1 / 51

STVARNA PRAVA NA TUĐIM STVARIma

STVARNA PRAVA NA TUĐIM STVARIma. SADRŽAJ. Pravo građenja Založno pravo Zemljišni dug Pravo služnosti Pravo realnih tereta. Pravo građenja. ZSP RS, FBiH, ZVDSP BD BiH. Zakonska definicija nekretnine. Prije 2014. god. * Osim ako je zakonom određeno drugačije.

jbraun
Download Presentation

STVARNA PRAVA NA TUĐIM STVARIma

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. STVARNA PRAVA NA TUĐIM STVARIma

  2. SADRŽAJ • Pravo građenja • Založno pravo • Zemljišni dug • Pravo služnosti • Pravo realnih tereta

  3. Pravo građenja

  4. ZSP RS, FBiH, ZVDSP BD BiH Zakonska definicija nekretnine Prije 2014. god. * Osim ako je zakonom određeno drugačije

  5. Pravo građenja i pravno jedinstvo nekretnine Upis u ZK prema čl. 29. ZZK Vlasnik AB Vlasnik:XY Vlasnik: AB Superficies solo cedit Vlasnik: XY

  6. Dvojna pravna priroda prava građenja Stvarno pravo na tuđoj stvari Samostalna nekretnina • Posebno zk tijelo za koje se otvara posebni zk uložak: K.Č. 1201 PG • U B listu se kao vlasnik javlja titular prava građenja • Po izgradnji se mijenja A list prava građenja • C list za ograničenja i opterećenja samog prava građenja (hipoteka, z.d., služnost, realni teret, ne p.g.) Nastaju 2 neraskidive veze: Između zemljišta i prava građenja i između prava građenja i zgrade Teret na zemljištu K.Č. 1201 Upisano u C listu u korist titulara prava građenja Po izgradnji zgrade se ne mijenja izgled A lista zemljišta

  7. Izuzeci od načela superficies solo cedit Pravo građenja? Koncesija Zgrada Zgrada Zgrada je koncesijom odvojeno od javnog dobra Probijeno djelovanje načela s.s.c. Pravo građenja Koncesija Zemljište Javno dobro Zemljište je jedna nekretnina Pravo građenja sa zgradom druga Očuvano djelovanje načela s.s.c.

  8. Pojam i sadržaj prava građenja • Pravo izgraditi i imati u vlasništvu građevinu na tuđem zemljištu (iznad ili ispod površine) • Moguće osnivanje na vlastitom zemljištu jednostranim pravnim poslom • Moguće osnivanje na već izgrađenom zemljištu- naknadno razdvajanje • Prenosivo, nasljedivo, optreretivo pravo (nejasan modus) • ZSP ne određuje trajanje (30, 60, 90 godina uz mogućnost produženja) • Titular prava građenja plaća naknadu vlasniku zemljišta (dispozitivno pravilo) • Ima obavezu u određenom roku izgraditi/obnoviti objekat (10/6 godina) • Titular prava građenja na zemljištu ima pravni položaj plodouživaoca (prenosivo i nasljedivo pravo) – vlasnik zemljišta ima golo vlasničko pravo osim ako je drugačije ugovoreno • Po prestanku p.g. zgrada se sjedinjuje sa zemljištem, a vlasnik zemljišta plaća titularup.g. naknadu za zgradu

  9. Zašto pravo građenja? • Građevinsko zemljište je ograničen i skup resurs • U troškove izgradnje/kupovine zgrade/stana... ulazi i cijena zemljišta • Vlasnik zemljišta (često subjekt javnog prava) nije motiviran da gradi, a ni da proda zemljište • Pravo građenja može biti način rješavanja socijalnih pitanja (jeftinija stambena gradnja) • Može biti forma javno-privatnog partnerstva (infrastrukturni, kulturni, sportski,.... objekti) Pravo građenja kompromis između suprotstavljenih interesa

  10. Zašto pravo građenja • ZSP omogućava općinama da dvojako raspolažu građevinskim zemljištem 1) Prodajom 2) Zasnivanjem prava građenja (u BD BiH ovo je jedina opcija) • U konkretnom slučaju potrebno sagledati sve okolnosti i odvagati koje rješenje je povoljnije za općinu/grad • Zasnivanjem prava građenja općina ostaje u vlasništvu GZ, ubire dugoročne prihode, omogućava efikasnije prostorno planiranje • Interes vlada i kod stranaca sa čijom državom porijekla ne postoji reciprocitet kao alternativa sticanju vlasništva – moguće rješenje?

