1 / 47

"Što činiti, a što ne činiti kad dijete doživi gubitak?

"Što činiti, a što ne činiti kad dijete doživi gubitak?. Prof.dr.sc. Lidija Arambašić Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Zagreb. UOBI Č AJENI RAZVOJNI GUBI CI :. omiljeni medo omiljena teta iz vrti ć a ; vrti ć ki prijatelji u č iteljica iz prva č etiri r az. OŠ . . .

dacey-potts
Download Presentation

"Što činiti, a što ne činiti kad dijete doživi gubitak?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. "Što činiti, a što ne činiti kad dijete doživi gubitak? Prof.dr.sc. Lidija Arambašić Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Zagreb

  2. UOBIČAJENI RAZVOJNIGUBICI: • omiljeni medo • omiljena teta iz vrtića; vrtićki prijatelji • učiteljica iz prva četiri raz.OŠ . . . • prijatelji/kolege (promjena radnog mjesta, mirovina…) • smrt

  3. GUBICI ZBOG STRESNIH/TRAUMATSKIH DOGAĐAJA: • SOCIJALNI ODNOSI: • prijatelj (svađa, smrt…) • intimna veza • susjedstvo • kolege/suučenici • MATERIJAL. VRIJED.: • novčanik • torba • novac • kuća/stan (i sve što je tamo ostalo) • "APSTRAKT.STVARI": • samopošt., samopouzd. • osjećaj sigurnosti • vjera u budućnost

  4. GUBICI: • ne nastaju samo zbog smrti • jedan gubitak = više različitih gubitaka • gubitak se ne može zaboraviti, ali se s njim može dalje živjeti

  5. KRITIČNI TRENUCI NAKON GUBITKA: rođendan(i) GUBITAK 2-3 mj.nakon gub. prvi praznici nakon gub. 1.godiš-njica.

  6. NAJČEŠĆI GUBICI U DJETINJSTVU / MLADOSTI: • smrt kućnog ljubimca • smrt bake / djeda • rastava roditelja (mnogo različitih gubitaka) • gubitak zbog bolesti / ozljede (djeteta ili neke druge osobe koja je djetetu važna) • gubitak prijatelja / rođaka (smrt ili na drukčiji način, npr. selidba) • gubitak brata / sestre (smrt ili na drukčiji način) • gubitak roditelja(smrt ili na drukčiji način)

  7. SLUČAJEVI IZ PRAKSE: • 16-god.: u 6 mj.smrt 4 vrlo bliske osobe(baka, sestrična, mladićev otac, dobar prijatelj iz razreda) • 17-god.: u 8 mj.samoubojstvo(!) 3 jako dobra prijatelja PREVIŠE gubitaka “odjednom” (i za nekog mnogo starijeg!)

  8. djeca i mladi doživljavaju (jako) puno gubitaka i mi odrasli to trebamo imati na umu

  9. REAKCIJE NA GUBITAK • Ovise o dobi, spolu, individualnim osobinama, uvjetima života, podršci… • Neposredno nakon gubitka  ni za jednu reakciju nećemo reći da je "nenormalna".

  10. EMOCIONALNE: tuga, ljutnja, bespomoć.,krivica, osjećaj praznine TJELESNE: "grč"u želucu, "stezanje" ugrudima, grlu, teškoće s disanjem KOGNITIVNE: stalno razmiš. o umrlome,teškoće s koncentracijom/ pamćenjem, "halucinacije" PONAŠAJNE: promjene u apetitu, povlač. od ljudi, plakanje, agresija, odlazak na mjesta koja podsjećaju na umrloga NAJČEŠĆE (UOBIČAJENE) REAKCIJE NA GUBITAK:

  11. SPECIFIČNOSTI DJEČJIH REAKCIJA NA GUBITAK

  12. Djeca od 1 - 3 godine: 1. ne shvaćaju smrt (= odsutnost) 2. nemaju pojam vremena/budućnosti3. nemaju jezik/rječnik za imenovanje osjećaja Djeca od 3 - 7 godina: 1.ne razumiju smrt, intuitivno su je svjesna  puno pitanja (npr. tko je kriv)2. smrt = kazna3. jaka vezanost za (preostalog) roditelja/bliskog odraslog

