1 / 54

EKONOMIKA PREDUZEĆA

EKONOMIKA PREDUZEĆA. VJEŽBE Univerzitet Travnik 13.10.2010. . Pojmovi. Pojam Ekonomike (poduzeća) znanstvena i nastavna disciplina koja se bavi gosodarskim p roblemima poduzeća i njihovim ponašanjem na domaćem i svjetskom tržištu Pojam poduzetnika

rene
Download Presentation

EKONOMIKA PREDUZEĆA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. EKONOMIKA PREDUZEĆA VJEŽBE Univerzitet Travnik 13.10.2010.

  2. Pojmovi • Pojam Ekonomike(poduzeća) znanstvena i nastavna disciplina koja se bavi gosodarskim problemima poduzeća i njihovim ponašanjem na domaćem i svjetskom tržištu • Pojam poduzetnika Poduzetnik je osoba nadarena, poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata znanjem o poslovima i ljudima, odlučna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzećem na temelju inovacija i stalnog razvoja Poduzetništvo je djelatnost poduzetika usmjerena na pokretanje, organiziranje i inoviranje poslovanja poduzeća s temeljnom svrhom stvaranja novog tržišta

  3. Pojam poduzeća Poduzeće je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva

  4. PREDMET, ZADAĆA I CILJ EKONOMIKE PODUZEĆA? • Predmetekonomikepoduzećabavi se problemimaposlovneorijentacijepoduzećaiizborapotrebnih resursa, razvojem i rastom poduzeća, učincima, primjenenovetehnologijei radnih metoda, problemima obračuna i smanjenjatroškovai dr. • Paul Samuelson pita: - ŠTO ( koja dobra treba proizvesti ) - KAKO ( se ta dobra trebaju proizvesti ) - ZA KOGA ( se ta dobra trebaju proizvesti ) • Zadaća ekonomike poduzeća je da: - pružiosnovnaznanjazauspješnoposlovanjepoduzeća - objašnjavaekonomskepojave utom poslovanju - omogućidjelotvornijeodlučivanje.

  5. Cilj ekonomike poduzeća je da: - kao znanstvena disciplina dapotiče i razvija istraživačkirad na području gospodarenja u poduzetništvu - školuje i stvara ekonomiste irukovodioce za potrebepoduzeća i drugihorganizacija.

  6. Ekonomika • 1. Stalna sredstva • 2. Obrtna sredstva • 3. Troškovi • 4. Poslovni rezultat • 5. Produktivnost • 6. Ekonomičnost • 7. Rentabilnost

  7. Sredstva preduzeća (stalna srdstva) • dugotrajno vezana u procesu poslovanja • Vijek trajanja dulji od godinu dana • postupno se troše u dugom razdoblju i svoju vrijednost prenose na gotove proizvode kroz to razdoblje • Stalna sredstva imaju svoj životni vijek, a sve materijalne promjene trebaju biti evidentirane u preduzeću

  8. Kod utvrđivanja vrijednosti stalnih sredstava postoji: a) Početna ili nabavna vrijednost b) Sadašnja vrijednost • Evidencija stalnih sredstava se vodi po početnoj ili nabavnoj vrijednosti NABAVNA VRIJEDNOST STALNOG = KUPOVNA (FAKTURNA VRIJEDNOST) + TROŠKOVI NABAVE (prijevoz, SREDSTVA carina, osiguranje) Vrste:zemljište – građevinsko i poljoprivredno; svoju vrijednost ne prenosi na gotove proizvode građevinski objekti oprema višegodišnji nasadi (voćnjaci, maslenici, plastenici i sl.) osnovno stado (rasplodna, proizvodna i radna stoka) nematerijalna ulaganja (licence, patenti, izdaci za I&R)

  9. Vrijednost stalnih sredstava opada jer se fizički i ekonomski troši. • Fizičko trošenje – usljed fizičke upotrebe tj.korištenja sredstva (amort.) (Sredstvo se istrošilo, više nije za upotrebu, ne može se upotrebljavati) • Ekonomsko trošenje (rabaćenje) – zastarijevanje s.s. uslijed napretka nauke i tehnike (sredstvo je proizvodno sposobno, ali nam se ne isplati) Zbog opadanja vrijednosti stalnih sredstava vršimo obračun AMORTIZACIJE

