390 likes | 600 Views
E N D
1. 1 Konsolidacija sustava sigurnosti hrane u EU – nova nacela (ili zašto ona u Hrvatskoj teško zaživljavaju)
2. 2
3. 3
4. 4 Bolesti koje se prenose hranom – podaci WHO-a Poznato preko 250 bolesti
oko 2,5 milijuna djece ispod pet godina umre godišnje od bolesti koje uzrokuju zdravstveno neispravna hrana i voda
procjenjuje se da 30% ljudi u industrijaliziranim zemljama boluje od takvih bolesti svake godine
SAD (podaci FDA):
5. 5 Zašto je povecana ucestalost bolesti porijeklom od hrane? Povecana konzumacija animalnih proizvoda;
Povecana proizvodnja životinja potencijalno inficiranih patogenim mikroorganizmima;
Ucestalija upotreba sredstava za zaštitu bilja i životinja;
Ucestalija upotreba raznih dodataka u hrani;
Promjena prehrambenih navika - restorani;
Ucestalija putovanja;
Duži put proizvod – potrošac (rukovanje, skladištenje, transport, distribucija, priprema)
Povecan broj “osjetljivije populacije”
6. 6 Tradicionalni koncept u sustavu sigurnosti hrane Ispitivanje gotovog proizvoda
kontrola
uzorak
analiza
ogranicenja
Retrogradni pristup
Nepreciznost
Lažan osjecaj sigurnosti
Skupoca
Zloupotreba standarda u trgovini
7. 7 Analiza rizika u sigurnosti hrane Analiza rizika je alat pomocu kojeg nadležna tijela odreduju prikladnu razinu zaštite zdravlja potrošaca (ALOP) i uspostavljaju sustav kontrolnih mjera za osiguranje opskrbe zdravstveno ispravnom hranom, a prihvacen i definiran od strane Codex alimentarius komisije.
Zdravlje potrošaca je mjerilo sigurnosti hrane
8. 8 Analiza rizika – razvoj na medunarodnoj razini This slide provides a timeline of how risk analysis has evolved over the last decade within FAO, WHO and the Codex Alimentarius Commission (CAC).
In 1991, before the establishment of WTO, a Joint FAO/WHO Conference on Food Standards, Chemicals in Foods and Food Trade, convened in Rome, stressed the importance of scientific committees such as JECFA and JMPR in providing evaluations based on sound science and risk assessment principles, and recommended that FAO and WHO take steps to increase awareness of these principles. FAO and WHO subsequently convened a series of three expert consultations to address the three components of risk analysis: risk assessment, risk management and risk communication.
The first Joint FAO/WHO Expert Consultation on the Application of Risk Analysis to Food Standards in 1995 delineated the basic terminology and principles of risk assessment. It also concluded that the analysis of risks associated with microbiological hazards presents unique challenges. In 1995, the WTO SPS Agreement entered into force emphasizing the need for standards to be based on sound science and risk assessment. The FAO and WHO series of meetings were now even more pertinent. The Expert Consultation on Risk Management and Food Safety identified a risk management framework for food safety while the subsequent Expert Consultation on the Application of Risk Communication to Food Safety Matters identified guiding principles and strategies for risk communication. The next slide looks more closely at the development of international activities on MRA.
It should be noted that risk analysis is now considered to be an integral part of the decision-making process of Codex. The outcomes of the FAO/WHO expert consultations were considered by Codex, and the CAC has now adopted definitions of risk analysis terms related to food safety and statements of principle relating to the role of risk assessment (see the Codex Procedural Manual).This slide provides a timeline of how risk analysis has evolved over the last decade within FAO, WHO and the Codex Alimentarius Commission (CAC).
In 1991, before the establishment of WTO, a Joint FAO/WHO Conference on Food Standards, Chemicals in Foods and Food Trade, convened in Rome, stressed the importance of scientific committees such as JECFA and JMPR in providing evaluations based on sound science and risk assessment principles, and recommended that FAO and WHO take steps to increase awareness of these principles. FAO and WHO subsequently convened a series of three expert consultations to address the three components of risk analysis: risk assessment, risk management and risk communication.
