1 / 46

TEHNOLOGIJA UKLANJANJA ONEČIŠĆENJA

TEHNOLOGIJA UKLANJANJA ONEČIŠĆENJA. Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić 2013/14. Osnovni podaci o kolegiju Satnica predmeta : 2 sata predavanja + 1 sat seminara tjedno gjelic@pfst.hr 091 3806998. Pravo na potpis se prisustvovanjem na minimalno 10 predavanja za redovite i

zeheb
Download Presentation

TEHNOLOGIJA UKLANJANJA ONEČIŠĆENJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. TEHNOLOGIJA UKLANJANJA ONEČIŠĆENJA Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić 2013/14

  2. Osnovni podacio kolegiju Satnica predmeta: 2 sata predavanja + 1 sat seminara tjedno gjelic@pfst.hr 091 3806998

  3. Pravo na potpis se prisustvovanjem na minimalno • 10 predavanja za redovite i • 5 za izvanredne studente Upute za polaganje ispita • prisustvovanje predavanjima • pripremljen i izložen seminarski rad • položena dva pismena kolokvija (po 15 pitanja 14.11. i 09.01.) ili pismeni ispit

  4. Upute za izradu seminarskog rada • Word dokument predati na CD-uili na e-mail: gorana.jelic@inet.hr • prezentirati svoj seminarski rad kolegama PowerPoint prezentacija • obavezno se držati rasporeda seminara ili se na vrijeme opravdati!!!

  5. Konačna ocjena = 25% A + 75% B A - ocjena seminara B – srednja ocjena kolokvija ili ocjena pismenog ispita

  6. Osnovna literatura • Jelić Mrčelić G.Tehnologija uklanjanja onečišćenja. Digitalni udžbenik, Pomorski fakultet, Split Dopunska literatura • Bićanić, Z. 2003. Zaštita mora i morskog okoliša. Skripta. PFST, • http://en.wikipedia.org • http://oceans.greenpeace.org • http://geol.gfz.hr/Juracic/predavanja/index.html • Dumić, Stanković, Zović. Onečišćenje oceana naftom, FER, Zagreb • Tait, R. V., Dipper, F. A. 2003. Elements of marine ecology, Butterworth-Heinemann, Oxford, UK • Clark, R. B. 2001. Marine Pollution, Oxford University Press, UK • Dundović, Č. 2003. Pomorski sustavi i pomorska politika. Rijeka • MTPR. 2006. Međunarodni sustav odgovornosti za onečišćenja mora uljem, NN, Zagreb • Milošević, B. 1999. Morski prostori i njihova zaštita. Veleučilište u Dubrovniku

  7. Zaštita morskog okoliša Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić Predavanje 1

  8. EKOLOGIJA (grčki oikos = kuća) je znanstvena disciplina unutar biologije koja izučava odnos organizama i okoliša, tj. zakonitosti upravljanja “kućom” Zemljom (Ernest Haeckel, 19. st.) OKOLIŠ (engl. Environment) je skup biotskih i abiotskih (živih i neživih) faktora te njihov međuodnos u sadašnjosti ZAŠTITA OKOLIŠA (engl. environmental protection, environmental control) je stručna djelatnost izrazite multidisciplinarnosti, a zadaća joj je očuvanje zdravog životnog okružja (predlaže zakonske propise, uvodi preventivne i reparativne tehničke mjere za održanje potrebne kakvoće zraka, vode, tla i prehrambenih proizvoda)...

  9. Zaštita okoliša postaje profitabilna djelatnost (plaća se zbrinjavanje otpada i recikliranje), a POKRETI ZELENIH su često u službi politike (plastičari ističu problem uništavanja šuma za papirnatu ambalažu, proizvođači stakla o zagađenju plastikom...) U Hrvatskoj je zaštita okoliša pod Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, te Agencije za zaštitu okoliša AZO

  10. ISZO Informacijski sustav zaštite okoliša Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša(NN 110/07) jedan od osnovnih zadataka i ciljeva Agencije za zaštitu okoliša je uspostava i održavanje Informacijskog sustava zaštite okoliša. Cilj ISZO-a je: učinkovito prikupljanje i razmjena podataka koji se odnose na stanje okoliša u Republici Hrvatskoj, ali i na međunarodnoj razini, posebno u sklopu Europske promatračke mreže (EIONET) i ostalih informacijskih mreža Europske unije. U sklopu suradnje s Europskom agencijom za okoliš (EEA) dostavljaju se izvješća i podaci u SERIS (State of Environment Reporting Information System).

