T eorija i politika razvoja poduzetništva

1. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Prof.dr.sc. Vladimir Cini Prof.dr.sc. Ivana Barković Bojanić Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar Teorija i politika razvoja poduzetništva 2013./2014.

2. 3. Institucije i razvoj

3. Barković, I. (2009.) ističe, da bi se očuvala ne samo bitnost u novom globalnom informacijskom dobu, već osiguralo preživljavanje i produktivno ko-egzistiranje, nužno se moraju prepoznati novi postulati: • snaga mozga (eng. brainpower) nadjačava manualni rad; • komunikacijska tehnologija stvara globalnu konkurenciju; • inovacija je važnija nego masovna proizvodnja; • investicije kupuju nove koncepte prije nego nove strojeve; • brze promjene su konstantne, a novi zahtjevi i zakonitosti okoline nepredvidljivi.

4. Izvori (ekonomskog) prosperiteta • Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju: • Neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavi stanovnika: npr. u sub-saharskoj Africi je 1/20-ina dohotka po glavi stanovnika u SAD-u. Zašto je to tako? • Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima • Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno) • Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u obrazovanje i razvijanje vještina i znanja) • “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D, ne-efikasna organizacija proizvodnje)

5. Zemljopisna hipoteza: povijesni i suvremeni aspekti • Klimaje važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt) 2. Zemljopis određuje tehnologijuraspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: JeredDiamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd. 3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000.): npr. malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)

6. ? • Istočna Azija ima obilje radne snage i siromašne prirodne izvore, stoga je specijalizacija bila prirodan izbor... • Latinska Amerika bogata je u prirodnim izvorima, Sub-Saharska Afrika u zemlji i Srednji Istok u nafti. • Možda loša ekonomska politika može narušiti početnu poziciju industrije, ali može li dobra ekonomska politika igrati značajnu ulogu ukoliko se zemlja specijalizirala za primarne proizvode, a ne industrijske? • Svojevrsna industrijska, ali i opća javna “nadogradnja“ ključni je i vodeći indikator gospodarskog napretka.

8. Institucionalna hipoteza • Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i društvenim interakcijama: • određuju ‘društvenu organizaciju’ • D.C. North: “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”: “Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”.(2003: str. 13) • Ključne točke: • ‘proizvod’ su čovjeka, • skup ograničenja, • strukturiraju poticaje. Douglass C. Northdobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju 1993. godine i utemeljitelj je nove institucionalne ekonomije (NIE).

9. http://www.dokumentarci.com.hr/zeitgeist-moving-forward-titlovi/http://www.dokumentarci.com.hr/zeitgeist-moving-forward-titlovi/ • http://www.youtube.com/watch?v=cVo4XHXZp1c • http://www.youtube.com/watch?v=sleqhKuq2z0&list=PLDFB3E6119CF6D491 • http://www.youtube.com/watch?v=IbAL7s2QgNk

10. Nužno je poslovati što jednostavnije, a u okruženju koje motivira i omogućava dobru institucionalnu podršku razvoja poduzetništva, stoga je povezanost industrijske politike i institucija je od presudnog značaja. • Institucije predstavljaju svojevrsnu kolektivnu akciju kojom se omogućava kontrola, sloboda i rast akcija pojedinaca (Parada, 2002., u: Yongjian, Ning, Xiaofang, 2005.). • Prema Northu (1992.) „institucije daju pravila igre po kojima se poduzeća igraju“ i stalno postoji međusobna interakcija institucija i poduzeća koja oblikuju institucionalne promjene. • Gospodarstvo će rasti ako su postojeće institucije efikasne (North, 1973., u: Yongjian, Ning, Xiaofang, 2005.).

13. Institucije vs. organizacije: • Analogija s pravilima igre u određenom grupnom sportu: npr. nogomet • Institucije: formalna pravila: neformalna pravila: iskazana u pismenom obliku iskazana kroz ponašanja koja dopunjuju formalna pravila • Organizacija - nogometni klub

14. I. Institucije prema stupnju formalnosti Klasifikacija institucija • Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju: • Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge državne odluke i propisi • politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd. • ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd. • sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje • Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena • utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o svijetu, skupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti • dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura • neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice, kritiziranje, gubitak poštovanja • Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja: • oba tipa institucija prisutna u svim zemljama, ali su neformalne izraženije u ‘siromašnim’ jer su formalne slabije razvijene ili ne postoje.

15. Hofstede (2001.) ističe tri tipa vrijednosti: • Vrijednosti vezane za druge ljude, • Vrijednosti prema stvarima, tj. ne-ljudskom okruženju, i • Vrijednosti prema Bogu i prema samome sebi. Ima li kultura kakve veze... • Nacionalna kultura? • Regionalna kultura? • Poslovna kultura? • Profesionalna kultura? • Organizacijska kultura? • Individualna kultura?