  10. Amortizacija • Amortizacija je postepeno trošenje stalnih sredstava prilikom njihove upotrebe Amortizacija ima tri glavna zadatka: • Da pokaže intenzitet i iznos trošenja s.s. • Da odredi vrijednost s.s. koja je prešla na proizvode • Da osigura sredstva za obnovu istrošenih stalnih sredstava Na kraju svake godine poduzeće vrši ISPRAVKU VRIJEDNOSTI za iznos obračunate amortizacije, pa se tako utvrđuje SADAŠNJA VRIJEDNOST SADAŠNJA VRIJEDNOST STALNOG = NABAVNA VRIJEDNOST – VRIJEDNOST AMORTIZACIJE SREDSTVA (neotpisana vrijednost)

  11. Sistemi i metode obračuna amortizacije • Kod izračunavanja amortizacije potrebno je utvrditi: 1. Da li se stalno sredstvo amortizira ili ne 2. Osnovicu za obračun amortizacije (nabavna vrijednost s.s., fer procjena vrijednosti, revalorizovana vrijednost, neotpisana vrijednost) 3. Sistem tj. metod obračuna amortizacije

  12. U praksi postoje dva sistema obračuna amortizacije vremenske(temelje se nadužinivijekakorištenjastalnogsredstva; • primjenjuju se kodizračunavanjaamortizacijestalnihsredstavačijivijekkorištenjanajvišeovisi o utjecajuprirodnihčimbenika, te oekonomskomzastarijevanjustalnogsredstva ) funkcionalne (temelje se naopsegukorištenjastalnogsredstva, koji se mjerikoličinomučinakailivremenomefektivnogradastalnogsredstva.Iznosamortizacijeovisi o intenzitetufunkcioniranja (rada),što je posredniizrazilinačinprocjenefizičkogtrošenjasredstva. • Koriste se zaizračunavanjeamortizacijestalnihsredstavačijivijekkorištenjaovisipretežito o intenzitetukorištenja, a manje oprotekuvremena.).

  13. Vremenski sistem amortizacije • Najčešći obračun amortizacije, koji počiva na pretpostavci da trošenje sredstva ovisi o njegovom (predviđenom) vijeku trajanja Tri metode ( za utvrđivanje amortizacijske kvote): Linearna, porgresivna i degresivna a) Linearna metoda Pretpostavka je da se s.s. ravnomjerno troši kroz čitav amortizacijski vijek trajanja, pa su i obračunati iznosi amortizacije u svim godinama isti Iznosi amortizacije, a to znači i stope su jednake iz godine u godinu • A1=A2=A3=... =An; %a1= %a2=... %an

  14. POJMOVI Amortizacijska stopa Amortizacijska kvota Neotpisana vrijednost NV = Nabavna virjednost osnovnog sredstva Gmin = Ekonomski (mogući) vijek trajanja osnovnog sredstva Gprot = Vrijeme koje je proteklo (izražava se u godinama)

  15. Primjer br. 1 Stalno sredstvo je nabavljeno 1997.godine. Dobavljaču je za sredstvo plaćeno 220.000 KM. Za prevoz, montažu i carinu je plaćeno 25.000 KM. Predviđeni vijek trajanja sredstva iznosi 4 godine. Koristeći vremenski sistem amortizacije – linearni metod amortizacije izračunati nabavnu vrijednost, godišnje iznose i stope am., otpisanu i neotpisanu vrijednost po godinama. • NV = FT + ZTN = 220 000 + 25 000 = 245 000 OV1 = A1 = 61.250 KM OV2 = A1+A2 = 2A = 122.500 KM OV3 = A1+A2+A3 = 3A = 183.750 KM OV4 = 4A = 245.000 = Na 4. NV1 = Na – OV1 = 245.000 – 61.250 = 183.750 KM NV2 = Na – OV2 = 245.000 – 122.500 = 122.500 KM NV3 = Na – OV3; NV4 = Na – OV4 = 0 KM

  16. Tabelarni prikaz izračunatih podataka (PRIMJERA BR. 1.)

  17. b) Progresivna metoda Stalno sredstvo se amortizira u iznosima koji kontinuirano rastu.Progresivnametodaamortizacijepretpostavljada se stalnaimovina u prvimgodinamaupotrebetrošinajmanje pa je iiznosamortizacije u prvimgodinamanajmanji. Načini obračuna progresivne metode amortizacije su: • Metoda rastuće stope • Metoda na osnovu dijelova • Metoda na osnovu postotka na prethodnu amortizacijsku kvotu i dr. • Progresivna metoda na osnovu rastuće stope Gprot= broj godina korištenja sredstva