  11. LINKOVI - U HRVATSKOJ Ministarstvo zaštite okolišai prirode Agencija za zaštitu okoliša Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Državni zavod za zaštitu prirode Hrvatski okolišni portal Nevladine udruge na području zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj (baza podataka REC-a)

  12. LINKOVI – IZVAN HRVATSKE UNEP – United Nations Environment Programme EEA – European Envirnonmental Agency EUROPA – portal site of the European Union - Environment European Commission – Environment EUROSTAT – EU statistical office EIONET – European Information and Observation Network

  13. ZAŠTITA PRIRODE (engl. nature conservation, nature protection) je stručna djelatnost kojoj je zadaća: • očuvanje rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, • očuvanjerijetkih, ugroženih ili primjerno građenih životnih zajednica i njihovih staništa (biotopa), • očuvanjepreostalih prvobitnih ekosustava, kao i • očuvanje, njega i unapređivanje krajobraznih prostora koji se odlikuju posebnom ljepotom, biodiverzitetom, općim gospodarskim i rekreativnim značenjem ili koji su po svojem prostranstvu, građi i funkcijama od opće važnosti za očuvanje biosfere (Glavač, 2001.)

  14. Državni zavod za zaštitu prirode osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN 126/02), sukladno Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NSAP) (NN 81/99) te Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kojeg su Hrvatska i Europska unija potpisale 2001. godine.

  15. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) Zavod obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku i to posebno poslove koji se odnose na: • inventarizaciju, praćenje i ocjenu stanja prirode; • pripremanje stručnih podloga za zaštitu prirodnih vrijednosti, • očuvanje dijelova prirode, • utvrđivanje uvjeta zaštite prirode, • upravljanje zaštićenim područjima i korištenje prirodnih dobara; • izradu stručnih podloga u svezi izrade ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu; • izvješćivanje o stanju prirode; • sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora o zaštiti prirode te organiziranje i provođenje odgojno - obrazovnih i promidžbenih aktivnosti u zaštiti prirode.

  16. ONEČIŠĆENJE (engl. Contamination) - promjena kakvoće okoliša koja nastaje: • unošenjem,ispuštanjem ili odlaganjem tvari, • utjecajem energije ili drugih uzročnika, u količini kojom se mijenjaju korisna svojstva, pogoršava stanje i ograničuje namjenska uporaba okoliša. ZAGAĐENJE (engl. Pollution) je onečišćenje većeg intenziteta koje nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem opasnih tvari, energije ili drugih uzročnika u količinama, odnosno koncentraciji iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti, time se dovode u opasnost život i zdravlje ljudi i stanje okoliša ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremećaji u gospodarstvu ili drugim područjima.

  17. DJELOVANJE ČOVJEKA NA OKOLIŠ Uzrokuje onečišćenje/zagađivanje tla, vode, zraka, uključujući goruće probleme: • globalno zatopljenje zbog efekta staklenika • smanjenje ozonskog omotača • deforestaciju (nestajanje šuma), desertifikaciju (nastajanje novih i proširenje postojećih pustinja), eroziju tla... • izumiranje vrsta (smanjenje bioraznolikosti) • ...

  18. Onečišćenje i zagađenje rastu uslijed: • rasta stanovništva i • intenzifikacijom ljudske djelatnosti Područja najveće zagađenosti u svijetu

  19. Agencija za posebni otpad (APO javno poduzeće) Agencija za zaštitu okoliša

  20. STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA Razvoj strategija zaštite okoliša: 0. generacija – principi NIMBY i BANANA 1. princip zabrane – crne i sive liste 2. princip zagađivač plaća 3. princip prihvatnog kapaciteta okoliša

  21. STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA 0. generacija • početak razvoja na principu NIMBY (eng. Not In My Back Yard) odnosno odbacivanja otpada izvan svog "dvorišta" • također se javlja BANANA princip (eng. Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anything = ne graditi ništa nigdje pa nema ni otpada)