  13. Djeca od 7. god. do adolescencije 1. razumiju neizbježnost, konačnost i nepovratnost smrti2. jaka potreba da zadrže kontakt sa umrlim3. jako brinu za sigurnost bližnjih Adolescenti 1. besmisao i potreba za osvetom2. preuzimaju ulogu odrasle osobe3. osjećaj krivnje (sukob s umrlom osobom)

  14. DJEČJE REAKCIJE NA GUBITAK koje su ODRASLIMA OSOBITO TEŠKE (i s kojima često NE ZNAJU ŠTO ĆE):

  15. LJUTNJA: • na Boga, na odrasle koji nisu spriječili smrt, na sebe, na umrlu osobu (jer ih je napustila) • "ISPADI" U PONAŠANJU: • udaranje, ritanje, uništavanje stvari

  16. TUGOVANJE

  17. PROCES U KOJEM POMIRUJEMO: ono što znamo "glavom" (te osobe više nema i više ništa i nikada neće biti kao prije) i doživljaj koji imamo u duši i srcu (to je nemoguće, strašno, užasno, bolno, besmisleno, nepravedno...)

  18. prirodan proces oporavka / prihvaćanja gubitka • kroz njega prolaze svi ljudi (i odrasli i djeca)kod nekih se lakše, kod nekih teže uočava

  19. većina ljudine treba stručnjaka(treba podršku okoline) • manji brojstručna podrška(lakši i brži prolazak kroz tugovanje; NIJE požurivanje) • još manji brojpsihoterapija(komplicirano/otežano tugovanje)to NE ZNAČI da su psihički bolesni

  20. Uvijek svjesno da se nešto zbiva, da nekog više nema, da su ljudi tužni, uznemireni. Dijete je nakon gubitka tužno - razgovarali ili ne. Ako NE razgovaramo ostavljamo ga samog s tugom. Ako razgovaramo  pružamo ruku kroz proces tugovanja, dajemo osjećaj sigurnosti i podrške. Najčešće PREDRASUDE odraslih o gubitku u dječjoj dobi: Ne zna riječima opisati svoje osjećaje? Ne osjeća se sigurnim pokazati kako mu je? • Dijete nije svjesno gubitka/događaja. • Bolje ne pričati o tome, samo će se rastužiti. Odrasli štite sebe dječja tuga im je jako teška (bespomoćnost).

  21. Djeca različito reagiraju na gubitak i stres povezan s njim. Nekima treba više vremena ili ne žele opteretiti tugujuće odrasle - ponašaju se kao da se ništa nije dogodilo. Djeci, pogotovo manjoj, teško je riječima izraziti osjećaje, ali to NE znači da ih nemaju. 3. Ako ne govori o tome ili ne plače, mora da ne osjeća gubitak.

  22. Imaju potrebu razgovarati i prisjećati se umrle osobe i važno je da im to omogućimo Gubitak se ne može zaboraviti – s njim se može naučiti živjeti. 4. Najbolje je da zaboravi (treba ga zaokupiti drugim stvarima). 5. Ne smijem plakati pred djetetom da ga ne podsjetim/da mu ne bude još teže. Te su predrasude prepreka za dobru podršku tugujućoj djeci/mladima. Kad plaču pred djetetom, odrasli mu pokazuju da nije usamljeno u svojoj tuzi i da je u redu pokazivati vlastite osjećaje. Djeci je teško i sjećaju se – plakali mi ili ne.

  23. O ČEMU OVISE BRZINA I ISHOD TUGOVANJA NAKOG GUBITKA ZBOG SMRTI? • Tko je umro (jačina emoc.vezanosti)? • Kako je netko umro (okolnosti)? • Osobni činitelji (osobine lič., raniji gubici) • Društveni i vanjski činitelji (soc.podrška i rituali)

  24. ZAPAMTITE: • tugovanje uvijek traje dulje nego što bismo željeli (zbog bola koji osjećamo, htjeli bismo da prođe odmah) • NEMA unaprijed određenog vremena koliko bi tugovanje trebalo trajativažno je uvažavati individualne razlike!

