AKTIVNOSTI HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE U OČUVANJU ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

1. AKTIVNOSTI HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE U OČUVANJU ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU Prim.Katarina Sekelj-Kauzlarić,dr.med. liječnik specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije Članica Izvršnog odbora Hrvatske liječničke komore Predsjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti Voditeljica nacionalne delegacije u Vijeću UEMS-a

2. Specifičnost liječničke profesije • Liječniku je povjerena briga o zdravlju pojedinca i populacije. • Za obavljanje liječničkog zvanja potrebna je dugotrajna izobrazba koja se mora trajno održavati. • Liječnička profesija izuzetno je odgovorna, a u uvjetima sve složenijih tehnoloških mogućnosti posebno je izazovna. • Sudsko-medicinska odgovornost i pritisak javnosti dodatno opterećuju zdravstvene profesionalce.

3. Ustrojavanje liječničke komore –prije 122 godine 20.11.1891. potpisom Cara Franje Josipa I stupio na snagu Zakon o ustrojavanju liječničke komore u njemačkim,poljskim,češkim, slovenskim i hrvatskim pokrajinama Zadaća: “ Zastupati liječnička stajališta,udijeliti svoj savjet o zdravstvenim poslovima kad bi ga Vlada trebala i pitala,a dopušteno je i to učiniti i svojom inicijativom.”

4. Poslovi i ovlasti HLK Statut HLK članak 6. i članak 7. www.hlk.hr

5. HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ustanova s javnim ovlastima (tijelo javne vlasti) samostalna, neovisna, staleška i strukovna organizacija svih liječnika - doktora medicine na području Republike Hrvatske štiti prava i zastupa profesionalne interese svojih članova, koji obavljaju liječničku djelatnost u sustavu zdravstva ili izvan njega unaprjeđuje liječničku djelatnost, brine se o ugledu liječnika i o pravilnom i etičnom obavljanju liječničkog zvanja

6. JAVNE OVLASTI HLK Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o liječništvu Statut Hrvatske liječničke komore vodi Imenik liječnika u Republici Hrvatskoj, daje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalan rad (licenca), obavlja stručni nadzor nad radom liječnika, određuje najnižu cijenu rada privatnih liječnika, odobrava pojedinačne cijene liječničkih usluga privatnih liječnika, - najava nove ovlasti :priznavanje stručnih kvalifikacija, iznimno važno za mobilnost radne snage

7. Poslovi komore (članak 38. Zakona o liječništvu) Osim javnih ovlasti Komora obavlja i ove poslove: čuva i unapređuje društveni položaj i ugled liječnika donosi Kodeks medicinske etike i deontologije te prati i nadzire njegovo provođenje i sankcionira kršenje u suradnji s medicinskim fakultetima te stručnim medicinskim društvima organizira,nadzire i vrednuje trajno stručno usavršavanje liječnika daje mišljenje u postupku osnivanja, preseljenja i prestanka rada privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi

8. Poslovi komore (članak 38. Zakona o liječništvu) zastupa liječnike kod sklapanja ugovora sa HZZO te društvima za osiguranje u cilju vrednovanja liječničkog rada u postupku formiranja cijena zdravstvenih usluga predlaže osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti daje prijedloge i stručna mišljenje kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj medicinske struke,zdravstvene zaštite i liječničkog zvanja obavlja i druge poslove i zadaće u skladu sa zakonom i drugim propisima

9. Broj liječnika u RH i struktura ( na dan 1.06. 2013.) • Ukupan broj članova Hrvatske liječničke komore : 19 044 • Ukupan broj licenciranih liječnika u RH: 18 802 (100%) • Broj doktora medicine zaposlenih u sustavu zdravstva RH: 13 431 (71% od ukupnog broja licenciranih liječnika) • Specijalisti u bolničkom sustavu : 5697 (30% lic.dr.med.) • Privatnici u ugovornom odnosu s HZZO-om : 3451 (18% ) • Privatnici u svojoj ordinaciji, bez ugovora s HZZO-om : 301 (2%) • Doktori medicine u poliklinikama,privatnim bolnicama i trgovačkim društvima: 684 (4%) • Doktori medicine u zavodima za hitnu medicinu: 540(3%) • Doktori medicine (specijalisti i opća medicina) izvan zdravstvenih ustanova (ostale djelatnosti), ubrajaju se i zaposleni u Zavodima, MORH-u, HZZO, farmaceutika, dr. med. na radu u inozemstvu, državna i javna uprava, fondovi i sl.: 2226 (12%) • Umirovljeni liječnici koji povremeno rade (licencirani): 3208 (17%) • Doktori medicine na specijalizaciji : 1874 ( 10%) • Doktori medicine, stranci, na radu u RH : 111 (0,6% u sustavu)

10. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.- 2020. • Prosječna dob svih zdravstvenih radnika u zdravstvu 49,5 godina, u odnosu na 1995. povećala se za 5,9 godina. • Broj liječnika u dobi između 25- 29 godina je manji od broja liječnika u dobnoj skupini od 55- 59 godina.

11. Aktivnosti i inicijative HLK • HLK stalno naglašava značenje i specifičnost liječničke struke . • HLK ističe potrebu utvrđivanja jasnih kriterija i standarda rada liječnika na svim razinama kako bi se osigurali primjereni uvjeti rada i dovoljno vremena za kvalitetan rad s pacijentima.

