Uticaj stranih direktnih investicija na makroekonomsku stabilnost

1. Uticaj stranih direktnih investicija na makroekonomsku stabilnost Prezentator: Guverner CBBiH: Kemal Kozarić

2. Sadržaj • Uvod • Deficit tekućeg računa • Strane direktne investicije • Očekivanja CBBiH • Zaključak

3. Uvod Postoji mnogo preduslova za rast jedne male otvorene ekonomije kao što je ekonomija BiH, a neki od najosnovnijih preduslova su: • Dobar poslovni ambijent • Finansijska stabilnost zemlje • Stabilan kurs

4. Uvod Postignuti rezultati u posmatranom periodu: Procjena CBBiH*

5. Deficit tekućeg računa

6. Deficit tekućeg računa

7. Deficit tekućeg računa Osnovno pitanje koje se treba postaviti u zemlji sa visokim deficitom na tekućem računu je: • Kako finansirati taj deficit? Platni bilans predstavlja “balans,” pa tako po definiciji, deficit jedne komponete se mora finansirati drugom komponentom bilansa. • Da li je deficit podnošljiv i da li će se zemlja suočiti sa krizom vanjskog sektora? Valutna kriza Nesolventnost

8. Deficit tekućeg računa Gledajući unaprijed: Teško da BiH ekonomija može sebi dopustiti da se osloni samo na transfere! Stavka u platnom bilansu BiH koja ima najviše potencijala za brze promjene je svakako stavka stranih direktnih investicija. Ali da bi BiH privukla SDI mora raditi na tome da izgradi ekonomski prostor koji će biti povoljan za domaće investitore, a samim tim će prostor, postati interesantan i za strane ulagače.Vlada bi trebala provesti niz mjera koje će ubrzati privatizaciju, kao i donijeti mjere koje će omogućiti veću produktivnost proizvodne djelatnosti privatnog sektora koji može postići najbrže rezultate u povećanju izvoznih kapaciteta BiH.

9. Deficit tekućeg računa • U cilju poboljšanja spoljnotrgovinske situacije BiH preporučljivo bi bilo napraviti detaljnu analizu sa mikro aspekta i to svih roba koje najviše intenziviraju porast BiH uvozne komponente i to na taj način da se identifikuju glavni partneri u spoljnotrgovinskoj razmjeni, te vrste, količine i cijene robe koja se uvozi od glavnih trgovinskih partnera. • Ojačati poljoprivrednu politiku BiH, kroz promociju BiH privrede na međunarodnom tržištu i rješavanju unutrašnjih ograničenje odnosno prepreka za izvoz • Naročitu pažnju treba obratiti i na izvozne kapacitete zemlje, a naročito na sirovinsku komponentu izvoza i tu granu izvoza zaštititi • Podsticati razvoj infrastrukture u oblasti standarda, certificiranja i kvaliteta, u skladu sa pravilima EU

10. Deficit tekućeg računa (u % BDP) 13% 6% 3%

11. Strane direktne investicije Redovnim istraživanjem koje provodi CBBiH prikupljeni su podaci o stranim direktnim investicijama za prvih devet mjeseci 2005. godine. Procjena priliva SDI u 2005. godini iznosi oko 470 miliona KM.

12. Strane direktne investicije Kraćom analizom može se primjetiti slijedeće: • U prvih devet mjeseci priliv direktnih stranih ulaganja manji je za 36,9% • Priliv ukupnih stranih investicija manji je za 31,7% • Najveća vrijednost stranih direktnih ulaganja iznosi 117 miliona KM i to je investicijski kapital iz Austrije. • Investitori koji su više investirali u BiH u 2005. godini nego što je to bio slučaj 2004. godine su: Slovenija, Turska i SAD. • U pogledu sektorske zastupljenosti najviše se ulagalo u bankarstvo 50% i proizvodnju 42% od ukupnog iznosa SDI. • Najveće smanjenje ukupnih stranih direktnih investicija evidentno je u sektoru turizma (-9%), sektoru trgovine (-9%) i nebankarskom sektoru (-10%)

13. Strane direktne investicije Stanje stranih ulaganja u BiH : • Je posebna statistička kategorija i ne predstavlja samo zbir svih prethodnih tokova nego i druge promjene kao što su devizne razlike, računovodstvene promjene i ostalo. • Na kraju 2004. godine iznosi 5,9 milijardi KM. • Direktna strana ulaganja predstavljaju 3,8 milijardi KM, a 2,1 milijardu KM predstavljaju portfolio i druga strana ulaganja. • Od 3,8 milijardi KM direktnih stranih ulaganja preko dvije trećine ili 68% je u formi vlasničkog kapitala, a ostatak u međukompnijskim kreditima i ostalim oblicima ulaganja.

14. Očekivanja CBBiH Ovakvi podaci ukazuju na to da postoji prostor za investiranje u BiH ali da se promociji investiranja i stvaranju uslova za investiranje mora pristupiti mnogo agresivnije, a najbolji način je kroz efikasnije provođenje scenarija reformi. Ono što obezbjeđuje priliv SDI u jednoj zemlji svakako da predstavlja politička stabilnost i sigurnost, ekonomski progres te vrlo bitna komponenta je imidž koja zemlja prezentuje. Ekonomski rast se može postići kroz inteziviranje razvoja realnog sektora ekonomije, efikasnim provođenjem scenarija reformi, a naročito kroz fiskalni dio reformi i stvaranjem preduslova za jačanje poslovnog ambijenta.

15. Očekivanja CBBiH Dio koji se odnosi na fiskalne reforme odnosi se uglavnom na: • Adekvatnu alokaciju javnih prihoda • Smanjenje javne potrošnje • Jačanje transparentnosti i odgovornosti u prikupljanju i trošenju javnih prihoda • Treba se podržati razvoj poduzetništva i naročito podržati brži rast privatnog sektora • i raditi na konstantnom smanjenju političkog rizika Stvaranje poslovnog ambijenta • Jačanje jedinstven ekonomskog prostor u BiH • Poboljšanje efikasnosti pravnog sistema • Uspostavu zakonskog i institucionalnog okvira za slobodnu konkurenciju i zaštitu potrošača • Stimulisanje regionalnog ekonomskog razvoja • Povećanje mobilnosti radne snage • Uklanjanje administrativnih prepreka za domaća i strana ulaganja

16. Zaključak Još je mnogo posla koji zemlja kao cjelina treba da napravi ukoliko želi da napreduje na svom putu ka stabilnosti. Mora se voditi računa o tome da je makroekonomski kontekst veoma važan i da detaljno mora biti precizirano koji sektori rastu i po kojim stopama, kakva je produktivnost ekonomije, konkurentnost, realni efektivni kurs, transparentnost i sl. Realni sektor je oblast ekonomije čiji potencijal treba iskoristiti u svrhu razvoja ekonomije BiH. Ovu činjenicu bi svi nivoi vlasti i odgovarajuće institucije trebali prepoznati i raditi na stalnom provođenju reformi koje će usmjeriti BiH u pravcu željenog razvoja.