IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku

1. Jačanje institucionalnog okvira za razvoj standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Analiza programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanjaMaja Jukić13. svibnja 2011.Hotel Regent Esplanade, Zagreb Projekt provode: Ured projekta: Radnička 37b, 1000 Zagreb, Tel: + 385 1 62 74 628

2. Zakon o strukovnom obrazovanju, članak 17. Sektorska vijeća su partnerski sastavljena savjetodavna i stručna tijela koja iskazuju potrebe tržišta rada, visokog obrazovanja i svih drugih sastavnica hrvatskog društva, a kroz: – definiranje potrebnih strukovnih kvalifikacija, – analiziranje postojećih i potrebnih kompetencija unutar sektora te u podsektorima, – davanje mišljenja Agenciji o potrebnom sadržaju strukovnih kvalifikacija, – izrađivanje sadržaja dijelova standarda strukovne kvalifikacije, – promicanje sektora te mogućnosti zapošljavanja unutar sektora, – davanje prijedloga mreže kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje osnivačima ustanova za strukovno obrazovanje, – utvrđivanje profila unutar pojedinoga obrazovnog sektora.

3. Cjelovita metodologija izrade profila sektora kao podloga planiranju razvoja kvalifikacija u strukovnom obrazovanju korak: Analiza potražnje za zanimanjima korak: Analiza potražnje za kompetencijama korak: Analiza obrazovne ponude korak: Analiza usklađenosti obrazovne ponude s potrebama na tržištu rada 5. korak : Zaključak o postojećoj situaciji 6. korak: Prijedlozi za svladavanje uočenih neusklađenosti (ukidanje, ažuriranje ili stvaranje novih kvalifikacija)

4. Polazište za analizu obrazovne ponude: Postojeći profil sektora Postojeći standardi kvalifikacija Upisni podaci za posljednjih 5 godina ( i više ako je moguće )

5. Analiza postojećih kvalifikacija u koracima: iščitavanje svih postojećih kvalifikacija u sektoru iz sektorskog profila grupiranje postojećih kvalifikacija po podsektorima (ako postoji potreba) grupiranje kvalifikacija po horizontalnoj razini (prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru na razinama 3 (60-120 ECVET), 4.1. (180 ECVET), 4.2.(240 ECVET) i 5(270-300 ECVET) međusobno uspoređivanje JSIU i uređivanje baze jediničnih skupova ishoda učenja uporabom baze podataka JSIU ukojoj je to sve na jednom mjestu za sve sektore (kako ne bi bilo ponavljanja, različitog nazivlja za iste JSIU, istih naziva za različite JSIU, i sl.)

6. Analiza postojećih kvalifikacija u koracima: bilježenje svih ishoda učenja za dobivene jedinične skupove ishoda učenja s pripadajućim oznakama JSIU ( iz 4) i njihovo grupiranje 6. uspoređivanje dobivenih JSIU s potrebnim grupama kompetencija na tržištu rada 7. odlučivanje o potrebi za novim, modificiranim i nepotrebnim JSIU 8. ažuriranje ishoda učenja ( odlučivanje o potrebi za novim, modificiranim i nepotrebnim ishodima učenja)

7. Postupak grupiranja ishoda učenja Prva mogućnost je izrada pivot analize ishoda učenja, kako bi se riješilo njihovo grupiranje, te kako bi se došlo do bazičnih grupa, JSIU, a time i do bazičnih kvalifikacija u sektoru (na isti način kao kod grupiranja kompetencija i zanimanja) Druga mogućnost je iskustveno grupiranje od strane stručnjaka u sektoru, s istim ciljem kako je gore navedeno

8. Zašto ne koristimo postojeće obrazovne programe za analizu obrazovne ponude sektora? Obrazovni programi umjesto kurikuluma/standarda kvalifikacije Ciljevi i zadaće umjesto ishoda učenja Zastarjeli programi sa zastarjelim ciljevima i zadaćama

9. Što ne možemo iščitati iz standarda kvalifikacija u ovom trenutku? Nedostatak ishoda učenja iz opće obrazovnih predmeta Nedostatak eksplicitno izraženih svih ključnih kompetencija koje se stječu prema kvalifikaciji Potrebno je iščitavanje navedenog iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma

10. Mogući razlozi nepodudaranja provedene analize sa stvarnom situacijom: Nepostojanje dokaza o ispunjavanju min. pedagoških standarda ustanova za pružanje strukovnog obrazovanja (prostor, oprema, stručnost strukovnih nastavnika u pogledu temeljnih strukovnih i nastavničkih kompetencija) Nepostojanje garancije za propisanu kvalitetu postignuća kvalifikacije te nemogućnost dolaženja do podataka o stvarnim izlaznim rezultatima po kvalifikaciji i ustanovi za pružanje strukovnog obrazovanja Nedostatak podataka o daljnjoj karijeri učenika, po završetku školovanja

11. Mogućnosti pri planiranju kvalifikacija : Koristiti jedinstven JSIU u svim sektorima gdje je kao takav potreban, na osnovi prijedloga osnovni sektora kojem pripada ( uporabom baze podataka kvalifikacija i JSIU u kojoj će to sve biti na jednom mjestu za sve sektore) Na osnovi relevantnih podataka stvoriti prijedloge o interdisciplinarnoj kombinaciji JSIU, pa i modula ako je to moguće, koja može pomoći u pretvaranju nepotrebnih ili slabo traženih ključnih kvalifikacija u tražene, te tako dobivenim kvalifikacijama osigurati održivost Jedinstvena vanjska provjera na nacionalnoj razini za svaku kvalifikaciju, čime se certificiranjem potvrđuje osiguranje kvalitete kvalifikacije

12. Usporedba upisnih kvota i trend upisa

13. Informacije sa tržišta rada (anketa 2017 godine) Standardi kvalifikacije u obrazovnom sustavu POSTOJEĆE STANJE

14. Usporedba

15. Analiza na razini kompetencija i ishoda učenja