  11. Modaliteti prava građenja • Pravo građenja na izgrađenom i neizgrađenom zemljištu • Vlasničko pravo građenja • Simultano pravo građenja • Etažno vlasništvo na pravu građenja

  12. Sadržaj prava građenja • Specifikacija objekta koji će se izgraditi • Evtl. cijepanje parcele • Trajanje prava građenja • Visina naknade za zemljište • Evtl. uzajamna prava preče kupovine

  13. Prestanak prava građenja Brisanje iz ZK • Propašću zemljišta • Sporazumom • Odreknućemovlaštenika pr. gr. • Istekom ugovorenog roka • Ispunjenjem ugovorenograskidnog uvjeta • Ukinućem Zgrada se sjedinjuje sa zemljištem, ZK uložak prava građenja se ukida vlasnik zemljišta plaća naknadu titularu prava građenja u visini u kojoj je nekretnina na tržištu sa zgradom vrijednija nego bez nje

  14. Založno pravo

  15. Pojam založnog prava • Pojam lične odgovornosti? • Može li vjerovnik prisiliti dužnika da mu plati dug? • Može li se vjerovnik naplatiti iz dužnikove imovine? • Šta može vjerovnik ako dužnik nema imovine? • Šta može vjerovnik ako dužnik ima više vjerovnika?

  16. Pojam založnog prava • institut koji pruža vjerovniku osiguranje –ZALOŽNO PRAVO • založno pravo daje dvostruku sigurnost vjerovniku: • sigurnost u pogledu obima dužnikove imovine • sigurnost u pogledu reda namirenja

  17. Oblici založnog prava čl. 146. ZSP FBIH • Dobrovoljno založno pravo čl. 151. ZSP FBIH • Sudsko založno pravo čl. 152. ZSP FBIH • Zakonsko založno pravo

  18. Objekti založnog prava • pokretne i nepokretne stvari • vjerovniku mora biti objektivno moguće namirenje iz založene stvari – stvar u prometu ili pravo koje ima novčanu vrijednost • mogu biti izuzete stvari koje dužniku osiguravaju minimum egzistencije

  19. Načela založnog prava • Načelo akcesornosti • Načelo specijalnosti • Načelo oficijalnosti • Načelo nedjeljivosti

  20. Načelo akcesornosti • nastanak, trajanje i prestanak založnog prava zavise od sudbine potraživanja koje se osigurava založnim pravom • nema zaloga bez tražbine, tj. prvo nastane potraživanje (obligacionopravni odnos) , pa onda založno pravo (stvarnopravni odnos) • obaveznopravno potraživanje je glavno subjektivno pravo, a založno pravo sporedno i nesamostalno subjektivno pravo • IZUZECI

  21. Načelo specijalnosti • založno pravo se stječe i postoji na tačno određenom objektu imovine zalogodavca i samo za određeno potraživanje vjerovnika (zalogodavac i vjerovnik nisu nužno ista osoba) • nedopuštena je tzv. generalna hipoteka • objekt založnog prava mora biti individualiziran • potraživanje mora biti određeno po osnovi i po visini

  22. Načelo oficijelnosti • založno pravo se ostvaruje isključivo putem suda • vjerovniku treba izvršni naslov za prodaju založene stvari • izvršnost notarskih isprava • zaštita dužnika – onemogućeno proizvoljno ostvarivanje založnog prava i naplate potraživanja od strane vjerovnika

  23. Načelo nedjeljivosti • cjelokupno potraživanje je osigurano cijelim založenim objektom • ako se djelimično isplati dug, založno pravo ostaje u istom obimu • ako se objekat založnog prava fizički ili idealno podijeli, založno pravo u istom obimu vezano za svaki pojedini dio

