Kvaliteta odgojno obrazovnog procesa

1. Kvaliteta odgojno obrazovnog procesa Sanja Brajković, prof. Pučko otvoreno učilište Korak po korak www.korakpokorak.hr

2. Jedan od milenijskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda:Do 2015. godine svoj djeci omogućiti besplatno osnovno školovanje Je li dovoljno djecu samo upisati u škole? Ili je važno osigurati i kvalitetu obrazovanja ? (Early childhood education: questions of quality, Early Childhood Matters, 2008)?

3. Kvaliteta odgoja i obrazovanja koju bi trebalo osigurati?

4. Tri vrste kvalitete odgoja i obrazovanja(Woodhead 1996). • Kvaliteta mjerena izlaznim indikatorima • Kvaliteta prema ulaznim indikatorima • Kvaliteta procesa

5. Kvaliteta mjerena izlaznim indikatorima Kvalitetne su one škole čiji učenici postižu visoke rezultate na testovima znanja i vanjskim vrednovanjima (poput npr. državne mature, PISA projekta, županijskih i državnih natjecanja i sl.).

6. Kvaliteta mjerena izlaznim indikatorima Uspjesi učenika su posljedica njihovih iskustava u školi, odnosno kvalitete odgoja i obrazovaja.

7. Kvaliteta mjerena izlaznim indikatorima 'Je li moguće da mi nismo dobri učitelji samo zato što naši učenici nemaju, u usporedbi s drugima, izvrsne rezultate na natjecanjima?'

8. Kvaliteta prema ulaznim indikatorima= Kvaliteta strukture Broj učenika, broj odraslih, obrazovanje učitelja,... Kod nas definirano Državnim pedagoškim standardima (2008.)

9. Kvaliteta prema ulaznim indikatorima= kvaliteta strukture • iz pozicije odgojno-obrazovnh djelatnika, na njih teško utjecati • nije jamstvo boljih postignuća učenika (William, 2011.) • efekt će izostati ukoliko se bolji uvjeti rada ne poprate promjenama u načinu poučavanja i cjelokupnoj organizaciji rada škole (Slavin, 1989., Robinson i Wittebols, 1986.; prema Babarović i sur., 2010.).

10. Kvalitetaprocesa Odnosi se na interakcije, okruženje za učenje, uvažavanje potreba učenika, uključivanje obitelji, aktivno i smisleno učenje... Kvalitetni, odnosno djelotvorni, su oni učitelji čiji učenici zbog načina na koji ti učitelji poučavaju postižu bolje rezultate nego što bi postizali u razredu nekog drugog, manje kvalitetnog učitelja. Hanushek (2010.)

11. Kvaliteta prema ulaznim indikatorima= kvaliteta strukture • Samo 8 posto varijance u postignućima učenika pripisuje se školi a 92 posto varijance pripisuje se drugim faktorima. • Ako 15 od 30 đaka pokaže dobre rezultate u prosječnoj školi, iste rezultate bi pokazalo 17 od 30 đaka u dobroj školi, a 13 od 30 đaka u lošoj školi (PISA) ‘Obrazovanje ne može nadoknaditi efekt društva’ Basil Bernstain (1970)

12. Kvaliteta prema ulaznim indikatorima= kvaliteta strukture • nije toliko važno u koju školu ideš, koliko u koji razred ideš, odnosno tko te poučava (PISA 2007, prema Williams, 2011). • efekt učitelja, odnosno razreda, je 4 puta veći od efekta škole.

13. Učitelji čine razliku! • na veliku razliku u akademskim postignućimaizmeđu učenika približno jednakih sposobnosti najviše utječe dodijeljeni učitelj (Hanushek , 2002.) • tri godine za redom imati dobrog učitelja može uvelike smanjiti prosječno odstupanje u postignuću između siromašnih i boljestojećih učenika • na postignuća učenika 30% djeluju znanje, metode i pristup učitelja (Hattie, 2005.)