  18. Sadašnja vrijednost, na kraju bilo koje godine (Nn) 2. Progresivna metoda na osnovu dijelova Obračunava se sljedečim redoslijedom: • Broj dijelova, • Obračunska vrijednost pojedinog dijela, • Amortizacijska kvota po godinama

  19. c)Degresivna metoda degresivna metoda amortizacije pretpostavlja da se stalna imovina najviše troši u prvim godinama upotrebe, pa je za ovu metodu i trošak amortizacije u prvim godinama najviši. Degresivna metoda primjenjuje se na više načina: • Na osnovu opadajuće stope • Na osnovu dijelova. • Na osnovu opadajuće osnovice • Degresivna metoda na osnovu opadajuće stope Neotpisana ili sadašnja vrijednost(Nn)

  20. Primjer br. 2 Nabavna vrijednost stalnog sredstva iznosi 60 000 KM, a prosječni vijek trajanja je 5 godina. Treba izračunati po progresivnoj(rastuća stopa, na osnovu dijelova) i degresivnoj(rastuća stopa, na osnovu dijelova) metodi: • Amortizacijske stope po godinama, • Amortizacijske kvote po godinama, • Neotpisanu vrijednost po godinama Progresivna metoda: (rastuća stopa) ili

  21. an= a1 + (t-1)d An - stopa amortizacije u zadnjoj godini vijeka trajanja, A1 - stopa amortizacije u prvoj godini, T - vijek trajanja, D - diferencija stopa, Sn - suma amortizaciskoh stopa (koja uvijek iznosi 100) 200=20+5and=8 5an=180 an(5)=36% a2=a1+d=4+8=12% a3=a2+d=12+8=20% a4=a3+d=20+8=28%

  22. N2=50 400 N3=38 400 N4=21 600 N5=0 (na osnovu dijelova) ∑D=1+2+3+4+5=15

  23. Degresivna metoda (opadajuća stopa) ili NV= 60 000 t=5.god a1= 36% An= a1 + (t-1)d

  24. Degresivna metoda (na osnovu dijelova) NV=60 000 N=5 Broj dijelova ∑D=1+2+3+4+5=15 Obračunska vrijednost dijela: A(za 1.god.)=br.dijelova×OVD=1×4000=4000

  25. Funkcionalni sistem obračuna amortizacije • Funkcionalna se metoda amortizacije temelji na stupnju korištenja stalne imovine. Ona se može primijeniti onda kad se trošenje imovine može iskazati u naturalnim jedinicama (sati rada stroja, prijeđeni kilometri, proizvedena količina i sl.). Stoga se ova metoda naziva još i metoda amortizacije prema učinku. Kod nje se godišnja amortizacija izračunava tako da se nabavna vrijednost stavi u odnos s procijenjenim godišnjim učinkom izraženim u naturalnim jedinicama. Amortizacija se obračunava po sljedećim metodama: • Metoda funkcionalne amortizacije obračunate na osnovu proizvedene količine učinaka • Metoda funkcionalne amortizacije obračunate na bazi sati rada

  26. Metoda funkcionalne amortizacije obračunate prema satima rada Amortizacijska kvota po jednom satu as= Ukupno godišnji iznos amortizacije utvrđuje se množenjem količine efektivnih sati s jediničnim iznosom amortizacije za jedan sat: A= as x S Smin= predviđeni minimalni broj sati rada u amortizacijskom vijeku S= ostvareni sati rada u određenom razdoblju

  27. Primjer br.3 Nabavljen je aparat čija je nabavna cijena 312 000 KM, a njegovo minimalno korištenje se predviđa za 24 000radnih sati. Prema nomenklaturi otpisa minimalna zakonska stopa iznosi 18%. Poduzeće je planiralo sljedeći broj radnih sati po godinama: • U prvoj godini 4 600h • U drugoj godini 6 500h • U trećoj godini 6 800h • U četvrtoj godini 6 100h Treba izračunati amort. Kvotu i neotpisanu vrijednost po godinama pomoću funkcionalne amortizacije as=NV/Smin=312 000/24 000=13KM/1h

  28. Metoda funkcionalne amortizacije na osnovu proizvedene količine Iznos amortizacije po jedinici učinka aq= Qmin= količina učinaka koje se predviđa da će sredstvo za rad ostvariti u svom amortizacijskom vijeku Iznos amortizacije: A= aq x Q Q = ostvarena količina učinaka

  29. Primjer • Poduzeće je nabavilo stroj pri čemu je imalo sljdeće izdatke: • a) faktura dobavljača 2 224 000 KM • b)carina 10% • c) transport 301 600 KM i montaža 52 000 KM Prema tehničkim proračunima stroj može u svom radnom vijeku proizvesti 280 000 komada proizvoda: Ekonomski vijek trajanja stroja iznosi 10 godina, a predviđena količina učinaka u prve četiri godine iznosila je: • u I. God. 36 000 kom. • u II. God. 22 000 kom. • u III god. 20 500 kom. • u IV god. 37 000 kom. Izračunati amortizaciju za prve četiri godine na osnovi proizvedene količine.