The first Joint FAO/WHO Expert Consultation on the Application of Risk Analysis to Food Standards in 1995 delineated the basic terminology and principles of risk assessment. It also concluded that the analysis of risks associated with microbiological hazards presents unique challenges. In 1995, the WTO SPS Agreement entered into force emphasizing the need for standards to be based on sound science and risk assessment. The FAO and WHO series of meetings were now even more pertinent. The Expert Consultation on Risk Management and Food Safety identified a risk management framework for food safety while the subsequent Expert Consultation on the Application of Risk Communication to Food Safety Matters identified guiding principles and strategies for risk communication. The next slide looks more closely at the development of international activities on MRA.
It should be noted that risk analysis is now considered to be an integral part of the decision-making process of Codex. The outcomes of the FAO/WHO expert consultations were considered by Codex, and the CAC has now adopted definitions of risk analysis terms related to food safety and statements of principle relating to the role of risk assessment (see the Codex Procedural Manual).
9. 9
10. 10 Zašto je analiza rizika temelj modernih sustava kontrole sigurnosti hrane? Da bi se poboljšala kvaliteta promišljanja prije donošenja odluka (znanost + podaci).
Neophodna je tehnika koja može analizirati i stupanj nesigurnosti.
Da bi se zaštitilo domace tržište hranom.
Da bi se zaštitilo zdravlje ljudi, životinja i biljaka.
Postupak analize rizika je esencijalan u medunarodnoj trgovini.
Postupak analize rizika omogucava industriji hrane inovacije u proizvodnji.
“Postoji li alternativa analizi rizika?“
Konacno, ako nas niti jedan od razloga dovoljno ne zadovoljava, postupak analize rizika jednostavno se mora prihvatiti jer je isti prihvacen od svih važnijih medunarodnih subjekata.
- WTO, CAC, OIE, EC, IPPC... 1. We want to have science and appropriate values as our focus in the decision making process. Risk analysis is a decision support technique that incorporates both science and values.
2. Uncertainty is ubiquitous in food safety and public health decision-making. Risk analysis is a process designed specifically to address uncertainty.
3. Risk analysis does this by quantifying, communicating and addressing relevant risks in our food system.
4. Protecting life and health is the primary focus of risk analysis in a modern food safety system.
5. It has become the standard upon which many trade decisions are made.
6. Freed of the responsibility to establish zero risk, a standard that has never been reasonable or achievable in practice, industry can bring new products to market. Shouldered with the responsibility for reducing food borne risks, industry is free to find efficient solutions to our food safety and public health problems.
7. Historically, we have used precedent, trial and error, expert opinion, professional judgment, public policy and other less than science-based approaches to make food safety decisions. Although many of these methods have their place among decision-making methodologies none of them is as scientifically rigorous or as inclusive as risk analysis.
1. We want to have science and appropriate values as our focus in the decision making process. Risk analysis is a decision support technique that incorporates both science and values.
2. Uncertainty is ubiquitous in food safety and public health decision-making. Risk analysis is a process designed specifically to address uncertainty.
3. Risk analysis does this by quantifying, communicating and addressing relevant risks in our food system.
4. Protecting life and health is the primary focus of risk analysis in a modern food safety system.
5. It has become the standard upon which many trade decisions are made.
6. Freed of the responsibility to establish zero risk, a standard that has never been reasonable or achievable in practice, industry can bring new products to market. Shouldered with the responsibility for reducing food borne risks, industry is free to find efficient solutions to our food safety and public health problems.
7. Historically, we have used precedent, trial and error, expert opinion, professional judgment, public policy and other less than science-based approaches to make food safety decisions. Although many of these methods have their place among decision-making methodologies none of them is as scientifically rigorous or as inclusive as risk analysis.