14. učenici koji imaju nedjelotvorne učitelje tri godine za redom, postižu gotovo 50% slabije rezultate od onih koji su tijekom istog razdoblja imali djelotvornije učitelje! (Sanders i Rivers, 1997, Eric Hanushek, 2002.)

15. U razredima najboljih učitelja djeca uče dva puta više nego u razredima prosječnih učitelja – oni nauče u 6 mjeseci ono što se u ostalim razredima nauči u godinu dana. U razredima najmanje efikasnih učitelja to isto će se naučiti u dvije godine.

16. Što čini razliku? Učitelji čine razliku

17. Povećanje znanja iz područja/predmeta <5% • Povećanje znanja iz područja pedagoške prakse 10-15% • Profesionalne kvalifikacije (magisterij, doktorat i sl.) <5% 20-25% Ukupno objašnjena promjena Učitelji uzrokuju promjenu,ali što uzrokuje promjenu kod učitelja? (Stumbo i McWalters, 2010.)

18. Što ravnatelji mogu činiti? Kvaliteta obrazovnog sustava ne može nadići kvalitetu rada njegovih učitelja. • Informirajte se što se podrazumijeva pod kvalitetom poučavanja. • Kreirajte viziju kvalitetnog poučavanja svoje škole. • Imajte na umu što doista pomaže u unapređenju kvalitete poučavanja

19. Poteškoće u unapređenju kvalitete procesa • Kvalitetu svi opisuju drugačije • Ne postoji magična formula djelotvornog, kompetentnog poučavanja koja bi vrijedila za sve učitelje u svim školama, u svim razredima i u svim situacijama. Želimo li pomoći učiteljima da se profesionalno razvijaju, poboljšaju djelotvornost svog rada i tako omoguće učenicima postizanje boljih odgojno-obrazovnih rezultata, nužno je jasno opisati što podrazumijevamo pod 'kvalitetnim učiteljem'. (Loewenberg Ball, D. i Forzani, F. M. 2010.).

20. Što čini kvalitetu procesa? IZBOR PROCJENA ODLUKA 'Kvaliteta nije slučajna...ona je rezultat ozbiljnih namjera, iskrenog truda, inteligentnog vođenja i vještog djelovanja: ona predstavlja mudar izbor između mnoštva alternativa Willa A. Foster

21. Koje su i koliko je tih sitnih, ali i velikih odluka koje svakodnevno moramo donositi? Postoje li smjernice za njihovo donošenje i o čemu one ovise?

22. Kompetentni učitelji 21. stoljeća-ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse • Opis kvalitetne učiteljske prakse usmjerene na učenika na temelju saznanja iz istraživanja dječjeg razvoja, teorija učenja i neuroznanosti koje bi svaki učitelj trebao imati na umu tijekom svakodnevnog poučavanja u razredu. 'Možemo naučiti kako vidjeti stvari onakvima kakve doista jesu, ali samo ako imamo viziju možemo vidjeti stvari onakvima kakve bi mogle biti.'

25. Koraci prema kvalitetnoj praksi za svaki indikator iz ‘Kompetentni učitelji 21. stoljeća’ opisane tri različite razine kvalitete u primjeni tog indikatora u praksi: dobar početak, kvalitetna praksa i korak dalje. Neadekvatno

26. Koraci prema kvalitetnoj praksi Dobar početak su učitelji koji su neku ideju koja im se svidjela replicirali u svojim učionicama. Svjesni su da trebaju napraviti promjenu u svom razredu kako bi postigli kvalitetu i spremni su poduzeti određene korake. Kvalitetna praksa opisuje praksu koju možemo nazvati ‘umjetnost poučavanja’u pristupu usmjerenom na dijete. Korak dalje opisuje što učitelji čine kako bi kvalitetnu praksu učinili održivom i na koji način doprinose sistemskim promjenama u obrazovanju.

