VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

1. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA TEMA: MEĐIMURSKE RIJEKE Student: Ivan Vuk l. godina

2. Položaj Legrada prije 1710.godine, omeđen Murom i Dravom

3. MURA • Duljina: 493 km • Površina porječja:13.800 km² • Izvor: Visoke Ture, Austrija • Države kroz koje protječe: Austrija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska

4. Mura, Mura, globoka si voda ti...(međimurska narodna ) • Rijeka Mura najsjevernija je hrvatska rijeka, a ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj. • Izvire u Austriji (Visoke Ture),a do Hrvatske dolazi tokom kroz Austriju, Sloveniju i Mađarsku (pogranična rijeka). • Najveća je pritoka rijeke Drave, i to lijeva. U Dravu se ulijeva između Donje Dubrave u Međimurju i Legrada u Podravini, na lokaciji Veliki Pažut koja je zaštićena kao posebni zoološki rezervat.

5. Krajolik rijeke Mure u Međimurju je zaštićen uredbom Međimurske županije dana 18.travnja 2001.godine.Taj se datum obilježava i kao “Međimurski dan rijeke Mure” u organizaciji udruge ZEO Nobilis. • U nacionalnoj percepciji, rijeka Mura se ne doživljava kao veća i značajna, ali redovne godišnje poplave o kojima se izvještava na nacionalnoj televiziji ipak dokazuju da je riječ o velikoj rijeci (prosječne širine 150-250 metara) velike vodnosti i utjecaja na okolni prostor. • Mura je jedna od posljednjih značajno očuvanih nizinskih rijeka, i to posebno u svojem donjem toku, jer je u Austriji ipak pregrađena brojnim hidroelektranama. Slovenci i Hrvati sve više uviđaju vrijednost te rijeke, u smislu prirode i eko-turizma, pa se na njoj polako obnavljaju stari mlinovi, a skele odnosno brodovi na Muri gotovo da voze neprestano već više od stoljeća.

6. ČAMAC KOJI JE NEKADA PLOVIO RIJEKOM MUROM

7. Mura je nizinska rijeka; prostorno poplavno područje smanjeno je regulacijom. Zbog geoloških karakteristika brojnih klizišta, Mura pomiče svoje riječno korito prema sjeveru. • Dana 23. kolovoza 2005. godine (utorak) zabilježen je najveći vodostaj rijeke Mure u proteklih 120 godina. Taj je vodostaj iznosio 506 cm, dok je dotad najveći izmjereni iznosio 480 cm iz 1989. godine. Ta se pojava zove “stogodišnja voda” jer u pravilu nailazi jednom u sto godina. Inače, Mura ima pluvijalno-glacijalni (kišno- ledenjački) režim, pa njezin vodostaj ovisi o dva faktora:1.Topljenju ledenjaka u Austriji 2.Količini kišnih oborina diljem porječja u 4 zemlje kroz koje prolazi

8. Mursko Središće smješteno je na desnoj obali rijeke Mure. Već odavno Mura utječe na razvoj tog mjesta, po kojoj je i rijeka Mura dobila ime. • U Središću se najduže održao mlin u “Fragovu” vlasnika Belši Fereka. Radio je negdje do 70-ih godina 20. st. • Danas je tih mlinova malo, jedan od rijetkih je Babičev mlin u Veržeju. Pogonsko kolo pliva na dva čamca, dok je mlin u zgradi na obali. Sila se s pogonskog kola u mlin prenosi čeličnim užetom te tako mlin ne ovisi o vodostaju rijeke. 

9. Babičev plivajući mlin na Muri,kraj Veržeja

10. POVIJEST MURE • Mura je kroz povijest rijetko mijenjala korito. Ipak sa svoje obje strane ima mrtvih rukavaca i suhih korita. • Iako po svojoj veličini ne predstavlja takvu prirodnu zapreku, koja bi razdvajala narode i države, ona je morala preuzeti i tu funkciju. U 15.st. ona je granična rijeka među austrijskim i ugarskim državama. U državnim sukobima između austrijskih i ugarskih sluga njenu su moć iskorištavali za preusmjeravanje njenog toka i potkopavanje suprotne obale. Prije stotinjak i više godina ,zabilježeno je da na potezu od Raskrižja do Murskog Središća, Mura imala više grana i mrtve rukavce. S njene lijeve strane stoga danas postoje brojna odstupanja državne granice od matice.

11. DRAVA Izvor Drave je u Italiji. Osim što razdvaja susjedne zemlje, rijeka razdvaja i Međimurje od druge administrativne oblasti,(Varaždinske županije) na jugu. Glavni su desni pritoci Dravinja, Bednja i Karašica, a lijevi Mura. Najveća dubina Drave je od 4 do 7 metra.

12. Rijeka Drava poput metafore za cijeli jedan dio srednje Europe povezuje zemlje i kulture u svojih 720 km toka i reflektira glavne povijesne promjene u zadnjih nekoliko stoljeća. Ova europska rijeka rađa se kao mali izvor u ružičastim stijenama Alpa u Južnom Tirolu, putuje kroz živopisnu i dugu dolinu Austrije, gdje se pojačava rijekama Isel i Moll,i razlijeva sa brda prema srednjoeuropskoj Panonskoj nizini.

13. Drava u Hrvatskoj jedan je od posljednjih prirodnih, slobodnih riječnih tokova u Europi, dom mnogih vrsta ptica i prostor bogat mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Mnoge vrste biljaka, riba, kukaca, sisavaca i vodozemaca protežu se uzduž riječnog koridora Mure i Drave.

14. Hidroelektrane na Dravi opskrbljuju lokalno i šire područje Hrvatske električnom energijom te omogućuju efikasnu kontrolu riječnog toka. Dvije brane na rijeci sagrađene su 1982. i 1989.godine. • Najveća prijetnja rijeci Dravi je planirana gradnja hidroelektrane Novo Virje, s akumulacijskim jezerom dugačkim 25.5 km.

15. MEANDAR “PRESELIO” LEGRAD PREKO DRAVE Položaj Legrada prije 1710.godine-strelicom je naznačen prodor voda Drave kroz vrat meandra,te stanje danas • Položaj naselja Legrad na Dravi (blizu ušća Mure) uvjetovao je mnoge, pa i katastrofalne poplave kroz povijest. Na primjeru Legrada možemo pratiti kako se razvijao i pucao dravski meandar. • Legrad je stoljećima pripadao Međimurju, jer ga je s južne strane zaobilazio veliki meandar Drave. Međutim, taj se meandar kroz godine mijenjao. Šljunkovito-pjeskovito rastresite obale nagrizale su dravske bujice.

16. One su odnosile obalu najviše na vratu meandra (najužem dijelu),jer je tu pritisak vode najveći (tu se mijenja smjer).Za vrijeme visokog vodostaja i poplave 1710. godine vode su probile vrat meandra. Voda je potekla sa sjeverne strane Legrada i naselje se najednom našlo preko Drave u Podravini. Vremenom je staro južno korito presušilo i zamočvarilo se, ali se još i danas vidi u konfiguraciji terena. U pravnom i poreznom smislu, Legrad je još dugo pripadao u kotar Prelog, da bi 30-ih godina 20.st. bio uključen u kotar Koprivnicu, jer fizički pripada Podravini. Takvih primjera uz Dravu ima mnogo na cijelom njezinom nizinskom toku, gdje je visinska razlika u profilu mala. Uz tok rijeke ostala su prostrana stara korita (“stare Drave”,raj za močvarno bilje, ptice i ribe).