Zoran Malenica NEJEDNAKOSTI U OBRAZO- VANJU Zagreb, 26. svibnja 2014.

1. Zoran MalenicaNEJEDNAKOSTI U OBRAZO- VANJU Zagreb, 26. svibnja 2014.

2. - govoreći načelno, u modernim društvima OBRAZOVANJE je glavni i “normalni” ka- nal uzlazne društvene pokretljivosti; - stjecajem povijesnih i političkih okolnosti, u hrvatskom društvu u posljednjih dvadese- tak godina na djelu su bili i netipični kanali društ. pokretljivosti (politički i ratni);

3. - obrazovanje može biti glavni kanal društ. pokretljivosti pod uvjetom da “jednakost obrazovnih šansi ne uključuje samo formal- nu jednakost,... nego i identificiranje i ukla- njanje svih društvenih čimbenika koji dovo- de do nejednakog pristupa obrazovanju i nejednakih obrazovnih rezultata, čimbenika koji su rezultat socijalnih razlika ili svjesnog društvenog zatvaranja koje putem pribavljanja ...

4. ...obrazovnih kvalifikacija reproducira društ. nejednakosti na nelegitiman način.”(Citat iz članka Ž.Pavića i K.Vukelića: Socijalno podrijetlo i obrazovne nejednakosti:istraživa nje na primjeru osječkih studenata i srednjo školaca, REVIJA ZA SOCIOLOGIJU, (40), broj 1-2/2009; str.58-59.)

5. - dosadašnja empirijska i druga istraživanja (više ih je bilo u razvijenim zapa- dnim društvima nego kod nas) obrazovnih sustava pokazuju da postoji niz društvenih čimbenika koji dovode do nejednakog pristupa obrazovanju i do ne- jednakih obrazovnih rezultata; - u nastavku ovog izlaganja navest ću najvažnije oblike nejednakosti ne ula- zeći pri tome u pojedinosti s obzirom na ograničeno vrijeme za izlaganje; I. Na razini osnovnoškolskog obrazovanja možemo uočiti nekoliko vrsta neje- dnakosti: 1. velike razlike u kvaliteti i opremljenosti školskih zgrada (starost, kabineti za prirodoslovne predmete, sportske dvorane, informatička opremljenost, razli- ke u broju učenika, rad u dvije ili čak tri smjene ...);

6. 2. problemi s uključivanjem djece romske etničke pripadnosti u osnovne ško- le (neprihvaćanje miješanih odjeljenja, prikriveni rasizam ...); 3. najava MZOS-a o ukidanju škola s malim brojem učenika; neki kritičari su takvu namjeru dovodili u vezu s nejednakošću; 4. privatne škole – javne škole; s obzirom na to da imamo malen broj priva- tnih škola te da one postoje relativno kratko vrijeme, kao i to da nemamo komparativnih istraživanja o kvaliteti privatnih i javnih škola, ne možemo meritorno govoriti o eventualnim nejednakostima koje stvara ovo dvojstvo (javno – privatno);

7. II. Na razini srednjoškolskog obrazovanja možemo zapaziti nekoliko pojava koje utječu na nejednakost obrazovnih šansi: 1. do sada su postojali dodatni bodovi koje su dobivali učenici (učenice) prili- kom upisa u srednje škole ukoliko su u osnovnoj školi učili dva ili tri strana jezika odnosno pohađali glazbenu školu; Ustavni sud je, razmatrajući ustavnu tužbu u vezi s tim pitanjem, nedavno presudio da se radilo o diskri minaciji većeg broja učenika i naložilo MZOS-u da ukine dosadašnji pravil- nik o upisima u srednje škole; MZOS je to već učinilo; 2. porast “ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja”; koliko se malo pridaje važnosti ovoj pojavi pokazuje i to da ne postoje niti precizni podaci o njihovom broju kod nas;

8. - u okviru SOCIOLOGIJE OBRAZOVANJA (više strane nego naše) postoji obimna literatura o uzrocima ove pojave; ovdje navodim najrecentniji članak troje mlađih sociologa o toj temi: D. Baturina – G. Berc – M. Majdak: Nevi- dljiv problem – stvarni rizik: ispadanje učenika iz srednjoškolskog obrazova- nja, REVIJA ZA SOCIJALNU POLITIKU, (21), broj 1/2014, str. 43 – 67. - jedan od razloga većeg zanimanja znanstvenika za ovu pojavu jest da je ona daleko proširenija SAD-u i većini zemalja Europske Unije (vidi Tablicu 2);

