

21. KRITERIJI ZA ANALIZU OSTVARENE DJELATNOSTI : • OSTVARENJE PLANIRANIH ZADAĆA (procjena dobitaka i postignuća djece obzirom na ostvarene djelatnosti) • UOČAVANJE I UVAŽAVANJE SITUACIJSKIH POTICAJA (zadovoljavanje aktualnih potreba, razvijanje spontanih ideja, inicijativa i interesa djece) • PROCJENA KONTEKSTUALNIH UVJETA (obzirom na ostvarenje planiranih i poticanje spontanih aktivnosti djeteta) • PROCJENA INTERAKCIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH ODNOSA (odgojitelja i djece te djece međusobno)

22. USMENIISPIT • vrijeme polaganja: do 40 minuta • usmeni ispit polažu pripravnici koji su položili pisani dio ispita i uspješno ostvarili praktični rad • polaže se pred svim članovima ispitnog Povjerenstva • ispituje se pedagoško-psihološka i metodička znanja, zakonski i programski propisi koji reguliraju djelatnost pedagoškog odgoja i naobrazbe te Ustav Republike Hrvatske • vrednovanje: zaključnu ocjenu dogovorno utvrđuju članovi ispitnog povjerenstva