1 / 62

PSIHOLOŠKO ZNAČENJE BOLESTI

PSIHOLOŠKO ZNAČENJE BOLESTI. A jedna žena prozbori i reče: Govori nam o Boli. A on kaza: Vaša je bol lomljen j e ljuske koja zatvara vaše poimanje . Kao što se ljuska ploda mora slomiti da bi mu jezgra izašla na vidjelo, tako i vi morate upoznati bol.

niveditha
Download Presentation

PSIHOLOŠKO ZNAČENJE BOLESTI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PSIHOLOŠKO ZNAČENJE BOLESTI

  2. A jedna žena prozbori i reče:Govori nam o Boli.A on kaza:Vaša je bol lomljenje ljuske koja zatvara vaše poimanje.

  3. Kao što se ljuska ploda mora slomiti da bi mu jezgra izašla na vidjelo, tako i vi morate upoznati bol.

  4. I ako vam se srce uzmogne diviti svakidašnjim čudesima života, vaša vam se bol neće činiti ništa manje čudesnom od radosti;

  5. I prihvatit ćete doba svojega srca, kao što uvijek prihvaćate godišnja doba što prolaze nad vašim poljima.

  6. I gledat ćete spokojno kroza zime svojega bola.Mnogo ste svoga bola sami odabrali. To je gorki napitak kojim liječnik u vama vida vaše bolesno jastvo.

  7. Stoga, vjerujte liječniku, i popijte njegov lijek tiho i spokojno;Jer, njegovu ruku, ako i jest teška i tvrda, nježno vodi ruka Nevidljivoga,

  8. I posuda koju donosi, ako vam i peče usne, načinjena je od gline što ju je Grnčar ovlažio svojim svetim suzama. Khalil Jibran, PROROK

  9. Mnogi bolesnici javljaju se zdravstvenoj službi zbog primarno psiholoških ili socijalnih problema. No, pretpostavimo li da pojedinac često nije svjestan da su glavobolja, gubitak apetita, nesanica, bolovi u leđima i drugi somatski simptomi često uvjetovani psihogenim uzrocima, vjerojatno je postotak bolesnika koji se obraćaju zdravstvenoj službi radi “psihosocijalnih problema” još veći. Mnogi istraživači procjenjuju da je postotak stanovništva koji se obraća liječniku radi primarno psihičkih problema najmanje 15%

  10. Clark navodi neke psihosocijalne probleme koji su najčešći u ordinacijama opće medicine. Prema nalazima njegovog ispitivanja, to su slijedeći problemi:1. tjeskoba ili fobije;2. potištenost;3. psihosomatske teškoće;4. seksualni problemi;5. bračni problemi;6. teškoće u odgoju djece;7. problemi ponašanja zbog organskih bolesti;8. međuljudski problemi

  11. Zatomnogi istraživači smatraju da je uvođenje cjelovitog “biosociopsihološkog’’ modela obrazovanja zdravstvenih djelatnika (Engel, 1973) najbitnije upravo u okviru obrazovanja zdravstvenog osoblja u općoj medicini, iako mora biti zastupljen i u obrazovanju drugih zdravstvenih profila.

  12. Necjeloviti pristup bolesniku u medicinskoj praksi, osim što izaziva nezadovoljstvo bolesnika s pruženim zdravstvenim uslugama, uvjetuje i poteškoće u dijagnostici i terapiji bolesti, jer postoji veliki broj bolesti koje nisu vezane uz disfunkcije samo jednog organa, nego organizma u cjelini. Staro jemedicinsko načelo da ne postoje bolesti, već samo bolesnici. Bolesti nepostoje odvojeno od ostalih bolesnikovih socijalnih i psiholoških obilježja i poteškoća vezanih uz bolest.

  13. Tehnološki napredak medicine, osim toga, uvjetuje i nove etičke dvojbe oko produžavanja života pomoću suvremenih aparata onda kada je bolesnik u staju vegetativnog života, to jest u stanju kome. Bolesnik je sve češće vezan uz aparate – bilo dijagnostičke bilo terapijske, a sve manje uz liječnika ulogu kojeg preuzimaju aparati.

  14. Novija istraživanja pokazuju da velik broj bolesnika ima emocionalne probleme, bez obzira radi li se o problemima izazvanim organskim stanjima ili primarno emocionalnim teškoćama. Zbrajajući rezultate raznihispitivanja može se utvrditi da između 30 i 80% bolesnika ima izražene emocionalne teškoće.Nepoznavanje pristupa emocionalnim teškoćama bolesnika u praksi dovodi do njihovog zanemarivanja, ne smatraju se važnim za liječenje organskih bolesti, a bolesnici koji se na ove teškoće pretjerano žale često su proglašeni za umišljene bolesnike (hipohondre) koji su organski zdravi pa im zdravstvena njega nije potrebna.

