910 likes | 2.13k Views
TRGOVINA. KRISTINA KOJADIN JOSIPA NOSIL MATIJA KOŠTIĆ IGOR KNEŽ. DEFINICIJA TRGOVINE. ...kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu. ZAKON O TRGOVINI REGULIRA: uvjete za obavljanje trgovine na domaćem i inozemnom tržištu
E N D
TRGOVINA KRISTINA KOJADIN JOSIPA NOSIL MATIJA KOŠTIĆ IGOR KNEŽ
DEFINICIJA TRGOVINE ...kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu
ZAKON O TRGOVINI REGULIRA: • uvjete za obavljanje trgovine na domaćem i inozemnom tržištu • zaštitne mjere pri uvozu i izvozu • mjere ograničavanja obavljanja trgovine • nepošteno tržišno natjecanje • nadzor i upravne mjere • TRGOVINU MOGU OBAVLJATI pravne i fizičke osobe uz uvjet da su registrirane za obavljanje te djelatnosti
FUNKCIJE TRGOVINE • POSREDNIČKE FUNKCIJE • FUNKCIJA POSREDOVANJA U PROSTORU ILI INTERLOKALNO POSREDOVANJE – proizlazi iz potrebe da se savlada prostorna udaljenost između mjesta proizvodnje i mjesta potrošnje proizvoda • POSREDOVANJE MEĐU OSOBAMA ILI INTERPERSONALNO POSREDOVANJE – između pravnih i fizičkih osoba
3. FUNKCIJA POSREDOVANJA U VREMENU ILI INTERTEMPORALNO POSREDOVANJE – postojanje vremenskih razlika između vremena proizvodnje nekog proizvoda i njegove konzumne zrelosti (poljoprivredni proizvodi) 4. POSREDOVANJE PRI KREDITIRANJU ILI RATEALNOJ PRODAJI
DOPUNSKE FUNKCIJE (MARKETING FUNKCIJE) • FUNKCIJA RAZMJENE (prodavanje, kupovanje) • FUNKCIJA FIZIČKE DISTRIBUCIJE (prijevoz, skladištenje) • FUNKCIJA OLAKŠAVANJA (standardizacija, financiranje tržišta, preuzimanje rizika, tržišne informacije i istraživanja)
Trgovina na malo • svako poslovanje čiji prihod ostvaren prodajom primarno proizlazi iz maloprodaje • Maloprodaja - sve radnje vezane uz izravnu prodaju dobara ili usluga krajnjem korisniku za osobnu potrošnju • vrste: 1. maloprodajne trgovine 2. maloprodaje bez prodavaonice 3. maloprodajne organizacije
MALOPRODAJNI TRGOVCI PRUŽAJU 4 VRSTE USLUGA: • SAMOPOSLUGA - temelj rada svih trgovina niskih cijena • SAMOODABIR - kupac sam pronalazi proizvode, ali može i zatražiti pomoć • OGRANIČENA USLUGA - drže raznovrsnu robu i kupcima su potrebne informacije i pomoć • PUNA USLUGA - prodavači stoje na raspolaganju. Visoki troškovi plaćanja osoblja, kao i specijalizirani proizvodi imaju posljedicu visoke cijene proizvoda
MALOPRODAJA BEZ PRODAVAONICE – dijeli se na izravnu prodaju, izravni marketing, uslužne automate i kupovne usluge MALOPRODAJNE ORGANIZACIJE – prodaja u većim omjerima, bolje obučeno osoblje, veća prepoznatljivost
Vrste organizacijske korporativne maloprodaje 1. Korporativni lanci trgovina - dvije ili više trgovina koje korporacija posjeduje i kontrolira, vrši centralnu kupnju i prodaje slične linije proizvoda (GAP) 2. Dobrovoljni lanci - grupa nezavisnih maloprodaja koju sponzorira veletrgovac i koja kupuje na veliko i zajednički trguje (IGA)
3. Kooperacija maloprodavača- nezavisni maloprodajni trgovci koriste centralnu, kupovnu organizaciju i zajednički se promoviraju (ACE Hardware) 4. Kooperacija potrošača - maloprodajna tvrtka čiji su vlasnici njeni kupci 5. Organizacija franšize - ugovorna suradnja između franšizera i njegovih franšiza (McDonalds,Subway) 6. Prodajni konglomerat - pod svojim centralnim vlasništvom kombinira nekoliko različitih maloprodajnih linija
Trgovina na veliko ...prodaja robe industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i ustanovama, drugim poslovnim subjektima koji se bave trgovinom na malo i na veliko ...obuhvaća i tranzitni promet (prodaja robe koja se po nalogu prodavača neposredno isporučuje kupcu iz skladišta ili nekog drugog odredišta uvoznika)