11. 11 OKVIRI ANALIZE RIZIKA U EU I RH
12. 12
13. 13 Nadležnosti menadžera rizika Upravljanje procesima analize rizika
Postavljanje ciljeva i prioriteta javnog zdravstva
Odlucivanje da li je potrebna procjena rizika
Uspostavljanje nacina procjene rizika
Uspostavljanje smjera procjene rizikaIzbor najucinkovitijeg nacina kontrole zasnovanog na znanstvenim savjetima
Traženje mišljenja zainteresiranih (društvene vrijednosti, sagledavanje, provedivost, troškovi itd.) u odnosu na razne mogucnosti
Odlucivanje i priopcavanje kontrolnih mjera
The responsibility of risk managers is to drive the risk analysis process and set public health goals. Based on the preliminary data collected, a risk profile is described.
This risk profile decision will be used to decide whether an MRA has to be commissioned or not. The risk profile is, together with risk policy and other briefing material, handed over to the risk assessors.
The risk managers are also responsible for the formulation of concrete questions which the assessors need to answer. Clearly there are limitations in the number of risk assessments that can be done in a certain period of time; the risk managers have thus to set the priorities. Well-described risk profiles may be helpful in making this decision.The responsibility of risk managers is to drive the risk analysis process and set public health goals. Based on the preliminary data collected, a risk profile is described.
This risk profile decision will be used to decide whether an MRA has to be commissioned or not. The risk profile is, together with risk policy and other briefing material, handed over to the risk assessors.
The risk managers are also responsible for the formulation of concrete questions which the assessors need to answer. Clearly there are limitations in the number of risk assessments that can be done in a certain period of time; the risk managers have thus to set the priorities. Well-described risk profiles may be helpful in making this decision.
14. 14 Procjena rizikaRisk Assessment A major use of epidemiology in relation to public
policy is for risk assessment.
Risk assessment is viewed as part of an overall process that flows from research to risk assessment and then to risk
management. Samet et al9 reviewed the relationship of epidemiology to risk assessment and described risk management
as involving the evaluation of alternative regulatory actions and the selection of the strategy to be applied.
A major use of epidemiology in relation to public
policy is for risk assessment.
Risk assessment is viewed as part of an overall process that flows from research to risk assessment and then to risk
management. Samet et al9 reviewed the relationship of epidemiology to risk assessment and described risk management
as involving the evaluation of alternative regulatory actions and the selection of the strategy to be applied.
15. 15
Oslanja se na tri pretpostavke (Scherer, 1991, pp. 91-93):
Znanost sama za sebe može osigurati “objektivnu istinu”.
Znanstveni i tehnicki strucnjaci su jedini moguci izvor korektnih informacija.
Javnost je pasivni primatelj informacija.
16. 16 Ukljucuje dijalog o rizicima.
Svi povezani s rizikom imaju pravo biti ukljuceni u dijalog.
Mora postojati demokratski mehanizam za slobodnu razmjenu informacija izmedu procjenitelja i menadžera rizika i javnosti o problemima povezanim s rizikom i o mogucim rješenjima. Alternativni model – interaktivna komunikacija (Scherer, 1991)
17. 17 Sporazumi Svjetske trgovinske organizacije
Medunarodnu trgovinu hrane ureduje
Svjetska trgovinska organizacija (WTO):
Sanitarni i fito-sanitarni sporazum (SPS)
Tehnicke barijere trgovinskog sporazuma (TBT)
18. 18 ALOP u sklopu SPS sporazuma “ALOP = Prikladna razina zaštite procijenjena od država clanica koja uspostavlja sanitarne i fitosanitarne mjere kako bi se zaštitio život i zdravlje ljudi, životinja ili biljaka unutar teritorije.”
Napomena: Mnoge clanice pak navode ovaj koncept kao ’prihvatljivu razinu rizika’”
19. 19 Znanstveni savjet na medunarodnoj razini (WTO)
20. 20 “Bijela knjiga” o sigurnosti hrane Europske komisije (2000.) Temeljno nacelo:
“... doprinijeti visokoj zaštiti zdravlja pucanstva u podrucju sigurnosti hrane, kroz koju ce se povratiti i održati povjerenje potrošaca.”