  22. STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA • generacija • nastala je u trenutku kad je onečišćenje okoliša postalo više od problema ulice, četvrti ili grada, sredinom 20. stoljeća (1950-60 godine), i tada se razvijaju strategije temeljene na principu zabrane • počele su se stvarati tzv. crne i sive liste tvari koje se nikako ili samo u određenim koncentracijama mogu odlagati u okoliš i standardi emisije štetnih plinova

  23. STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA 2. generacija • strategija bazirana na principu zagađivač plaća (eng. Polluter Pays), omogućilo da bogati mogu zagađivati, ako plate • počinju se uvoditi i tehnološka rješenja koja smanjuju intenzitet onečišćenja okoliša pa se razvijaju pristupi zaštiti okoliša kao što su: • Best Technological Means Available (BTMA) • Best Practicable Means Available (BPMA)

  24. STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA 3. generacija • suvremeni pristup zaštiti okoliša počiva na očuvanju okoliša mjerenjem koncentracija zagađivala u okolišu po principu prihvatnog kapaciteta okoliša za prihvat zagađivala bez štetnih posljedica (eng. Carrying Capacity) • upotrebljavaju se tzv. dostupne opcije koje najbolje štite okoliš BPEO (eng. Best Practicable Environmental Option), u skladu je s konceptom održivog razvitka

  25. Upravljanje otpadom • Izbjegavanje stvaranja otpada (smanjivanje ambalaže, edukacija, tarifna politika – nagrade i kazne) • Odvojeno sakupljanje i recikliranje materijala, eventualno korištenje energije (tvornice otpada) i obrada otpada (komprimiranje, spaljivanje...) • Sigurno odlaganje

  26. ONEČIŠĆENJE/ZAGAĐENJE MORA

  27. Onečišćenje/zagađenje mora nastaje kao posljedica raznih ljudskih djelatnosti na moru i kopnu, uslijed čega nasatje degradacija: • Obalnog pojasa – osobito u većim urbanim središtima kao posljedica nepostojanja odgovarajućih prostornih planova, bespravne izgradnje, neodgovarajuće institucionalne strukture i instrumenata za provedbu planova • Morskog dna – posljedica jaružanja, postavljanja naftnih platformi, koćarenja, marikulture... • Morske vode – razne djelatnosti utječu na smanjenje kvalitete morske vode – pomorski promet, uzgoj ribe, industrijske i gradske otpadne vode,...

  28. Jako ugroženo Umjereno ugroženo Malo ugroženo proces litoralizacije(koncentracije stanovništva i gospodarskih djelatnosti u priobalju) dovodi i do sve jačeg onečišćivanja priobalnog morskog pojasa Udio obale koja je ugrožena zbog utjecaja čovjeka na pojedinim kontinentima (podaci iz 1998. godine) broj stanovnika u obalnom području Mediterana od 1970. do danas, te prognoza do 2025. godine

  29. Podjela prema izvorima onečišćenja mora: • onečišćenje s kopna (industrijski otpad, poljoprivredni i kućni otpad – direktno s kopna, rijekama i kanalizacijom) • onečišćenje s brodova (pogonsko i uslijed havarija) • onečišćenje iz zraka Izvor: saferenvironment.files.wordpress.com/2008/10/...

  30. Izrada Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskojdefinirana je Zakonom o zaštiti okoliša, a nositelj izrade ovog izvješća je Agencija. Izvješćivanje prema europskoj/međunarodnoj razini odvija se kroz komunikaciju s Europskom agencijom za zaštitu okoliša (EEA), te suradnju kroz EIONET mrežu, čiji je sastavni dio Centralni depozitorij podataka, CDRCroatia, gdje su svi dostavljeni podaci za vode i more za RH dostupni široj javnosti. Popis obaveznih podataka dostupan je u Bazi podataka o obavezama dostave podataka iz nacionalnog monitoringa (Reporting obligation database, ROD). Izvješćivanje se provodi kroz portal Europske informacijske i promatračke mreže (European Environment Information and Observation Network, EIONET).