Vrste veletrgovaca: • veleprodajni trgovci • veleprodaje s potpunom uslugom • veleprodaje s ograničenom uslugom • brokeri i agenti • podružnice i uredi proizvođača • specijalizirani veletrgovci
VELEPRODAJNI TRGOVCI – nezavisni vlasnici tvrtki koji imenuju robu kojom rukuju; puna ili ograničena usluga kao preprodavatelji, distributeri ili dobavljači tvornica • VELEPRODAJE S POTPUNOM USLUGOM - drže zalihe, imaju vlastitu prodajnu snagu, daju kredit, dostavljaju, pružaju pomoć oko upravljanja; primarno prodaju maloprodajama
VELEPRODAJA S OGRANIčENOM USLUGOM - prodaju ograničenu liniju dobara; najčešće u velikim količinama za gotovinu • BROKERI I AGENTI – posreduju pri trgovini najčešće za specijaliziranu vrstu robe, za proviziju od prodajne cijene
SPECIJALIZIRANI VELETRGOVCI - prikupljači poljoprivrednih proizvoda (otkupljuju proizvode farmi), naftne tvornice i terminali (primaju naftu iz mnogih izvora) i aukcijske tvrtke (prodaju automobile,opremu,itd., distributerima i drugim tvrtkama)
DISTRIBUTIVNA TRGOVINA ...ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti od nabave robe od proizvođača do isporuke te robe konačnom potrošaču Djelatnosti koje obuhvaća distributivna trgovina: • Trgovinu na veliko uz naplatu ili po ugovoru (posredovanje u trgovini na veliko) • Trgovinu na veliko za svoj račun • Trgovinu na malo • Popravke predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo
Distributivna trgovina ima ključnu ulogu u gospodarstvu, jer se pozicionira između potrošača i proizvođača robe, te utječe i na kupce i na ponuđače • Dijeli se na trgovinu na malo i na trgovinu na veliko, u koje spadaju i trgovački agenti (povezuju kupce i prodavače a da ne preuzimaju vlasništvo nad robom), a u trgovinu na veliko i djelatnosti uvoza i izvoza
ELEKTRONIČKA TRGOVINA • Ključni poticaj za razvoj e-trgovine je prije svega ekonomski, zbog znatnih transakcijskih troškova i ušteda koje se mogu postići u tom segmentu • Osim što nema prostornih granica trgovanja, trvtke i pojedinci su lakše dostupni, servisiranje poslovnih transakcija je vrlo nisko, lakše je regrutiranje specijalistički osposobljene radne snage
Ključna prednost za proizvođače i trgovce je da elektroničkom trgovinom mogu imati direktan pristup većem tržišnom potencijalu za plasman svojih proizvoda i usluga • B2B, B2C • Business-to-Customer nedostatak – najčešće kupci žele opipati robu koju kupuju • Business-to-Business – skraćivanje vremena za realizaciju narudžbe; ključni segment u razvoju e-trgovine
SVJETSKI ROBNI IZVOZ I BDP 1950. – 2009. (GODIŠNJA POSTOTNA PROMJENA)
zaposleno 221.000 djelatnika- 17% od ukupnog broja zaposlenih • udio distributivne trgovine u BDP-u iznosi 10 posto. • Ukupan promet u distributivnoj trgovini 2010. u Hrvatskoj - 251,28 milijardi kuna. • Masovno se grade trgovački centri • Sektor trgovine razvijeniji od ostatka našega gospodarstva te se nalazi u fazi zrelosti • dvije trećine prihoda u maloprodaji ostvareno u velikim formatima, odnosno supermarketima i hipermarketima • Više od jedne trećine prometa u svim velikim formatima u Hrvatskoj prošle je godine ostvareno u četiri velika grada - Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci • hrvatsko tržište je danas još umjereno koncentrirano, deset trgovaca drži 70 posto tržišta, a u svijetu prva tri drže toliki dio
MALI TRGOVCI • 2010 pravne osobe i obrtnici imali su 40.524 prodavaonice/servisa ili 278 manje nego krajem 2009 • 2010 u distributivnoj trgovini bilo 220.635 zaposlenih, što je 3237 osoba manje nego krajem 2009. godine. • U posljednjih deset godina udio malih trgovaca u prometu se smanjio sa 70 posto na 18 posto • uvjet za daljnji opstanak malih trgovaca na tržištu je njihovo udruživanje i povezivanje (Moj dućan...)
