120 likes | 273 Views
KAKO PLANIRATI I VODITI RADIONICE. Prof. dr. sc. Marina Ajduković Društvo za psihološku pomoć. Radionice se planiraju i provode kao zaokružene tematske cjeline koje se sa manjom grupom polaznika provode jednokratno ili u "nizu". Svrha radionica može biti:
E N D
KAKO PLANIRATI I VODITI RADIONICE Prof. dr. sc. Marina Ajduković Društvo za psihološku pomoć
Radionice se planiraju i provode kao zaokružene tematskecjeline koje se sa manjom grupom polaznika provode jednokratno ili u "nizu". Svrha radionica može biti: • Usvajanje nekih specifičnih znanja i vještina • Psihoedukacija • Osobni rast i razvoj • Kreativni provođenje vremena • .....
KAKVO TREBA BITI PLANIRANJE RADIONICE Prilagođeno potrebama, predznanjima, postojećim vještinama: • ciljne skupine • voditelja (i eventualno suvoditelja) radionice
KORIŠTENJE RAZLIČITIH INTERAKTIVNIH/EKSPRESIVNIH AKTIVNOSTI TIJEKOM RADIONICA Interaktivne/ekspresivne aktivnosti pomažu razvoju: • povjerenja među članovima grupe • fleksibilnosti i prilagodljivosti • potkrepljuju odgovarajuća ponašanja
Obilježja dobrih interaktivnih/ekspresivnih aktivnosti u procesu podučavanja: • ne zahtijevaju puno vremena • nisu skupe • potiču sudjelovanje i uključivanje članova • koriste podražajni materijal – slike, predmete, radne materijale • niskog su rizika – na njih ljudi obično pozitivno reagiraju • lako se prilagođavaju konkretnoj situaciji • ilustriraju odnosno usmjerene su na jedan konkretni cilj
PREPORUKE ZA KORIŠTENJE AKTIVNOSTI (1) • Imajte cilj. Sadržaj i proces odvijanja igre/aktivnosti mora odgovarati cilju koji se želi postići, a s tom svrhom trebaju biti upoznati članovi skupine. Ne koristiti ih samo zbog toga što su dostupne, jednostavne ili djeluju zanimljivo. • Izaberite aktivnost koja je "nisko-rizična". Uvijek vodite računa da ne povrijedite članove. Ne stavljajte ih u situacije nepotrebnog tjelesnog ili psihološkog rizika. Nikada nemojte namjerno antagonizirati članove. • Budite selektivni i kratki. Vrijeme je značajni resurs i ne smijete si dopustiti da ga uludo trošite (sebi i drugima). Igra/aktivnost nije u središtu radionice, to je samo način da se postigne određeni cilj ili rezultat.
PREPORUKE ZA KORIŠTENJE AKTIVNOSTI (2) • Budite kreativni. Malo eksperimentirajte. Prilagodite igru/aktivnost da najbolje odgovara skupini s kojom radite. • Procjenjujte svoje korištenje igra/aktivnosti. Vodite evidenciju o tome koliko često ih koristite, koje koristite, kako članovi skupine reagiraju…. • Dobro se pripremite. Ne odabirite igru/aktivnost u zadnji čas.
PREPORUKE ZA KORIŠTENJE AKTIVNOSTI (3) • Očekujte izvjesni otpor. Neki članovi skupine mislit će da su igre "smiješne". Ako je tako, jasno objasnite svrhu igre/aktivnosti, najavite da će se nakon aktivnosti o njoj razgovarati (objasnite kako će teći razgovor). • Nakon igre/aktivnosti porazgovarajte sa članovima skupine o mogućoj poruci/uvidima proizašlim iz igre/aktivnosti.
SPECIFIČNOSTI PSIHOEDUKATIVNIH RADIONICA Psihoedukacija je strukturirana intervencija kojom se daju: • informacije o prirodi, znakovima, manifestacijama i posljedicama određenih psihičkih stanja (npr. stres, agresivnost i slično) i životnih razdoblja (npr. adolescencija, odlazak u mirovinu i sl.) • informacije o strategijama koje mogu olakšati suočavanje s njima • informacije o mogućim promjenama u ponašanju.
SPECIFIČNOSTI PSIHOEDUKATIVNIH RADIONICA (2) Svrha psihoedukacije je: • normalizacija osjećaja i reakcija pojedinaca ili skupina pružanjem informaciju o tome koje su reakcije i osjećaji očekivani u određenim, nepovoljnim ili kriznim situacijama; usvajanje novih strategija suočavanja s određenim problemima i poteškoćama; • poticanje na daljnji i intenzivniji tretman ako je to potrebno.
SPECIFIČNOSTI PSIHOEDUKATIVNIH RADIONICA Psihoedukacija je: ·vremenski ograničena (mogući je manji broj susreta) ·strukturirana ·više je usmjerena i usklađena s potrebama grupe nego pojedinca ·manje je interaktivna · pretpostavlja manje samootkrivanje i zato je manjeprijeteća za pojedinca ·ne pretpostavlja procjenjivanje i izradu individualnog plana promjene. Psihoedukativni pristup temelji se na: • kognitivnom pristupu • suvremenom poimanju mentalnog zdravlja - povezano s pojmom otpornosti.
Mentalno zdravlje pretpostavlja sljedeće vještine i sposobnosti: • sposobnost da prihvatimo promjene u životu, • sposobnost da prepoznamo, prihvatimo i iskažemo misli i osjećaje, • sposobnost da smo svjesni drugih i da s njima suosjećamo, • vještinu stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih odnosa s drugim ljudima, • sposobnost da se djelotvorno suočavamo sa stresnim i kriznim događajima, • razumijevanje i prihvaćanje psiholoških problema i poteškoća kod samog sebe i kod drugih • sposobnost da koristimo psihološki stres kao dio procesa osobnog rasta i razvoja, a ne kao nešto što ugrožava i smanjuje naše funkcioniranje. Mentalno zdravlje je unutarnja snaga koja nam omogućava da uživamo život i da preživimo bol i patnju, razočaranje i tugu (HEA, 1997.).