Centar zbivanja je potrošac i njegovo zdravlje
21. 21 Zakon o hrani Europske unije (2002) Slobodno kretanje robe - Poticanje razvoja jedinstvenog tržišta na kojem vrijede isti propisi
Clanak 28 Ugovora o EU (Nacelo medusobnog priznavanja):
22. 22 Najnoviji pristup sigurnosti hrane u EU
Dosadašnja paradigma:
‘‘sigurnost hrane od polja do stola’
(“food safety from farm to table”)
23. 23 Prioriteti EU – osigurati ujednacenu razinu sigurnosti hrane na cijelom podrucju
Hrvatska – osigurati visoke standarde sigurnosti hrane proizvedene u RH i uvezene u RH
24. 24 Vlade zemalja clanica EU Nacionalne vlade imaju kljucnu odgovornost za politiku sigurnosti hrane. Dužne su osigurati:
Adekvatna financijska sredstva
Podršku na najvišoj nacionalnoj razini
Integriranu kontrolu kroz cijeli lanac “od polja do stola”, ukljucujuci razvoj zakonodavstva, infrastrukture, kao i kontrolu nad sustavom
Proizvodac odgovara za sigurnost svoga proizvoda
25. 25 Opce odredbe – EU legislativa
Zakonska regulativa Europske komisije obvezujuca je za sve zemlje clanice na koje se odnosi
- svakoj zemlji clanici ostavljena je mogucnost izbora forme prenošenja opcih odrednica EC Zakona u nacionalno zakonodavstvo (Clanak 249 EC sporazuma)
- cilj je uskladivanje nacionalnog zakonodavstva pojedinih zemalja clanica u smislu funkcioniranja zajednickog tržišta (Clanak 95 EC sporazuma)
26. 26
27. 27 Pregovaracka pozicija Hrvatske u pregovorima s EU – sigurnost hrane
U razdoblju od 2 godine (2005-2007):
Od ukupnog broja od 32 poglavlja – otvoreno 14
52 mjerila do sada propisana Hrvatskoj od strane EC-a
32 mjerila imaju za rezultat ne otvaranje pregovora
4 mjerila (svako osmo) odnose se na poglavlje 12 “Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor”
28. 28
29. 29 Aktivnosti HAH-a danas Agencija nema snagu neovisnosti definiranu Bijelom knjigom o sigurnosti hrane EC-a i nalazi se pod patronažom MPŠiVG
Nije bilo politicke volje za razvoj Agencije – rezultat je najmanja Agencija u Europi s najmanjim proracunom
U Agenciji nema predstavnika javnog zdravstva
Od trenutka preuzimanja Agencije od strane MPŠiVG, ista nije upozorila niti na jednu opasnost u hrani
Reducirano je sudjelovanje u medunarodnim projektima, a aktivnosti su usmjerene na promociju privatnih tvrtki koje uvode HACCP sustav
30. 30 Upravno vijece HAH-a – nacela planirana medunarodnim projektima Croatia Agricultural Acquis Cohesion Project, supported by the World Bank (Izvješce, tocka 4.2.1.):
Clanovi Upravnog vijeca Agencije trebaju biti:
neovisni od tijela nadležnih za upravljanje rizicima i prema tome ne smiju dolaziti iz ministarstava ili industrije
birani javnim natjecajem
istaknuti znanstvenici i predstavnici potrošaca
oslobodeni visokih novcanih naknada
31. 31 Sastav Upravnog vijeca HAH-a - stanje MPŠiVG (2)
MZiSS (2)
HGK (1)
HVI (1)
Fakulteti (2)
Potrošaci (1)
32. 32 Odredivanje nadležnog tijela u RH Nacrt Strategije sigurnosti hrane RH - tocka 4.2.2. (CARDS 2002 projekt EC-a) - prijedlog
Nadležno tijelo treba biti:
Opcija A: Novo tijelo nastalo iz dvaju ministarstava (MZiSS i MPŠiVG);
Opcija B: Interministarsko koordinacijsko tijelo
Politicka odluka (veljaca 2007.) – Nadležno tijelo je MPŠiVG
33. 33 Trendovi u odredivanju nadležnih tijela za sigurnost hrane u zemljama clanicama EU-a
34. 34 Irska - neovisno, znanstveno utemeljeno nadležno tijelo - unutar postojeceg Ministarstva za zdravlje i djecu
Razlozi:
odvajanja odgovornosti za sigurnost hrane od promocije industrije hrane, koja je u nadležnosti Ministarstva za poljoprivredu i hranu
potrošaci su nakon otkrivanja BSE-a percipirali Ministarstvo za poljoprivredu i hranu, koje je bilo odgovorno za inspekcije farmi i distribucije mesa, kao tijelo koje favorizira interese industrije hrane pred interesima zaštite potrošaca
clanovi Upravnog vijeca - primarno iz znanstvenih institucija ili iz podrucja javnog zdravstva
35. 35 Primjeri odvajanja procjene rizika od upravljanja rizikom - Njemacka Federalni institut za procjenu rizika (BfR) osnovan je kako bi se odvojila procjena rizika od procesa donošenja odluka. Svrha ovakvog odvajanja bila je povecati povjerenje javnosti u procjenu rizika i udaljavanje ovih procjena od mogucih politickih utjecaja.