UTJECAJ KRIZE NA TRGOVINU • Pad zaposlenosti • ukupan promet smanjen je za 3,6 posto • Kupci manje troše – pesimizam potrošača • Pad prodaje trajnih potrošnih dobara, poput motornih vozila, namještaja ali i prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića • Kupnja robnih marki koje zauzimaju sve veći udio u odnosu na brendirane proizvode (njihov udio u ukupnoj prodaji iznosi 13,6 % a kod prehrambenih proizvoda i do 20 %) (K-plus) • Naša zemlja je rangirana na 29. mjestu od 42 zemlje u kojima se izračunava indeks kupovne moći – kupovna moć Hrvatseke 34% kupovne moći EU
Prikaz stanja na tržištu distributivne trgovine mješovitom robom,pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo uRepublici Hrvatskoj u razdoblju 2004.- 2010.
Tržišni udjeli deset najvećih poduzetnika prema ostvarenom prihoduna mjerodavnom tržištu trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u2010. godini
Grafički prikaz tržišnih udjela deset najvećih trgovaca na malo uRepublici Hrvatskoj u 2008., 2009. i 2010. godini
Grafički prikaz zajedničkog tržišnog udjela pet najvećih trgovaca na malou Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2010.
Struktura maloprodajnih mjesta svih promatranih sudionika na tržištu trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u 2010. godini s obzirom na prihode
Zaposleni u distributivnoj trgovini i trgovini na malo u RH, krajem razdoblja, nominalne vrijednosti i stopa promjene, 2004. – 2010.g. Izvor:DZS Prosječna neto plaća 2008.
Europska unija • različite strukture potrošača i njihovih navika s obzirom na visinu standarda pojedine zemlje, religiju, povijesne događaje i dr. socio-ekonomska kretanja unutar Europske zajednice • karakteristike i razlike u odnosu na SAD: - mirniji način života - razumniji način potrošnje
Podaci o trgovini u EU • Tržište EU-25 je jedno od tri ključna segmenta svjetskog tržišta • Ključni je segment globalno svjetskog tržišta • EU-25 tržište čini 450 milijuna stanovnika • EuroCommerce- međunarodna organizacija utemeljena 1993.godine. Asocijacija koja ima članice iz 29 europskih zemalja. Predstavlja maloprodajni, veleprodajni i vanjskotrgovinski sektor u Europi. • Trgovina je prema EuroCommercu ‘’veza izmeđa industije i 450 milijuna potrošača širom Europe.’’
Ključna obilježja trgovine prema EuroCommercu Dinamičnost i radna intenzivnost Značajna uloga trgovine u europskoj ekonomiji-pokazatelji su : Udio trgovine u BDP-u Udio u ukupnom broju poduzeća Udio u ukupnom broju zaposlenih Doprinos u kreiranju dodatne vrijednosti Trgovina je najveća pojedinačna tržištu usmjerena usluga namijenjena upravo potrošačima
Udiotrgovinezemalja EU u BDP naglašeniji je odudjelaistogpokazateljanaprimjeruRepublikeHrvatske • Trgovina je doprinosilastvaranjuhrvatskog BDP s 10.2% • Dakle, neštovišeodsvakedesetekuneostvareno je zahvaljujućidoprinosutrgovine
Udio trgovinskih poduzeća u ukupnom broju poduzeća zemalja EU
Trgovina je izuzetnoznačajnagospodarskaaktivnostkoja je sudjelovala u strukturiukupnogbrojapoduzeća,uobaprimjera (EU iHrvatska) s višeod1/3 • Višeodsvakogtrećegpoduzećabilo je poduzećekoje je imalokaoosnovnugospodarskuaktivnostobavljanjetrgovinskedjelatnosti
U nizueuropskihzemaljačlanica EU je premaznačajudoprinosa u zapošljavanjunadrugommjestu. Njezindoprinoszapošljavanjunarazini EU-15 je 13%. Trgovinazapošljava26.5 milijunaljudi • Hrvatskatrgovina je u većojmjeridoprinosilazapošljavanju. Tako je njezinudio u ukupnombrojuzaposlenih16.7%
Udio trgovine u kreiranju dodatne vrijednosti u sektoru usluga zemalja EU
Značajan je doprinosuslužnogsektora u stvaranjudodatnevrijednosti u ekonomiji EU. Doprinosuslužnogsektora je bio 3.5 putavećioddoprinosaproizvodnje • Trgovina je doprinosilastvaranjudodatnevrijednosti u sektoruusluga EU s 15.8%
Zaključak • Vidljivo je naprimjerima EU igospodarstvaRepublikeHrvatskedadistributivnatrgovinapredstavljaizuzetnoznačajan segment obagospodarstva • Posebno je to vidljivo na podacima o BDP-u, broju zaposlenih i udjelu trgovinskih poduzeća u ukupnom broju istih • Kao takva ona je jedan od nositelja gospodarstva