Politika socijalne uključenosti

1. Politika socijalne uključenosti Prof. dr. Željko Mrnjavac Ekonomski falultet, Split Split, 23. rujna 2009.

2. Politika socijalne uključenosti • Socijalna politika – politika društva • Politika – prisila • Legitimitet prisile – država • Funkcije države : • sigurnost • infrastruktura • socijalna skrb • (interakcija funkcija)

3. Što je socijalna politika • Socijalna politika – socijalna uključenost • Fokusiranje samo na visinu dohodaka može precijeniti njegovu stvarnu ulogu u ostvarenju kvalitete života. Socijalna isključenost je višedimenzionalni problem koji pogađa ugrožene skupine i pojedince. Radi se o prekidu socijalnih odnosa i gubitku mogućnosti da se utječe na vlastitu sudbinu. Stvaraju se barijere pristupu zapošljavanju, obrazovanju, socijalnim i kulturnim uslugama, dolazi do udaljavanja od sustava društvenih vrijednosti i gubitka povjerenja u društvenu zajednicu, gubi se osjećaj pripadanja i konačno gube se sposobnosti i samopoštovanje.

4. Važnost socijalne politike • Potrošnja ili investicija (povrat uloženog) • Socijalna uključenost poboljšava učinkovitost i inicijative u svim segmentima društvenog života uključujući gospodarski. Raste povjerenje i kultura recipročnosti koja smanjuje transakcijske troškove i poboljšava ekonomsku integraciju. Razvija se socijalni kapital koji potiče ekonomsku kreativnost i omogućava raznim društvenim grupama i pojedincima da realiziraju svoj potencijal.

5. Odrednice i obilježja (I) • Izdvajanje velikih sredstava za socijalne potrebe nije jamstvo njihova djelotvornog usmjeravanja i učinkovitosti. • Socijalna politika mora biti produktivna i treba težište prebaciti s programa potrošnje i održavanja na programe investiranja u ljude kako bi povećali svoje sposobnosti i šanse produktivnog sudjelovanja u gospodarstvu i društvu općenito. • Smisao javne politike nije da preraspodjeljuje postojeće bogatstvo u društvu, odnosno nije borba protiv ekonomske nejednakosti, nego protiv nejednakih sposobnosti i nejednakih šansi. Marginaliziranim skupinama treba pružiti šansu da rade i zarade, te ostvare aktivnu ulogu u društvu.

6. Odrednice i obilježja (II) • Opasnost od marginalizacije je neposredno povezana s isključenosti iz svijeta rada. • Zasigurno niti jedan drugi utjecaj nema šire posljedice na život ljudi u suvremenom društvu nego što je njihovo zaposlenje. Ono uvelike određuje gdje i kako žive, kakvo obrazovanje njihova djeca primaju, te većinu osobnih odnosa koje uspostavljaju s okruženjem i širom društvenom zajednicom. Posao koji osoba obavlja ne predstavlja samo izvor sredstava za život, nego određuje njegov položaj u društvu nezavisno od njegova porijekla ili bračnog statusa, pa se time izdiže u centralnu društvenu kategoriju koja pokreće emancipacijske procese.

7. Odrednice i obilježja (III) • Na radu se usvajaju i unapređuju znanja te učvršćuju i pojačavaju razlike između zaštićenih „insidera“ i „outsidera“ od kojih je znatan dio pogođen dugotrajnom nezaposlenošću i sve manjim mogućnostima zapošljavanja. • Zaposlenost za društvo ima veći doprinos od neposrednog outputa koji radnik proizvodi. Zaposlenost je povezana sa smanjenjem kriminaliteta i socijalnih problema, te smanjenom potražnjom prema državnom budžetu.

8. Završna poruka • Tržišta rada postaju selekcijske točke kroz koje pojedinci prolaze više puta u životu. Tržište rada se mijenja, uvode se novi standardi zapošljavanja zasnovani na odgovornosti, inicijativi, autonomiji i relacijskim vještinama. Znanje postaje temeljni resurs, a izazov fleksigurnosti pomiče perspektivu sa cjeloživotnog zaposlenja ka cjeloživotnoj zapošljivosti i cjeloživotnom učenju. • Socijalna politika i politika tržišta rada moraju odgovoriti tim suvremenim izazovima.