  15. Još uvijek je neprijeporan značaj tzv. uzimanja anamneze. Taj zapravo, dijagnostički intervju, ima dva aspekta:intelektualni, kroz koji se procjenjuje bolesnikovo stanje, i emocionalni, kojim treba umanjiti bolesnikovu zabrinutost radi bolesti.

  16. Karakteristike ličnosti bolesnika također mogu otežati razgovor i već na prvi pogled izazvati odbojnost kod zdravstvenihdjelatnika. To mogu biti: samouvjerenost i taština, prenemaganje, pretvaranje (umišljenost u vlastitu veličinu), emocionalna hladnoća, neprijaznost, nezainteresiranost, neurednost, nemarnost u odijevanju i izgledu, neprijazan izraz lica, prljavština, neuljudno ponašanje, neodgojenost, samosažaljevanje, loše ili prostačko izražavanje, pretjerana brbljavost, itd.

  17. ODNOS NAPETOSTI, TJESKOBE I TJELESNIH SIMPTOMATjelesna stanja na koja utječu psihološki čimbenici

  18. Odnos psiha – tijelo (filozofija !) dva načina kako se izražavaju funkcije organizma Tek od 1920.-tih godina: psihosomatska medicina

  19. Sve bolesti imaju psihološke aspekte koji utječu na njihov uzrok, pojavu, tijek i razrješenjetijek i razrješenje - psihološke komponente - somatske

  20. TJELESNA STANJA NA KOJA UTJEČU PSIHOLOŠKI ČIMBENICI

  21. BOL

  22. BOL je neugodno senzorno i emocionalno iskustvo povezano s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva; rezultanta sukoba između podražaja i cijele jedinke

  23. Bol je uvijek subjektivna.Objektivne pojave grimasiranja, mlitavosti, tahikardije, širenja zjenica, itd.mogu biti korisne u ocjeni jačine boli.

  24. Nema pouzdanog neurološko/neurofiziološkog ili kemijskog testa koji bi mogao izmjeriti jačinu boli. Bol je ono što bolesnik kaže da jest. Kliničar se mora u svojim procjenama u prvom redu osloniti na bolesnikovo izvješće o boli.

  25. Bol :“totalna”“tjelesna”“kronična”“emocionalna”“duhovna”

  26. “Totalna” bolBol ima uz tjelesnui svoju psihološko/emocionalnu, duhovnu i društvenu odrednicu. Ovo je jedan je od osnovnih pojmova u hospicijsko/palijativnoj medicini. Odnosi se na stanja kad je bolest uznapredovala a uzročno liječenje se približava kraju.

  27. “Tjelesna” bol: Akutna – jasan početak i uzrok, trajanje ograničeno na dane ili tjedne. Praćena je pretjeranom simpatičkom aktivnošću: tahikardijom, tahipneom, hipertenzijom, znojenjem, proširenjem zjenica i bljedoćom. Bolesnici su tjeskobni, inaktivni a tješi ih spoznaja da se radi o prolaznoj pojavi.

  28. “Kronična” bol:Početak postupan ili neodređen. Uzrok je kronični proces, traje mjesecima ili godinama. Svršetak je nepredvidiv, neodređen. Nema pojačane simpatičke aktivnosti. Emocionalno su bolesnici u depresiji, mijenjaju svoj stil života, povlače se.

  29. U odnosu na patogenezu osnovni oblici boli su:- nociceptivni- neuropatski- psihogeni

  30. Nociceptivna bol može biti somatska i visceralna.Somatska bol - aktivacija nociceptora u koži i dubljim tkivima. Dobro je lokalizirana. Osjetljiva je na opijate.

  31. Visceralna bol nastaje zbog povrede simpatički inerviranih organa. Bol je tupa, duboka, a u akutnom obliku grčevita, javlja se u napadima, udružena sa znacima simpatičke aktivnosti. Nastaje zbog rastezanja i stezanja glatkih mišića, natezanja ovojnica unutarnjih organa, mišićne ishemije ili podražaja algogenim tvarima. Kod bolova unutarnjih organa javlja se prenesena bol u kožnoj Headovoj zoni. Ona najvjerojatnije nastaje zbog konvergencije kožnih i visceralnih senzornih uzbuđenja na spinalne stanice od kojih polazi spinotalamički trakt.

  32. Neuropatska bol nastaje zbog povrede ili bolesti živčanog sustava i posljedične promjene somatosenzoričkih procesa. Ona može biti centralna i periferna.