12. Aktivnosti i inicijative HLK HLK ukazuje da nije dovoljno vrednovan liječnički rad, posebice u odnosu na veliku odgovornost i neprekidnu dostupnost. HLK koristi svoje zakonske ovlasti za poboljšanje položaja liječnika. HLK je pokrenula projekt istraživanja utjecaja stresa na zdravlje liječnika, još 2007. HLK organizirala je simpozij “ Zdravlje na radu i zdrav radni okoliš- ključ kvalitete rada liječnika” u ožujku 2010.

13. Projekt : Stres u liječničkoj profesiji • Liječnička profesija ubraja se među desetak najstresnijih profesija (zajedno s policijskim djelatnicima, novinarima, ratnim reporterima, probnim pilotima, i dr.).

14. Projekt : Stres u liječničkoj profesiji • Neke specijalističke struke i radilišta posebno se izdvajaju : onkolozi, kirurzi, opstetričari, anesteziolozi, psihijatri, zatim rad u hitnoj službi,rad na rukovodećim radnim mjestima i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

15. Brojna istraživanja provedena u svijetu pokazuju porast stresom uzrokovanih poremećaja u liječničkoj profesiji. Dominiraju psihički poremećaji (anksiozni poremećaji, depresivni poremećaji uz povišen rizik od samoubojstva, povećana konzumacija psihoaktivnih tvari (alkohol, lijekovi), kao i stresom uzrokovani poremećaji (PTSP).

16. U istraživanjima o konzumaciji alkoholnih pića postoje raznoliki podaci u literaturi, no većina ih ukazuje da je prekomjerna konzumacija alkoholnih pića (abusus i ovisnost) u liječničkoj populaciji niža nego u općoj populaciji, ali je viša u odnosu na ostalu visokoobrazovanu populaciju. Prema podacima iz literature prisutnija je u liječnika primarne zdravstvene zaštite nego u bolničkih liječnika. • Liječnici su također skloni samopropisivanju lijekova. Od psihofarmaka najčešće konzumiraju hipnotike, anksiolitike i antidepresive.

17. Projekt HLK sukladno odluci Vijeća HLK • Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske za poremećaje uzrokovane stresom • Regionalni centar za psihotraumu KB Dubrava, Zagreb • Voditeljica: prof. dr. sc. Mirjana Grubišić-Ilić • Pilot projekt dovršen,a i dio istraživanja među bolničkim liječnicima općih/županijskih bolnica

18. Projekt : Stres u liječničkoj profesiji • U istraživanju se primjenjuje upitnik koji sadrži sljedeće skupine podataka: demografski podaci, stresori čiji intenzitet se procjenjuje na temelju Likertove skale, samoprocjena zdravstvenih poremećaja i konzumacije psihoaktivnih tvari, te upitnik o burnoutu (MBI –HSS Maslach Burnout Inventory – Human Services Survey), čije korištenje je odobrio izdavač. • Očekuje se objava rezultata u stručnim časopisima koji se bave psihotraumom.

19. Najčešći stresori u liječnika • Prekapacitiranost poslom • Prekratki rokovi za izvođenje aktivnosti • Odgovornost ( negdje i 24 sata) • Nepredvidive situacije • Prevelika očekivanja od strane bolesnika i njegove obitelji • Izloženost neprimjerenoj javnoj kritici • Loši međuljudski odnosi na radnom mjestu • Nedostatno plaćanje i nedostatna sredstva za rad, te loši uvjeti rada • Psihička i fizička agresija od strane pacijenta i njegove obitelji

20. Posljedice stresa na radnom mjestu Smanjena radna učinkovitost i kvaliteta izvršenog posla Razvoj psihičkih i tjelesnih bolesti,učestala bolovanja i izostanci s radnog mjesta Učestale promjene radnog mjesta Trajni invaliditet i rana umirovljenja Gubitak stručnjaka u najproduktivnijoj dobi Smanjenje kvalitete socijalnog življenja i funkcioniranja Ogromni troškovi države vezani uz gore navedene posljedice stresa

21. Simpozij “Zdravlje na radu i zdrav radni okoliš- ključ kvalitete rada liječnika” • Organizacija 4.simpozija HLK na temu psihičkog i fizičkog zdravlja liječnika, Opatija, ožujak 2010. • Suorganizatori su bile ugledne institucije koje se bave zaštitom zdravlja na radu, pokrovitelj je bilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH. • Pozvani predavači i gosti ovog skupa bili su uvaženi stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, a na suradnju su pozvane i liječničke komore iz regije. • Zaključci simpozija i svi izloženi radovi objavljeni su u Zborniku radova, u Liječničkim novinama, travanj 2010.

22. Zaključci • potrebno je načiniti procjenu zdravlja liječnika te temeljem toga predložiti strategiju preventivnih aktivnosti • uspostaviti suradnju u regiji na području istraživanja koja bi dovela do zaštite i poboljšanja zdravlja na radu naših liječnika i drugih zdravstvenih radnika • raditi na poboljšanju uvjeta i načina rada liječnika u cilju očuvanja njihovog zdravlja • nastojati osigurati da liječnička profesija u Hrvatskoj i u praksi ima skrb kao profesija s povećanim rizikom

23. Zaključci • Globalni akcijski plan zaštite radnika SZO za razdoblje 2008.-2017. potvrđuje brigu za zdravlje zdravstvenih radnika i upućuje na sustavne aktivnosti. • Potrebno je razraditi način registriranja svih ozljeda na radu i faktora koji utječu na psihičko i fizičko zdravlje liječnika te objavljivati redovita izviješća kako bi se utvrdile i poduzele odgovarajuće mjere.

24. HVALA NA POZORNOSTI! katarina.sekelj-kauzlaric@hlk.hr www.hlk.hr