1 / 60

TRGOVINA

TRGOVINA. KRISTINA KOJADIN JOSIPA NOSIL MATIJA KOŠTIĆ IGOR KNEŽ. DEFINICIJA TRGOVINE. ...kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu. ZAKON O TRGOVINI REGULIRA: uvjete za obavljanje trgovine na domaćem i inozemnom tržištu

bette
Download Presentation

TRGOVINA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TRGOVINA KRISTINA KOJADIN JOSIPA NOSIL MATIJA KOŠTIĆ IGOR KNEŽ

  2. DEFINICIJA TRGOVINE ...kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu

  3. ZAKON O TRGOVINI REGULIRA: • uvjete za obavljanje trgovine na domaćem i inozemnom tržištu • zaštitne mjere pri uvozu i izvozu • mjere ograničavanja obavljanja trgovine • nepošteno tržišno natjecanje • nadzor i upravne mjere • TRGOVINU MOGU OBAVLJATI pravne i fizičke osobe uz uvjet da su registrirane za obavljanje te djelatnosti

  4. FUNKCIJE TRGOVINE • POSREDNIČKE FUNKCIJE • FUNKCIJA POSREDOVANJA U PROSTORU ILI INTERLOKALNO POSREDOVANJE – proizlazi iz potrebe da se savlada prostorna udaljenost između mjesta proizvodnje i mjesta potrošnje proizvoda • POSREDOVANJE MEĐU OSOBAMA ILI INTERPERSONALNO POSREDOVANJE – između pravnih i fizičkih osoba

  5. 3. FUNKCIJA POSREDOVANJA U VREMENU ILI INTERTEMPORALNO POSREDOVANJE – postojanje vremenskih razlika između vremena proizvodnje nekog proizvoda i njegove konzumne zrelosti (poljoprivredni proizvodi) 4. POSREDOVANJE PRI KREDITIRANJU ILI RATEALNOJ PRODAJI

  6. DOPUNSKE FUNKCIJE (MARKETING FUNKCIJE) • FUNKCIJA RAZMJENE (prodavanje, kupovanje) • FUNKCIJA FIZIČKE DISTRIBUCIJE (prijevoz, skladištenje) • FUNKCIJA OLAKŠAVANJA (standardizacija, financiranje tržišta, preuzimanje rizika, tržišne informacije i istraživanja)

  7. Trgovina na malo • svako poslovanje čiji prihod ostvaren prodajom primarno proizlazi iz maloprodaje • Maloprodaja - sve radnje vezane uz izravnu prodaju dobara ili usluga krajnjem korisniku za osobnu potrošnju • vrste: 1. maloprodajne trgovine 2. maloprodaje bez prodavaonice 3. maloprodajne organizacije

  8. MALOPRODAJNI TRGOVCI PRUŽAJU 4 VRSTE USLUGA: • SAMOPOSLUGA - temelj rada svih trgovina niskih cijena • SAMOODABIR - kupac sam pronalazi proizvode, ali može i zatražiti pomoć • OGRANIČENA USLUGA - drže raznovrsnu robu i kupcima su potrebne informacije i pomoć • PUNA USLUGA - prodavači stoje na raspolaganju. Visoki troškovi plaćanja osoblja, kao i specijalizirani proizvodi imaju posljedicu visoke cijene proizvoda

  9. MALOPRODAJA BEZ PRODAVAONICE – dijeli se na izravnu prodaju, izravni marketing, uslužne automate i kupovne usluge MALOPRODAJNE ORGANIZACIJE – prodaja u većim omjerima, bolje obučeno osoblje, veća prepoznatljivost

  10. Vrste organizacijske korporativne maloprodaje 1. Korporativni lanci trgovina - dvije ili više trgovina koje korporacija posjeduje i kontrolira, vrši centralnu kupnju i prodaje slične linije proizvoda (GAP) 2. Dobrovoljni lanci - grupa nezavisnih maloprodaja koju sponzorira veletrgovac i koja kupuje na veliko i zajednički trguje (IGA)

  11. 3. Kooperacija maloprodavača- nezavisni maloprodajni trgovci koriste centralnu, kupovnu organizaciju i zajednički se promoviraju (ACE Hardware) 4. Kooperacija potrošača - maloprodajna tvrtka čiji su vlasnici njeni kupci 5. Organizacija franšize - ugovorna suradnja između franšizera i njegovih franšiza (McDonalds,Subway) 6. Prodajni konglomerat - pod svojim centralnim vlasništvom kombinira nekoliko različitih maloprodajnih linija

  12. Trgovina na veliko ...prodaja robe industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i ustanovama, drugim poslovnim subjektima koji se bave trgovinom na malo i na veliko ...obuhvaća i tranzitni promet (prodaja robe koja se po nalogu prodavača neposredno isporučuje kupcu iz skladišta ili nekog drugog odredišta uvoznika)