  24. Primjer 1. • Primus je upisan u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine vrijednosti 400.000 KM. • On je zaključio ugovor o kreditu sa bankom A 25.04.2016. godine u iznosu od 200.000 KM. U korist te banke je zasnovao hipoteku koja je uknjižena deset dana kasnije. • Odmah po uknjižbi te hipoteke, digao je kredit u iznosu od 100.000 KM u banci B, te u iznosu od 150.000 KM u banci C. Oba kredita su osigurana hipotekom. Banka B je predala zahtjev za uknjižbu 01.06.2016., a banka C 25.05.2016. • Po kojem redoslijedu su nastale ove hipoteke i kako će se namirivati? • Banka B ne bude uknjižena jer zemljišnoknjižni ured uoči da u ugovoru nedostaje clausula intabulandi. Kako će se u tom slučaju namiriti povjerioci?

  25. Primjer 2. • Primus je bio poduzetnik i vlasnik velikog imanja ukupne vrijednosti 400.000 KM. Tokom života je podigao kredit u vrijednosti 200.000 KM, te u svrhu osiguranja banke dozvolio upis hipoteke. Ugovor o kreditu u trajanju od deset godina je zaključio 04.05.2007. godine. Primus je umro 03.05.2015. godine. • Nakon okončanja ostavinskog postupka, četiri sina koja su naslijedila Primusa odluče razvrgnuti suvlasničku zajednicu. • Šta će biti sa hipotekom? • Nakon provedenog razvrgnuća, jedan sin odluči ¼ preostale vrijednosti duga banci, te zahtijeva brisanje hipoteke iz lista C svoje nekretnine. Može li to uraditi?

  26. Izuzeci od načela akcesornosti hipoteke • Raspolaganjeneizbrisanomhipotekom • Raspolaganjerangomneizbrisanehipoteke (zabilježbarangabuduće hipoteke) • Uvjetanupisnovehipoteke • Maksimalnahipoteka

  27. Zemljišni dug

  28. Pojam zemljišnog duga • Novo stvarno pravo u pravu fbih • sredstvo osiguranja NEKRETNINA • PRENOSIVO PRAVO (OSIM AKO PRIJENOS NIJE OGRANIČEN ZAKONOM ILI PRAVNIM POSLOM + UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU) • Supsidijarna primjena odredaba o hipoteci • Ako to nije protivno karakteru zemljišnog duga

  29. Neakcesornost zemljišnog duga • Nije nužno postojanjei valjanost potraživanja kojeg osigurava • Neakcesornost zemljišnog duga je izražena kod njegovog: • Nastanka • Prijenosa • obima • Prestanka

  30. Vrste zemljišnog duga a) • vlasničkizemljišnidug • osnovanu koristvlasnikaopterećenenekretnine (npr. Radi osiguranja reda prvenstva za budući kredit) • nevlasničkizemljišnidug • Osnovan u korist trećih lica

  31. Vrste zemljišnog duga B) • Izolirani zemljišni dug • ne postoji tražbina koju osigurava, a moći će je osigurati ako u budućnosti nastane • javlja se uvijek kao vlasnički • Osiguravajući zemljišni dug • Osniva se radi osiguranja konkretne tražbine • Ipak, on i dalje ostaje neakcesoran

  32. Osnivanje zemljišnog duga • Izjava volje vlasnika nekretnine • Forma notarski obrađene isprave • Modus aquirendi – upis u zemljišnu knjigu • knjižnizemljišni dug i zemljišnidug uzpismo • KADA JE IZDATO, PISMO SE TRETIRA KAO vrijednosnipapirponaredbi (V. ČL. 191 I ČL. 192)

  33. Pravapovjeriocazemljišnogduga • pravonaprvenstvenonamirenje od svakodobnog vlasnika nekretnine • Pravo zahtijevatiod vlasnikanekretnine da se uzdrži od radnjikojesmanjujuvrijednostnekretnine • Pravo prijenosa zemljišnog duga

  34. ugovor o svrsiosiguranja • Ugovor između davaoca osiguranja i titulara zemljišnog duga kojim se uređuju pretpostavke i uslovi za ostvarivanje prava koje je osigurano zemljišnim dugom • Obavezna pisana forma • Zaključenje Ovog ugovora je mogućnost, a ne obaveza