  31. Obaveza Agencije je dostaviti setove podataka o kakvoći prijelaznih, priobalnih voda i mora. Do sada dostavljeni podaci mogu se pregledati na web stranici EEA: ME-1: Marine Data - Kakvoća prijelaznih, priobalnih i otvorenih voda (izvor podataka IOR, Split)

  32. Neke vrste onečišćivača u moru • Hranjive tvari • Sedimenti • Postojani toksini (razne kemikalije, PCB, teški metali, DDT ...) • Plastika • Radioaktivne tvari • Termalni otpad • Buka • Strane (nove) vrste • Patogeni organizmi • Ulja (Nafta)

  33. 1. Hranjive tvari (fosfati i nitrati) • Izvor: 50% iz sivih i crnih otpadnih voda (kanalizacija, ispiranje poljoprivrednih površina),,, • Posljedice: povećanje organske produkcije kao posljedica obogaćivanja hranjivim solima (nitrati i pogotovo fosfati kojih ima u detergentima) - cvjetanje algi u obalnim vodama – alge koje se raspadaju troše kisik u vodi što šteti drugim morskim organizmima – moguće cvatnje toksičnih algi (eng. red tide) 2. Sedimenti • Izvori: jaružanje obale i vađenja ruda... • Posljedice: • zatrpavaju obalne ekosustave – uništenje staništa, • zamućuju vode – smanjenje fotosinteze u moru, smanjenje privlačnosti mora (turizam), • nose toksine i hranjive soli, • čestice se hvataju za škrge riba...

  34. 3. Postojani toksini (PCB, teški metali, DDT ...) • Izvori: iz protivobraštajnih boja za zaštitu brodova... • Posljedice: • truju ili ubijaju morske organizme - toksini topivi u masti akumuliraju se u predatorima • zagađuju hranu iz mora

  35. Primjer - zaljev Minamata u kojem je došlo do trovanja stanovništva živom iz morskih organizama – teška neurološka oštećenja koja su se prenijela i na iduće generacije.

  36. 4. Plastika (zadatak: pogledati prezentaciju!) • Izvori: ribarske mreže s brodova, otpad s teretnih brodova i brodova za krstarenje, otpad s plaža... • Posljedice: • odbačeni i izgubljeni ribolovni alat nastavlja hvatati ribu (eng. ghost fishing) • plastični otpad morski organizmi greškom smatraju za hranu ili se u njega zapliću • vizualno zagađuje plaže i može trajati od 200 do 400 godina

  37. 5. Radioaktivne tvari • Izvori: nuklearni vojni otpad, industrijski otpad, atmosferske padaline • Posljedice: mogu ući u hranidbeni lanac i uzrokovati bolesti morskih organizama - koncentriran u predatorima i školjkašima koji mogu postati hrana ljudima

  38. 6. Termalno zagađenje • Izvori: rashladna vodaiz elektrana i industrijskih postrojenja • Posljedice: ubija organizme osjetljive na temperaturu (koralji) 7. Buka • Izvori: veliki brodovi i postrojenja na moru • Posljedice: voda širi zvuk brže od zraka što može izazvati stres u morskih organizama i ometati život u moru

  39. 8. Strane (alohtone) vrste • Izvori: balastne vode, kanali, marikultura... • Posljedice: • natječu se s izvornim (autohtonim) vrstama za hranu ili životni prostor, često ih potiskuju i tako smanjuju biološku raznolikost • šire nove bolesti u moru • često su povezane i s pojavom crvene plime i drugim cvjetanjima algi – problem u velikim lukama 9. Patogeni organizmi • Izvori: kanalizacija, balastne vode, marikultura... • Posljedice: kontaminiraju obalna rekreacijska područja i hranu iz mora

  40. 10. Ulja (nafta) Ulja (nafta) uključuju: sirovu naftu, rafinirane benzinske produkte (benzin ili diesel gorivo) ili nus-produkte (brodsko gorivo, uljne ostatke i naftu pomiješanu s otpacima) • Izvori: 45% s kopna, 33% operacije brodova, 12% havarije na moru, 10% ostalo • Posljedice: • višestruke...

  41. Pitanja za ponavljanje • Što je okoliš? • Što je ekologija? • Čime se bavi zaštita okoliša? • Razlika između zagađenja i onečišćenja? • Nabrojite i objasnite strategije i principe zaštite okoliša. • Što je litoralizacija? • Koje su izvori onečišćenja mora? • Nabroji vrste onečišćivača/zagađivača mora?

  42. Hvala na pažnji!

More Related