  25. PODRŠKA Ne možeš spriječiti da ptice tuge slete na tvoje rame, ali možeš spriječiti da se ugnijezde u tvojoj kosi. kineska poslovica

  26. ŠTO NAM SVIMA TREBA NAKON GUBITKA? (radi ublažavanja / sprečavanja dugotrajnih posljedica)

  27. vrijeme • podrška • strpljenje • osjećaj da nas drugi nastoje razumjeti • osjećaj da nam žele pomoći • uvažavanje individ. osobitosti tugujućeg (brzina, trajanje, način oporavka)

  28. POTREBETUGUJUĆE DJECE / MLADIH

  29. Osjećaj zbrinutosti/sigurnosti • Jasne informacije o smrti (NE odgađati) • Da gubitak učine stvarnim (razl. rituali) • Osjećaj da su važni i uključeni • Nastavak uobičajenih dnevnih aktiv. • Znanje da nisu mogli uzrokovati smrt (svojim osobinama, osjećajima, mislima) • Osjećaj slobode da izađu iz tugujuće obitelji i da se u nju vraćaju

  30. A ŠTO RADIMO? (u najboljoj namjeri da pomognemo)

  31. A ŠTO BISMO MOGLI (BOLJE) UČINITI?

  32. Reći/pokazati da će drugi odrasli preuzeti uloge umrle osobe • Objasniti osn. činjenice o smrti (ne odugovlačiti + prilagoditi) • Podnijeti djetetov plač (šutjeti, zagrliti) • Pokazati vlastite osjećaje, tj. ako nam "dođe“, plakati zajedno s djetetom • U svakodnev. razgovoru spominjati pokojnika; potaknuti dijete da priča o njemu

  33. Dopustiti djetetu da kaže kako ga muči strah od smrti • Objasniti da smrti nisu međusobno povezane • Objasniti da nije svaka bolest smrtonosna • Dopustiti uobičajene aktivnosti (ako treba, dodatno upozoravati na oprez)

  34. OPĆA PRAVILA: "Da nam je bilo namijenjeno više govoriti nego slušati, imali bismo dvojai jedno." (Mark Twain) Mnogo je djelotvornije "biti tu" nego nešto reći: • šutjeti • slušati tugujućeg • dodir (oprez)

  35. POGREB NEUGODAN događaj, ali koristan jer: • pomaže u shvaćanju da je gubitak stvaran • daje priliku da izrazimo misli i osjećaje o umrlome • odraz života umrloga (npr. govor tijekom ceremonije) • okuplja članove socijalne mreže Djecu/mlade NE SILITI da idu na pogreb, ali im to omogućiti ako žele  pripremiti ih na to kako izgleda pogrebna ceremonija

  36. ZAPAMTITE: Odrasli ne mogu pomoću tugujućoj djeci ako prije toga / istodobno ne brinu o sebi!

  37. Za sjećanje na Bradyja.Nedostaješ mi.

  38. Tata, stalno mi nedostaješ! Mama, uvijek ću te voljeti.

  39. TUGOVANJE MOŽE BITI I POZITIVNO ISKUSTVO: • to je katkada NAJEMOCIONALNIJE iskustvo • tjera nas da shvatimo što nam je ZAPRAVO u životu važno • ljude oko sebe vidimo u DRUKČIJEM svjetlu • spremni smo na bliskost s ljudima od kojih smo to NAJMANJEOČEKIVALI To shvatimo tek dosta vremena nakon gubitka i to se NE MOŽE ubrzati!

  40. NIJE LAKO BITI S TUGUJUĆIMA! • tugujućem NE MOŽEMO dati ono što mu treba ne možemo vratiti izgubljeno/ oživjeti umrloga • tugujući NE MOŽE nama dati što nam treba (nema za to kapaciteta) osjećaj da smo pomogli

  41. Zbog toga se osjećamo: • bespomoćnima • ljutim i/ili frustriranima jer: • teško nam je podnijeti tuđu bol • ne možemo (brzo i puno) pomoći

  42. Dodatne 3 teškoće: • tugujući nas podsjeća na vlastite gubitke (osobito ako su gubici slični) • naši osobni strahovi zbog mogućih gubitaka • naša egzistencijalist. tjeskoba i strah od vlastite smrti

  43. većina ljudi “izađe” iz procesa tugovanja bez (većih) posljedica, ali za to im treba podrška okoline • nekad je tugovanje (jako) otežano(dugo)trajne tjelesne i psihičke posljedice (npr. psihosomatske bolesti i poremećaji, depresija, PTSP...)  Jedan od uzroka toga je neprikladna i nedostatna podrška okoline

More Related