  35. Prestanak zemljišnog duga • Brisanje iz zemljišne knjige • Utjecaj neakcesornosti: • prestanak osigurane tražbine ne mora dovesti do prestanka • Sjedinjenje vlasnika nekrenine i imaoca zemljišnog duga ne mora dovesti do prestanka

  36. Pravo služnosti

  37. Razvoj regulative • Zovo (Stvarne služnosti, lične služnosti NE) • Entitetski ZSP prvi put iscrpno reguliraju sve vrste služnosti • Široki prostor (čl. 198.-275.) - Praktični značaj? • + odredbe posebnih zakona • Sukob odnosno odnos pojedinih zakonskih normi međusobno PRAVNA PRAVILA OGZ, POSEBNI ZAKONI, SUDSKA PRAKSA

  38. Pojam i zajednička načela služnosti • Služnosti su stVarna prava Na tuđoj stvari koje NJIHOVOG titularaovlašćujU da se na određeni način služi tom stvari (poslužnA STVAR), a njen svakodobni vlasnik je to dužan trpiti ili PAK zbog toga U POGLEDU NJE NEŠTO PROPUŠTATI • Iako su pojmovno stvarne i lične služnosti prilično različite, jedinstvenim institutom ih čine neka zajednička načela: • Služnosti su stvarna prava (titulus i modus acquirendi) • Služnosti su stvarna prava na tuđoj stvari (nemini res sua servit) • Služnost ne može obavezivati na činjenje • Ne može postojati služnost na služnosti • Služnosti moraju biti korisne • Moraju se izvršavati na način da što manje opterećuju vlasnika poslužnog dobra

  39. Stvarne Služnosti • Pravo svakodobnog vlasnika određene nekretnine (povlasna nekr.) da se za potrebe te nekretnine služi tuđom nekretninom (poslužna nekr.), čiji svakodobni vlasnik to mora trpiti, ili propuštati određene radnje na svojoj nekretnini koje bi inače mogao poduzimati. • Titular je određen realiter • Nekretnine ne moraju biti susjedne • Može biti naplatna i besplatna • Može biti trajna (dok postoji povlasna nekretnina) ili ograničenog trajanja • Neograničen broj (zakon samo nabraja najčešće – služnost puta, vode, paše, služnost prozora, pogleda,...) svaki sadržaj koji je dozvoljen i moguć

  40. Lične služnosti • Ovlašćujupoimenično određenu osobu da se na određeni način služi tuđom stvari (pokretnom ili nepokretnom), čiji je svakodobni vlasnik to dužan trpjeti • Strogo lično, vremenski ograničeno pravo (-smrt ovlaštenika) neprenosivo (prenosivo izvršenje kod plodouživanja), nenasljedivo (izuzetno, mora biti izričito) PRAVO UPOTREBE (Usus) PRAVO STANOVANJA (Habitatio) PLODOUŽIVANJE (Ususfructus) Ovlaštenja titulara su istog sadržaja kao kod plodouživatelja samo kvantitativno ograničena na potrebe titulara i njegovog domaćinstva Ostatak pripada vlasniku stvari Ovlaštenja titulara (F i P) iscrpna (neposredni posjed, neograničena upotreba, sve koristi uz očuvanje supstance) Vlasnik ima samo ovlaštenje raspolaganja (uz teret) i posredni posjed Ovlašćuje svoga titulara na upotrebu tuđe stambene zgrade/stana za stanovanje U vrijeme socijalizma i stanarskog prava faktički bez pravnog značaja

  41. Nepravilne služnosti • Služnost koja je po svojoj prirodi stvarna može se osnovati na poslužnoj nekretnini i u korist određene osobe = nepravilna služnost • Oblik stvarnih služnosti zasnovanih u korist tačno određenog titulara • Na nepravilne služnosti se primjenjuju pravila o ličnim služnostima • Specifičan oblik koji se ne pretpostavlja zahtijeva dokazivanje osobe koja tvrdi da se radi o nepravilnoj služnosti (u praksi ovo mora proizaći iz notarske isprave kojom se osniva služnost) PROŠIREN BROJ LIČNIH SLUŽNOSTI SA 3 NA NEOGRANIČEN