  30. zadaci za vježbu 1) Stalno sredstvo je nabavljeno 1999.godine. Dobavljaču je za sredstvo plaćeno 15.000 KM. Prateći troškovi su iznosili 1.000 KM. Predviđeni vijek trajanja sredstva je 5 godina. Koristeći vremenski sistem amortizacije – metod ravnomjerne amortizacije izračunati nabavnu vrijednost, godišnje iznose i stope am., otpisanu i neotpisanu vrijednost po godinama. Rezultate prikazati tabelarno i objasniti. 2) Kupljen je uređaj za stočnu hranu nabavne vrijednosti 90 000kn, krajnja vrijednost je 6 000kn i vrijeme korištenja 6 godina. Izračunajte amortizaciju putem : • Linearne metode • Degresivne metode – aritmetičke i geometrijske • Progresivne metode – aritmetičke i geometrijske

  31. 3)Stroj koji proizvodielektrične vodiče u više smjena čija je početna vrijednost 75.000 kn, a koji u vijekukorištenja može ostvariti ukupno 3.600 sati rada (to jest 8 godina po 450 sati prosječnogodišnje). Krajnja (likvidacijska) vrijednost iznosi 3.000 kn. Izračunati funkcionalnu amortizaciju

  32. Kombinacija vremenskog i funkcionalnog sistema Koef.isk= stvarna iskorištenost minimalna potreba iskorištenosti a%‘=a% x koef.iskor. a%‘-povećana stopa amortizacije a% - minimalna zakonska stopa amortizacije A= N x a%‘ 100

  33. Primjer • Nabavna vrijednost mašine je 3 000 000 KM, a vijek trajanja je 8 godina. Obračunava se degresivna amortizacija s razlikom između godišnjih stopa od -2%. Treba izračunati: • Amortizaciju za treću godinu upotrebe • Vrijednost mašine krajem pete godine • Otpisanu vrijednost mašine krajem sedme godine

  34. TEKUĆA (OBRTNA) SREDSTVA SVOJSTVA: Realiziraju se (pretvaraju u gotov novac) u toku jedne godine Mijenjaju svoj oblik Prenose svoju vrijednost na nove proizvode, te se javljaju u novom obliku Kontinuiran obrt TRI POJAVNA OBLIKA zalihe (sirovine, materijali, rezervni dijelovi, ambalaža, gume i sl.) potraživanja (od kupaca, radnika, države, po osnovu kredita, kratkoročni plasmani-čekovi, mjenice, dionice) novac (u blagajni, na žiro računu, deviznom,...)

  35. Obrt Obrt je kružno kretanje obrtnih sredstava i njihovo pretvaranje iz jednog oblika u drugi koeficijent obrtaja je odraz likvidnosti poduzeća tj. protočnosti sredstava u određenom periodu Koeficijent obrta pokazuje koliko su se obrtna sredstva obrnula u toku jedne godine (Ko > 1) Trajanje obrta je vrijeme za koje će se izvršiti jedan obrt (g < 360)

  36. Koeficijent i vrijeme trajanja obrtaja obrtnih sredstava Koeficijent obrtaja: kob== Ukupni prihod (C) prosječno angaž. obrtna sredstva (Kob) Vrijeme trajanja obrta: g = prosječno angaž. obrtna sredstva(Kob) x 365 Ukupni prihod (C) g= 360/kob

  37. primjer • Izračunati pokazatelje obrta sljedećih stavki tekućih sredstava:

  38. Primjer Jedno poduzeće je u 2006. godini proizvelo 10 000 kom određenog proizvoda. Cijena koštanja je 500 KM/kom, a prodajnja cijena je 600 KM/kom. Prosječna korištena stalna sredstva su 1.600.000 KM. A prosječno korištena tekuća sredstva su 600.000 KM. Izračunati: Koef. i dane vezivanja obrtnih sredstava Objasniti dobivene rezultate