28. Tko može utjecati na unapređenje kvalitete procesa?

29. Nedostaci dosadašnjih oblika stručnih usavršavanja • Odgojno-obrazovni djelatnici ne sudjeluju u kreiranju vlastita stručnog usavršavanja, pa nemaju razvijen osjećaj predanosti za promjene • pristup 'za sve isto‘ • ne postoji svijest o planiranju vlastitoga profesionalnog razvoja • izostaje podrška u primjeni naučenoga

30. Nedostaci dosadašnjih oblika stručnih usavršavanja • U većini škola nema izmjena iskustava o svakodnevnoj praksi • Kvaliteta poučavanja nije tema sastanaka učitelja • Učitelji koji žele unaprijediti kvalitetu svoga rada nemaju podršku svojih kolega • Ne postoji zajednička vizija obrazovanja na razini škole • Ne postoji zajedničko razumijevanje što je kvaliteta poučavanja

31. Primjena ‘Kompetentni učitelji 21. stoljeća’ - ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse UČITELJ/ICA • Samoprocjena kvalitete rada (jake strane i one koje želi unaprijediti) • Izrada Plana unapređenja kvalitete rada • Izrada Mape profesionalnog razvoja

32. Plan profesionalnog razvoja

33. Mentorstvo MENTORI (stručni suradnici, ravnatelji, savjetnici) proces u kojem stručnjaci daju podršku svojim kolegama kako bi i oni postali efikasniji u svome radu i doprinijeli ostvarenju ciljeva svoje škole.

34. Kako se odvija mentorstvo MENTORI (stručni suradnici, ravnatelji, savjetnici) • Mentorirana osoba određuje područje unapređenja • Mentor/ica odlazi u razred i procjenjuje kvalitetu rada učitelja • Razgovor o razini kvalitete i razvoj plana unapređenja • Primjena plana

35. Oblik suradnje među učiteljima na polju učenja i poučavanja ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE • Neformalni razgovori • Individualna pomoć • Razmjena u grupi • Zajednica učitelja koji uče (Little, 1990.; prema Jolly, 2005.)

36. Primjena ‘Kompetentni učitelji 21. stoljeća’ - ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE ‘Inače je problem s nama učiteljima što češće govorimo o tome što je bilo dobro i hvalimo se, a ne govorimo o stvarnim problemima koji se javljaju unutar prakse. To prešutimo i onda čekamo hoće li nam netko ponuditi rješenje za to što nas muči. Teško ćemo progovoriti o neuspjelom satu, o neuspjelom projektu, o neuspjelom praćenju i ocjenjivanju i što možemo naučiti iz tog neuspjeha i kako korak po korak doći do uspjeha. Napraviti refleksiju na svoj vlastiti rad i ogoliti se pred zajednicom – je pravi smisao zajednice.’

37. Kako se odvijaju sastanci? ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE Prva dva sastanka: • voditeljica članove zajednice upoznaje s radom u zajednici, • zajednički se donose norme ponašanja, • dogovara se mjesto i vrijeme održavanja sastanaka, • učitelji procjenjuju svoj rad i rad svoje škole na temelju dokumenta 'Kompetentni učitelji 21 stoljeća' • odlučuju o području rada na čijem će unapređenju raditi tijekom cijele školske godine: Interakcije, Obitelj i zajednica, Inkluzija, različitosti i demokratske vrijednosti, Praćenje, procjenjivanje i planiranje, Strategije poučavanja i Okruženje za učenje.

38. Kako se odvijaju sastanci? ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE Ostali sastanci: • Uvodna aktivnost za jačanje osjećaja suradnje i povjerenja među učiteljima; • Refleksija svakog člana zajednice na provedene aktivnosti tijekom prošlog mjeseca ili iznošenje problema; • Voditeljica prezentira novi materijal (članak, video, tekst) koji ilustrira područje na čijem unapređenju kvalitete zajednica radi; • Razgovor o ponuđenom materijalu i planiranje aktivnosti koje će svaki član zajednice provesti u svom razredu tijekom sljedećeg mjeseca.

39. Ciklus unapređenja kvalitete