  42. Osnivanje prava služnosti • Služnost nastaje na osnovu: • Pravnog posla (jednostr./dvost.) • Odluke nadležnog organa (nužni prolaz, razvrgnuće, ostavinski post. • Zakona (dosjelošću) • Lične služnosti nastaju isključivo na osnovu pravnog posla + upis u zk (konstitutivan) + upis u zk (deklaratoran) Dr. Darja Softić Kadenić

  43. Zaštita i prestanak • Actioconfessoria – tužba za priznanje i trpljenje prava služnosti (20 godina) • Posjedovna zaštita • Služnosti prestaju: • Propašću povlasnog ili poslužnog dobra, sjedinjenjem, odreknućem, istekom roka/nastupanjem uslova, neizvršavanjem (zastara kroz 20 godina/3 godine), ukinućem + brisanje iz ZK

  44. Sluznosti i javna dobra • Cl. 227 i 265. • Javna i opća dobro ne mogu biti opterećena služnošću, ali u njihovu korist može biti osnovana služnost, • Dobra u općem interesu mogu.

  45. Pravo realnih tereta

  46. Realni tereti • Prvi put regulirani u domaćem zakonodavstvu (ZOVO Samo pominjao, prepustio republičkim zakonima, pravna pravila neprimjenjiva jer su podnormirani u ogz-u) • Institut malog praktičnog značaja • Pri tome „snažan“ spoj obligacionopravnih i stvarnopravnih elemenata • Definicija: Realni teret svom korisniku daje ograničeno stvarno pravo na nekretnini koju opterećuje, ovlašćujući ga da mu se na teret njene vrijednosti periodično daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj tog realnog tereta • Institut nije postojao u rimskom pravu nego vuče korijene iz feudalizma

  47. Pojam i sadržaj realnih tereta • Daje svom titularu ograničeno stvarno pravo na nekretnini koju opterećuje ovlašćujući ga da mu se na teret njene vrijednosti periodično daju ili čine radnje koje su sadržaj tog realnog tereta • Predmet stvarnog tereta je uvijek nekretnina (i pravo građenja) i to takva koja je sposobna biti predmet založnog prava • Sadržaj je činidba davanja ili činjenja bilo kojeg sadržaja koja je moguća, dopuštena i dovoljno određena (ne mora biti u vezi sa iskorištavanjem nekretnine) • Mora biti činidba ponavljanih periodičnih davanja, pri čemu periodi ne moraju biti ravnomjerni, niti uvijek isti kvantitet (npr. dužnost čišćenja snijega, košenja,...) • Obaveza iz r.t. Prenosiva samo zajedno sa opterećenom nekretninom • Osnovna obaveza ne zastarjeva (pojedinačna dospjela potraživanja da, u roku od 3 godine od dospijeća svake pojedinačne obaveze) Obligacija (davanje ili činjenje) + stvarnopravno osiguranje (iz vrijednosti nekretnine)

  48. VRSTE REALNIH TERETA Predijalni personalni • U korist svakodobnog vlasnika određene nekretnine • Neodvojivi od nekretnine, prenosivi samo zajedno s njom • Sadržaj može biti održavanje povlasne nekretnine, obaveza održavanja prohodnosti puta i sl. • U korist određene osobe fizičke ili pravne, domaće ili strane (reciprocitet?) • Sadržaj bilo koja periodična činidba, najčešće izdržavanje i drugi vidovi periodičnih davanja

  49. Praktična primjena • Zakon o nasljeđivanju u okviru ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života ili ugovora o doživotnomizdržavanju (doživotna renta) • Mimo toga marginalan praktični značaj • Moguća primjena u okviru prodaje poljoprivrednog zemljišta

  50. Sticanje i prestanak realnih tereta Pravni posao Sudska odluka • Notarski obrađena isprava + • Upis u ZK (C list opterećene nekretnine i evtl. A list nekretnine u korist koje je osnovan) • U postupku diobe/ostavinskom postupku primjenom pravila o osnivanju služnosti • Nastaje pravosnažnošću odluke, • Upis deklaratoran • ALI: ZAŠTITA POVJERENJA U ZK! Prestanak: propast opterećene/povlasne nekretnine, odricanje, istek vremena, sudska odluka o amortizaciji, smrt ovlaštenika, ukidanje

More Related