  13. Vrste veletrgovaca: • veleprodajni trgovci • veleprodaje s potpunom uslugom • veleprodaje s ograničenom uslugom • brokeri i agenti • podružnice i uredi proizvođača • specijalizirani veletrgovci

  14. VELEPRODAJNI TRGOVCI – nezavisni vlasnici tvrtki koji imenuju robu kojom rukuju; puna ili ograničena usluga kao preprodavatelji, distributeri ili dobavljači tvornica • VELEPRODAJE S POTPUNOM USLUGOM - drže zalihe, imaju vlastitu prodajnu snagu, daju kredit, dostavljaju, pružaju pomoć oko upravljanja; primarno prodaju maloprodajama

  15. VELEPRODAJA S OGRANIčENOM USLUGOM - prodaju ograničenu liniju dobara; najčešće u velikim količinama za gotovinu • BROKERI I AGENTI – posreduju pri trgovini najčešće za specijaliziranu vrstu robe, za proviziju od prodajne cijene

  16. SPECIJALIZIRANI VELETRGOVCI - prikupljači poljoprivrednih proizvoda (otkupljuju proizvode farmi), naftne tvornice i terminali (primaju naftu iz mnogih izvora) i aukcijske tvrtke (prodaju automobile,opremu,itd., distributerima i drugim tvrtkama)

  17. DISTRIBUTIVNA TRGOVINA ...ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti od nabave robe od proizvođača do isporuke te robe konačnom potrošaču Djelatnosti koje obuhvaća distributivna trgovina: • Trgovinu na veliko uz naplatu ili po ugovoru (posredovanje u trgovini na veliko) • Trgovinu na veliko za svoj račun • Trgovinu na malo • Popravke predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

  18. Distributivna trgovina ima ključnu ulogu u gospodarstvu, jer se pozicionira između potrošača i proizvođača robe, te utječe i na kupce i na ponuđače • Dijeli se na trgovinu na malo i na trgovinu na veliko, u koje spadaju i trgovački agenti (povezuju kupce i prodavače a da ne preuzimaju vlasništvo nad robom), a u trgovinu na veliko i djelatnosti uvoza i izvoza

  19. ELEKTRONIČKA TRGOVINA • Ključni poticaj za razvoj e-trgovine je prije svega ekonomski, zbog znatnih transakcijskih troškova i ušteda koje se mogu postići u tom segmentu • Osim što nema prostornih granica trgovanja, trvtke i pojedinci su lakše dostupni, servisiranje poslovnih transakcija je vrlo nisko, lakše je regrutiranje specijalistički osposobljene radne snage

  20. Ključna prednost za proizvođače i trgovce je da elektroničkom trgovinom mogu imati direktan pristup većem tržišnom potencijalu za plasman svojih proizvoda i usluga • B2B, B2C • Business-to-Customer nedostatak – najčešće kupci žele opipati robu koju kupuju • Business-to-Business – skraćivanje vremena za realizaciju narudžbe; ključni segment u razvoju e-trgovine

  21. SVJETSKI ROBNI IZVOZ I BDP 1950. – 2009. (GODIŠNJA POSTOTNA PROMJENA)

  22. Trgovina - važan gospodarski segment Republike Hrvatske

  23. zaposleno 221.000 djelatnika- 17% od ukupnog broja zaposlenih • udio distributivne trgovine u BDP-u iznosi 10 posto. • Ukupan promet u distributivnoj trgovini 2010. u Hrvatskoj - 251,28 milijardi kuna. • Masovno se grade trgovački centri • Sektor trgovine razvijeniji od ostatka našega gospodarstva te se nalazi u fazi zrelosti • dvije trećine prihoda u maloprodaji ostvareno u velikim formatima, odnosno supermarketima i hipermarketima • Više od jedne trećine prometa u svim velikim formatima u Hrvatskoj prošle je godine ostvareno u četiri velika grada - Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci • hrvatsko tržište je danas još umjereno koncentrirano, deset trgovaca drži 70 posto tržišta, a u svijetu prva tri drže toliki dio

  24. MALI TRGOVCI • 2010 pravne osobe i obrtnici imali su 40.524 prodavaonice/servisa ili 278 manje nego krajem 2009 • 2010 u distributivnoj trgovini bilo 220.635 zaposlenih, što je 3237 osoba manje nego krajem 2009. godine. • U posljednjih deset godina udio malih trgovaca u prometu se smanjio sa 70 posto na 18 posto • uvjet za daljnji opstanak malih trgovaca na tržištu je njihovo udruživanje i povezivanje (Moj dućan...)