  33. Centralna bol nastaje zbog oštećenja središnjeg živčanog sustava, posebno talamusa. Zbog toga informacije s periferije ne mogu biti primjereno obrađene i proslijeđene.

  34. Periferna bol nastaje zbog oštećenja perifernog živčanog sustava pa se podražaji/uzbuđenja ne mogu primjereno širiti. Ima tipično područje širenja – dermatomsko. Superponiraju se paroksizmi pečenja ili osjećaja strujnih udara. Ako prevladava oštećenje simpatičkih vlakana razvit će se i znakovi vazomotornog (crvenilo, bljedilo, otok) i sudomotornog (pojačano znojenje ili gubitak mogućnosti znojenja) poremećaja funkcije, a poslije i trofičke smetnje. Govorimo o simpatičkoj boli ili kauzalgiji.

  35. Psihogena bol : kronična bol kod koje se ne može pronaći somatski izvor unatoč temeljitih pretraga.

  36. “Emocionalna” bol Tjeskoba, depresija i značenje boli mogu promijeniti doživljaj boli. Doživljaj boli je drugačiji ako ga bolesnik smatra znakom kobnog pogoršanja, a drugačiji ako ga smatra usputnom pojavom bez značenja.Emocionalna bol može pratiti tjelesnu, ali se može i samostalno razvijati.Aktualna se emocionalna bol isprepleće s boli u prošlosti. Često se izražava jezikom tijela i tjelesnim simptomima, jer ju je suviše teško izraziti riječima.- Strah od nepoznatog i nepredvidivog.

  37. “Duhovna” bolU krajnjim fazama života duhovna bol može biti isto tako težak simptom kao i tjelesna bol. Bolesnik govori o boli ali je to zapravo i opet patnja. To je doživljaj bezvrijednosti, beznadnosti i besmislenosti.Duhovne potrebe krajnje bolesnih ljudi opisuju se kao traženje značenja patnje i života, osjećaj opraštanja, nade i ljubavi. To je potreba za vjerom i povjerenjem u samoga sebe, u druge i snagu izvan nas. Duhovne su potrebe različite od religijskih. Svatko ima duhovne potrebe, bez obzira jesu li dio formalne vjere ili ne.

  38. Društvene odrednice boli S bolom koji traje nastaje niz socijalnih problema, jer bolesnik ne može raditi i zarađivati, ne može dovršiti započeto, financijski se problemi gomilaju, nastaju maritalni problemi. Njegovatelji postaju zasićeni naporom i nestrpljivi.Bol se pogoršava ili nastaje i zbog društvene izolacije.

  39. Kako pristupiti bolesniku?Pristupajući bolesniku s boli, prije svega treba uzeti dobru medicinsku anamnezu, koja se odnosi na:1. mjesto/područje koje boli2. kvalitetu boli3. čimbenike koji pojačavaju ili olakšavaju bol4. vremenski slijed bolnih znakova5. točni opis početka6. pridružene znakove7. sukobljavanje s aktivnostima dnevnog života8. utjecaj boli na psihičko stanje, npr. spavanje9. odgovor na prethodne i sadašnje analgetske postupke.

  40. U daljnjem pregledu treba ocijeniti psihološko/emocionalno staje, te duhovne i društvene čimbenike. Treba napraviti somatski i neurološki pregled i program pretraga, koji je primjeren baš ovom bolesniku i stanju. Probleme treba raspraviti i s bolesnikom i s obitelji, uz oblikovanje smjernica za neposrednu budućnost. Rezultate treba uvijek nanovo preispitivati.

  41. BOLESNIK I BOLESTDoživljaj tijela i shema tijela

  42. Definicije pojma zdravljaZdravlje je odsutnost bolesti, nemoći ili oštećenja

  43. Zdravlje je stanje organizma koje dozvoljava pojedincu sve aktivnosti primjerene dobi, spolu, socijalnom statusu, te njegovoj kulturnoj zadanosti.- Zdravlje je stanje ravnoteže, ekvilibrija u pojedincu samom, te između pojedinca i njegovogsocijalnog i fizičkog okruženja.

  44. Bolest Muka Nemoć

  45. NAJAVA BOLESTI ↓ tjeskoba ‪→ izaziva mehanizme obraneOsobe s tendencijom sekundarnoj dobiti (bolovanju, umirovljenju ili drugom obliku regresivne gratifikacije) – nesvjesno održavaju svoje simptome i svoju dijagnozu jer im to donosi dobit iz stvarnosti. Oni zaista pate. Bolesniku treba ponuditi zrelije oblike gratifikacije.

  46. Osobe s tendencijom tercijarnoj dobiti – skloni simulaciji.

More Related