  39. Utvrđivanje potrebe za obrtnim sredstvima Količina nabavke tekućih sredstava u poduzeću se utvrđuje da ne bi došlo do manjka obrtnih sredstava i na taj način se zaustavilo izvršenje planiranih zadataka, a s druge strane, prevelika količina obrtnih sredstava izaziva nepotrebne troškove Za izračun potrebnih obrtnih sredstava koriste se sljedeće formule: Kob=C/Kob ili Kob= C x g/360 Kob= potrebna obrtna sredstva Kob= koeficijent obrtaja g = trajanje obrtaja u danima C = ukupan prihod

  40. Optimalna visina obrtnih sredstava Optimalna visina obrtnih sredstava je ona koja uz najmanje troškove osigurava nesmetano odvijanje reprodukcije U preduzeću može da postoji: višak, manjak ili optimalna visina obrtnih sredstava

  41. Primjer Izračunati na osnovu sljedeće tabele potrebna tekuća sredstva, koef. obrta i trajanje obrta, prosječan koef. obrta i prosječno trajanje obrta,ako je potrebno ukupna sredstva smanjiti za 138 KM na ime amortizacije stalnih sredstava.Poduzeće raspolaže s tekućim sredstvima u iznosu od 25 000 KM. Potrebno je utvrditi da li poduzeće ima dovoljno tekućih sredstava. Komentirati rezultate.

  42. Likvidnost i solventnost Uspješnost poslovanja poduzeća ovisi o ravnoteži između priljeva i odljeva financijskih sredstava. Obveze poduzeća prema: dobavljačima, potrošačima, zaposlenima, fondovima, društvenim organizacijama, itd. LIKVIDNOST – protok sredstava iz novčanog u ostale pojavne oblike ( ovisi oo brzine kojom možemo unovčiti neko sredstvo) SOLVENTNOST - sposobnost poduzeća da u svako doba podmiri svoje financijske obveze (ravnoteža naplaćenih prihoda i isplate rashoda)

  43. Likvidnost= sredstva Solventnost=poduzeće Likvidnost je trenutna sposobnost poduzeća da podmiri dospjele novčane obveze, a solventnost je trajna sposobnost poduzeća da odgovori svojim financijskim obvezama RAZLIKA LIKVIDNOST/SOLVENTNOST: Vremenski okvir Izvori problema Metode rješavanja

  44. Analiza likvidnosti: Ispitivanje likvidnosti obrtnih sredstava S obzirom da različita sredstva imaju različit stupanj likvidnosti, njihova brzina pretvaranja u novac je različita. Stoga se vrši ispitivanje mogućnosti pretvaranja o.s. U novac kao i vrijeme kada će se to ostvariti. Stoga razlikujemo: Likvidna sredstva prvog reda, dospjela do 1 mjesec; Likvidna sredstva drugog reda, dospjela od 1- 3 mjeseca Likvidna sredstva trećeg reda, dospjela od 3 - 6 mjeseca Likvidna sredstva trećeg reda, dospjela od 6 mjeseci

  45. Ispitivanje dospjelosti obaveza Kratkoročne obveze – plaće radnika i putno računi, plače službenika, doprinosi, troškovi energije i najamnine, kupci, dobavljači, troškovi osiguranja, prijevoz i sl. Dugoročne obveze – mogućnost njihove konverzije u kratkoročne obveze Ispitivanje odnosa obrtnih sredstava i tuđih izvora sredstava Važno je da tuđa sredstva ne smiju premašiti obrtnu imovinu poduzeća, te da se tuđi izvori ne koriste za financiranje obrtnih sredstava jer to vodi nelikvidnosti.

  46. Pokazatelji likvidnosti a) Stopa tekuće aktive = tekuća aktiva ≥ 1 tekuća pasiva b) Stopa financijske aktive= tekuća aktiva – zalihe = tekuća pasiva =novac + potraživanja tekuća aktiva c) Stopa novčane aktive = novac tekuća pasiva

  47. Uzroci nelikvidnosti • Interni - pogrešno ili nikakvo financijsko planiranje, istraživanje tržišta, planiranje prodaje, slaba kontrola troškova i sl. • Eksterni – kretanja u privredi, promjene životnog standarda, razvoj tehnologije Načini otklanjanja nelikvidnosti: • Ubrzanje cirkulacije sredstava, • Kompenzacija sredstava i obveza, • Dodatna novčana sredstva u proces reprodukcije,

  48. Primjer

More Related