16. Zašto je bitno??? • Zahtjevi potrošača? • Standardizacija? • Certifikati? • Utvrđivanje cijena? • Regulatorni okvir? ... Distance moći u menadžmentu?

17. II. Institucije prema području • Diferencijacija institucija prema područjima koja ‘uređuju’: Ekonomske institucije: tržišta, vlasnička prava, provedbe ugovora, različiti sustavi poticaja … Političke institucije: izbori, pravila izbora, tipove političkih sustava, struktura opozicije u vladi… Pravne institucije: pravni sustav, provedbe i prisile… Društvene institucije: pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, rodna jednakost, opći odnosi između ekonomskih subjekata, religija …

18. Institucionalna ekonomija Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti. Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti. Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara(tj. strateške kalkulacije):  pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija). • Uloga institucija: • smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom životu; • institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je pojedincima zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija • Zajednički nazivnik teoretičara institucionalne ekonomije: • vlasnička prava • transakcijski troškovi

19. Institucije, poticaji i transakcijski troškovi • Institucije imaju vlastite koristi i troškove: • Predvidivost ljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom ponašanju (trošak): • zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište tog ponašanja; • pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja pojačava investicije i inovacije koje podrazumijevaju rizik; • ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje za iznajmljivanje privatnih stambenih objekata; • previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr. iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo vremena ostane nezaposlen, a što se negativno odražava na mikro razini (npr. opada znanje i stručnost osobe) ili makro razini (npr. fiskalna opterećenja za državu, povećava transakcijske troškove provjere statusa, rješavanja žalbi i sl.)

20. Institucionalne promjene i ekonomski učinci • Ako pravila utječu na igru, onda i promjena pravila mora promijeniti igru. • Institucionalne promjene se događaju kada se korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja zahtjeva određenu institucionalnu promjenu nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni: • npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi žena u društvu • npr. ukidanje ropstva u SAD-u • Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer: • postojeća pravila zabranjuju određenu djelatnost; • nova pravila smanjuju transakcijske troškove ostvarivanja djelatnosti.

21. A gospodarstvo? • Koristi industrijskog napretka mogu se ostvariti isključivo ukoliko su postojeći preindustrijalizirani uvjeti kao i očekivane koristi od industrijalizacije dovoljno jaki da prevladaju postojeće prepreke i da omoguće oslobađanje onih snaga bitnih za industrijsku politiku, a time i gospodarstvo u širini (Gershenkron, 1962. U: Cimoli, Dosi, Nelson, Stiglitz, 2009.).

22. Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje • Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog eksperimenta (npr. aspirin vs.placebo). • Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji. • Slučaj Koreje: • ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog rata • Sjever industrijaliziraniji od Juga • “Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945. • Sjever: Sovjetski savez podržao Kim IlSunga i komunizam s pratećim institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.) • Jug: SAD podržao SyngmanaRhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.) • Divergentni ekonomski razvoj: • Južna Koreja: 16.000$ BDP/percapita (2000.) “azijsko čudo” • Sjeverna Koreja: 1.000$ BDP/percapita (2000.)

23. Sjeverna i Južna Koreja Institucionalne razlike dovele do razlike u razvoju Disfunkcionalne institucije Sjevera nepromijenjene zbog interesa vladajuće elite.

24. Institucije vlasničkih prava vs.ekstraktivne institucije: zaključno • Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije’: • provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu; • ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa – onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…) • izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo – omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima

25. Pitanja za ponavljanje i diskusiju • Koji su novi postulati u poduzetništvu koji se moraju uzeti u razmatranje kada se govori o novom globalnom informacijskom dobu ali i o osiguranju “preživljavanja” i produktivnog “koegzistiranja”? • Postoje brojne rasprave o tome zašto su neke zemlje bogatije od drugih. Možete li objasniti neke moguće razloge velikim razlikama među zemljama (min. 3)? • Objasnite zašto institucije “određuju društvenu organizaciju”. • “Gospodarstvo će rasti ako su postojeće institucije efikasne” – objasnite. • U suvremenim uvjetima, svojevrsne intervencije ili korekcije od strane vlade gotovo su minimalne. Ipak, na što se odnose te “intervencije” i što one moraju osigurati, a da su u skladu s neoliberalnim postulatima razvoja? • Što uključuju intervencije javnog sektora? • Objasnite formalne i neformalne institucije. • Zašto su u nerazvijenim zemljama obično neformalne institucije zastupljenije? • Objasnite utjecaj “vrijednosti” i “kulture” na poduzetništvo i općenito ekonomski progres. • Koga “izaziva” institucionalna ekonomija? • Što je zajednički nazivnik teoretičara institucionalne ekonomije? • Na primjeru razvijene zemlje, zemlje u razvoju i/ili nerazvijene zemlje objasnite utjecaj institucija na ekonomski prosperitet. • Ističe se kako neka društva imaju “dobre institucije”. Kakva su to društva i kakve su to “dobre institucije”?