Ministar za zaštitu potrošaca, hranu i poljoprivredu, Renate Kunast: “Ovo predstavlja ostvarivanje preduvjeta da procjena rizika bude iskljucivo znanstveni proces, pri cemu su znanstvena mišljenja odvojena i slobodna od utjecaja ekonomskih, menadžerskih, politickih ili trans-nacionalnih pitanja. Procjena rizika temeljena na „cistoj znanosti“ identificirana je kao preduvjet za povjerenje u savjete eksperata, a ovo se nadalje shvaca kao preduvjet za vracanje povjerenja javnosti. Glavni alati koji bi trebali osigurati da menadžerska i politicka pitanja ne utjecu na davanje savjeta eksperata i njihovu produkciju pri ovome bi-institucionalnom okviru, jesu kapaciteti agencija da si same daju zadatke i snaga za autonomno publiciranje savjeta, tj. bez instrukcija institucija koje se bave upravljanjem rizikom.”
36. 36 Primjer vracanja narušene neovisnosti agenciji za procjenu rizika - Francuska Francuska agencija za hranu (AFSSA) bila je manje neovisna jer se nalazila pod patronažom tri institucije zadužene za upravljanje rizikom – ministarstava zdravlja, poljoprivrede i potrošaca – i financiranje od strane ministarstava rezultiralo je znacajnim smanjivanjem budžeta u prošlosti.
Prvi ravnatelj AFSSA-e: “Agencija više predstavlja „ovisno tijelo sa zadatkom da provodi neovisnu ekspertizu“.
Ova restriktivna autonomija potakla je AFSSA-u nedavno, prema nacelima institucionalnog odvajanja, na uvodenje novog postupka u produkciji ekspertiza sacinjenog na nacin da tvori vecu odvojenost od središnjeg administrativnog i politickog tijela.“
Ne samo predstavnici Vlade, nego i predstavnici privatnog sektora iskljuceni su iz rada upravnih i strucnih vijeca u AFFSA-i.
37. 37 Primjer fragmentiranog sustava koji odolijeva uvodenju naprednih nacela EU - Madarska (izvješce EC-a)
38. 38 Zakljucci EU je bitno napredovala u unaprjedenju sustava zaštite interesa potrošaca u podrucju sigurnosti hrane
RH ne prati ove promjene u dovoljnoj mjeri, što može rezultirati smanjenom zaštitom prava potrošaca i povecanom incidencijom bolesti porijeklom od hrane
39. 39 Glavne prepreke za unaprjedenje sustava u RH HAH je marginaliziran i nema snagu neovisnosti o politickim, trgovackim i industrijskim interesima.
Nadležno tijelo za sigurnost hrane odredeno je na retrogadan nacin.
Izbjegava se uvesti temeljna nacela u legislativu – Zakon o hrani je nedorecen.
Rezultat:
A) temeljna nacela EU usmjerena na zaštitu zdravlja potrošaca neprimjenjiva su u praksi,
B) u pretpristupnom procesu, za poglavlje “Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor” izreceno je najviše dodatnih mjerila od strane EC-a, što je rezultiralo neotvaranjem postupka pregovora.