  25. UTJECAJ KRIZE NA TRGOVINU • Pad zaposlenosti • ukupan promet smanjen je za 3,6 posto • Kupci manje troše – pesimizam potrošača • Pad prodaje trajnih potrošnih dobara, poput motornih vozila, namještaja ali i prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića • Kupnja robnih marki koje zauzimaju sve veći udio u odnosu na brendirane proizvode (njihov udio u ukupnoj prodaji iznosi 13,6 % a kod prehrambenih proizvoda i do 20 %) (K-plus) • Naša zemlja je rangirana na 29. mjestu od 42 zemlje u kojima se izračunava indeks kupovne moći – kupovna moć Hrvatseke 34% kupovne moći EU

  26. Prikaz stanja na tržištu distributivne trgovine mješovitom robom,pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo uRepublici Hrvatskoj u razdoblju 2004.- 2010.

  27. Tržišni udjeli deset najvećih poduzetnika prema ostvarenom prihoduna mjerodavnom tržištu trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u2010. godini

  28. Grafički prikaz tržišnih udjela deset najvećih trgovaca na malo uRepublici Hrvatskoj u 2008., 2009. i 2010. godini

  29. Grafički prikaz zajedničkog tržišnog udjela pet najvećih trgovaca na malou Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2010.

  30. Struktura tržišta po tipovima formata u RH 2001-2009

  31. Struktura maloprodajnih mjesta svih promatranih sudionika na tržištu trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u 2010. godini s obzirom na prihode

  32. Zaposleni u distributivnoj trgovini i trgovini na malo u RH, krajem razdoblja, nominalne vrijednosti i stopa promjene, 2004. – 2010.g. Izvor:DZS Prosječna neto plaća 2008.

  33. EUROPSKA UNIJA

  34. Europska unija • različite strukture potrošača i njihovih navika s obzirom na visinu standarda pojedine zemlje, religiju, povijesne događaje i dr. socio-ekonomska kretanja unutar Europske zajednice • karakteristike i razlike u odnosu na SAD: - mirniji način života - razumniji način potrošnje

  35. Podaci o trgovini u EU • Tržište EU-25 je jedno od tri ključna segmenta svjetskog tržišta • Ključni je segment globalno svjetskog tržišta • EU-25 tržište čini 450 milijuna stanovnika • EuroCommerce- međunarodna organizacija utemeljena 1993.godine. Asocijacija koja ima članice iz 29 europskih zemalja. Predstavlja maloprodajni, veleprodajni i vanjskotrgovinski sektor u Europi. • Trgovina je prema EuroCommercu ‘’veza izmeđa industije i 450 milijuna potrošača širom Europe.’’

  36. Ključna obilježja trgovine prema EuroCommercu Dinamičnost i radna intenzivnost Značajna uloga trgovine u europskoj ekonomiji-pokazatelji su : Udio trgovine u BDP-u Udio u ukupnom broju poduzeća Udio u ukupnom broju zaposlenih Doprinos u kreiranju dodatne vrijednosti Trgovina je najveća pojedinačna tržištu usmjerena usluga namijenjena upravo potrošačima

  37. Udio trgovine zemalja EU u BDP-u

  38. Udiotrgovinezemalja EU u BDP naglašeniji je odudjelaistogpokazateljanaprimjeruRepublikeHrvatske • Trgovina je doprinosilastvaranjuhrvatskog BDP s 10.2% • Dakle, neštovišeodsvakedesetekuneostvareno je zahvaljujućidoprinosutrgovine

  39. Udio trgovinskih poduzeća u ukupnom broju poduzeća zemalja EU

  40. Trgovina je izuzetnoznačajnagospodarskaaktivnostkoja je sudjelovala u strukturiukupnogbrojapoduzeća,uobaprimjera (EU iHrvatska) s višeod1/3 • Višeodsvakogtrećegpoduzećabilo je poduzećekoje je imalokaoosnovnugospodarskuaktivnostobavljanjetrgovinskedjelatnosti

  41. Udio trgovine zemalja EU u ukupnom broju zaposlenih

  42.  U nizueuropskihzemaljačlanica EU je premaznačajudoprinosa u zapošljavanjunadrugommjestu. Njezindoprinoszapošljavanjunarazini EU-15 je 13%. Trgovinazapošljava26.5 milijunaljudi • Hrvatskatrgovina je u većojmjeridoprinosilazapošljavanju. Tako je njezinudio u ukupnombrojuzaposlenih16.7% 

  43. Udio trgovine u kreiranju dodatne vrijednosti u sektoru usluga zemalja EU

  44. Značajan je doprinosuslužnogsektora u stvaranjudodatnevrijednosti u ekonomiji EU. Doprinosuslužnogsektora je bio 3.5 putavećioddoprinosaproizvodnje • Trgovina je doprinosilastvaranjudodatnevrijednosti u sektoruusluga EU s 15.8%

  45. Zaključak • Vidljivo je naprimjerima EU igospodarstvaRepublikeHrvatskedadistributivnatrgovinapredstavljaizuzetnoznačajan segment obagospodarstva • Posebno je to vidljivo na podacima o BDP-u, broju zaposlenih i udjelu trgovinskih poduzeća u ukupnom broju istih • Kao takva ona je jedan od nositelja gospodarstva

More Related