9. Tablica 1 – Postotak ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2009. do 2012.godine Godina % 2009. 3,9 2010. 3,7 2011 4,1 2012 4,2 Izvor podataka: EUROSTAT

10. Tablica 2 – Postotak ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja u nekoliko država EU-e za 2010. i 2012.godinu Država Godina 2010. 2012. Sve članice EU-a 15% 12,8% Češka 5% Slovačka 5% Slovenija 5% Rumunjska 18,4% Italija 18,8% Malta 24,8% 22,6% Španjolska 28% 24,9% Portugal 28,7% 20,8%

11. - pored niza sociokulturnih i psiholoških razloga ispadanja učenika kod nas treba naglasiti i čisto financijske razloge – obitelj ne može platiti sve troško- ve školovanja svog djeteta (udžbenici, prijevoz od mjesta življenja do škole, troškovi marende ...); - Kako su hrvatske vlade pokušale riješiti ovaj problem ? - prema nekim parcijalnim istraživanjima (među njima je već spomenuti čla- nak Ž. Pavića i K. Vukelića), pokazuje se da je uspjeh učenika u srednjim školama povezan sa stupnjem obrazovanja roditelja kao i materijalnim sta- tusom obitelji;

12. III. Na razini veleučilišnog i sveučilišnog obrazovanja također imamo nekoliko pojava koje utječu na nejednakost obrazovnih šansi: 1. do 2012.godine postojale su tri kategorije studenata prilikom upisa na fakultete: a) one studente koji su imali besplatan upis; njega su ostvarili na osnovi dobrog uspjeha u srednjoj školi i na prijemnom ispitu (ako je postojao na dotičnom fakultetu); b) oni koji su imali status redovitih studenata, ali su plaćali studij (7000, 10 000 i 12 000 kuna) i c) izvanredni studenti ili tzv. studij uz rad, koji su također morali plaćati studij;

13. - aktualna vlada je 2012.godine ukinula kategoriju pod b); ta skupina studena ta ne bi trebala plaćati studij uz obavezu da redovito polaže ispite i prelazi iz godine u godinu; ne raspolažemo podacima o uspjehu ovih dviju genera- cija, koje su se upisale na studij pod tim uvjetima, ali sumnjamo u to da ih je više od 40 posto generacije zadovoljilo taj uvjet; oni studenti koji nisu u to- me uspjeli moraju plaćati određeni iznos novca; 2. formiranje novih fakulteta, akademija, sveučilišta i veleučilišta (ovih poslje- dnjih pretežno u manjim gradovima) možda je približilo mogućnost studira- nja, ali je ugrozilo kvalitetu studija; o tome svjedoče nedavni članci u Jutar- njem listu – 21. svibnja 2014., str. 12-13 i 23.svibnja 2014., str. 12-13, u kojima se prenose neki nalazi o evaluaciji privatnih visokih škola i (javnih)...

14. ...fakulteta u Republici Hrvatskoj; 3. rezultati jednog empirijskog istraživanja na uzorku od 200 učenika završnih razreda osječkih srednjih škola i 200 studenata završnih godina osječkih fakulteta potvrdili su hipotezu da su obrazovne ambicije (namjera nastavka školovanja) i ostvareni obrazovni rezultat (dolazak do posljednje godine stu- dija) povezani s obrazovanjem roditelja; ovo istraživanje je pokazalo da ro- ditelji studenata u daleko većem postotku imaju fakultetsko obrazovanje u odnosu na sve pripadnike generacije kojoj oni pripadaju (vidjeti već spome- nuti članak Ž.Pavića i K. Vukelića u Reviji za sociologiju, (40), broj 1-2/2009, str. 53-70.)

15. - nema sumnje da bi slična istraživanja koja bi analizirala utjecaj obiteljskih prihoda i profesionalnog statusa roditelja na obrazovni uspjeh njihova djeteta dala slične rezultate; problem je u tome što takvih istraživanja zadnjih nekoli- ko godina nemamo, a nismo ih imali mnogo ni ranije; 4. Cijene poslijediplomskih specijalističkih i doktorskih studija su za naše prilike (pre)visoke što može imati i negativne posljedice na buduću selekciju novih znanstvenika;