230 likes | 452 Views
ULOGA ŠKOLSKOG PEDAGOGA/PSIHOLOGA U NJEGOVANJU NENASILNIH ODNOSA MEĐU VRŠNJACIMA S CILJEM ZDRAVOG ODRASTANJA. CILJEVI. Podizanje nivoa svijesti u vezi s pojmom nasilja-vršnjačkog nasilja i zlostavljanja i njegovog prisustva u različitim okruženjima gdje vršnjaci borave
E N D
ULOGA ŠKOLSKOG PEDAGOGA/PSIHOLOGA U NJEGOVANJU NENASILNIH ODNOSA MEĐU VRŠNJACIMA S CILJEM ZDRAVOG ODRASTANJA
CILJEVI • Podizanje nivoa svijesti u vezi s pojmom nasilja-vršnjačkog nasilja i zlostavljanja i njegovog prisustva u različitim okruženjima gdje vršnjaci borave • Osvješćivanje prava i odgovornosti prema zlostavljanju kao pojavi, prema objektima zlostavljanja i zlostavljačima, prepoznavanje posljedica • Razvijanje školske-vršnjačke atmosfere zasnovane na nenasilnim odnosima u komunikaciji, poštovanju i tolerisanju različitosti ličnosti, samopoštovanju, emocionalnoj samokontroli , asertivnosti , empatičnosti kao bitnim faktorima nenasilnih odnosa
Rukovodeći razlozi i obavezujuća ponašanja škole: • Nasilje postaje sve veći problem u vršnjačkim odnosima • Zakon o srednjoj školi RS, Sl.glasnik broj 74/08. član 53, stav 3: • Pravo na brigu o fizičkom i mentalnom zdravlju i bezbjednosti učenika u školi imaju prvenstvo nad drugim pravima
Iz Povelja o ljudskim pravima: • Svako ima pravo da živi život u kojem nema nasilja • Niko ne zaslužuje da bude fizički, seksualno, emocionalno i ekonomski zlostavljan • Niko nema pravo da kontroliše drugu osobu putem prijetnji, prinude, verbalnog i fizičkog zastrašivanja ili neke druge zloupotrebe sile
Definicija Svjetske zdravstvene organizacije: • “Nasilje je namjerna primjena fizičke sile ili moći sa ciljem zastrašivanja ili stvarna nad samim sobom, drugom osobom, grupom ili zajednicom, a koja rezultira ili je velika vjerovatnoća da će rezultirati povređivanjem, smrću, osjećanjem uskraćenosti, psihičkim poremećajima ili smetnjama u razvoju” • Vršnjačkim nasiljem se smatra svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vršnjaka učinjeno s ciljem povređivanja, a koje se, nezavisno o mjestu izvršenja, može razlikovati po obliku, težini, intenzitetu i vremenskom trajanju i koje uključuje ponavljanje istog obrasca i odražava neravnopravan odnos snaga (jači protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca)
Iz raznih propisa: • Nasilje je zabranjeno, kažnjivo (i krivično) bez obzira na oblik u kojem se javlja i da li je počinjeno u privatnom ili javnom životu • Nasilje je oduzimanje prava čovjeku, ugrožavanje slobode, pokušaj upravljanja drugima • Zato je uvijek neprihvatljivo i za njega nema nikakvog opravdanja
znaci zlostavljanja • Školsko postignuće-loša koncentracija na času,izostajanje sa nastave,smetnje u učenju,smanjivanje uspjeha,gubitak interesevonja • Socijalni znaci-rado se izoluju,izdvajaju od drugih,ponekad maltretiraju i druge • Emocionalni znaci-uplašeni,nesigurni,razdražljivi,depresivni,brzo mijenjaju raspoloženja,ispoljavaju pretjeranu zbunjenost • Ponašanje kod kuće-izbjegavanje škole,gube apetit,grickaju nokte,izbjegavaju razgovor sa roditeljima,imaju noćne more,naglo razboljevanje pred polazak u školu
LIČNOST NASILNIKA • Postoje određeni pokazatalji koji ukazuju na nasilničko ponašanje: • Kontrola i ispoljavanje moći prema drugima, loša koncentracija i pažnja u nastavi, loš školski uspjeh, niska tolerancija na frustraciju, izražena potreba za suprostavljanjem drugima, agresivnost, uživanje u nemoći i patnji drugih, druženje sa drugim nasilnicima i formiranje nasilničkih grupa • U osnovi ličnosti nasilnika se nalaze osjećanje nesigurnosti i tjeskobe...
UZROCI NASILNIČKOG PONAŠANJA • Uticaj vršnjaka • Porodično okruženje • Uticaj medija • Karakteristike društva
Po obliku ispoljavanja nasilje može biti: • Fizičko • Emocionalno • Verbalno • Seksualno • Ekonomsko • Elektronsko
FIZIČKO NASILJE • Obuhvata upotrebu fizičke sile da bi se drugoj osobi nanijela bol ili povreda • Postoje različiti oblici fizičkog zlostavljanja: • Guranje, udaranje • Šutiranje, čupanje • Uvrtanje dijelova tijela ( ruke, uši, nos)
EMOCIONALNO NASILJE • Namjerno isključivanje žrtve iz vršnjačke grupe • Nepozivanje na druženje • Ignorisanje • Ogovaranje • Negativno procjenjivanje
Verbalno nasilje • Vrijeđanje • Ismijavanje • Omalovažavanje • Ruganje • Nazivanje pogrdnim imenima • Prijetnje • Širenje glasine • Etiketiranje
Seksualno nasilje • Za razliku od drugih vrsta nasilja , seksualno nasilje je skriveno i o njemu se najmanje priča. Obuhvata: • Pokazivanje porno časopisa ili filmova • Pričanje prostih priča • Uvredljivi komentari • Dodirivanje intimnih dijelova tijela • Priljubljivanjem tijelo uz tijelo • Navođenje na dodir • Masturbacija i kao najozbiljniji oblik nasilja • Pokušaj seksualnih odnosa ili silovanje
Elektronsko nasilje (Cyber bullying) • Obuhvata vršnjačko zlostavljanje elektronskim putem (mobilni telefon ili internet) • Svako može da bude meta • Nasilnik je rijetko identifikovan jer je skriven • Žrtva poslednja sazna • Ova vrsta nasilja je najozbiljnija zato što je publika na internetu dosta šira i što pisana riječ zauvijek ostaje kao bolan podsjetnik na preživljenu traumu
Nasilničko ponašanje može izazvati brojne posljedice: • Usamljenost • Tuga • Depresivnost • Uplašenost • Nesigurnost • Gubitak samopoštovanja • Narušavanje zdravlja
ZATO: NAJVAŽNIJE JE NE DOPUSTITI ĆUTANJE ZA POJAVE KOJE NAS OKRUŽUJU! UČESTVOVATI U ISPUNJAVANJU SVOJIH OBAVEZA DA SE NE DOGODE ILI ŠTO MANJE DOGODE! RAZVIJATI VJEŠTINE UMIJEĆA ŽIVLJENJA SA ODGOVORNIM ODNOSOM PREMA SEBI I DRUGIMA!
KOJA JE ULOGA PEDAGOGA/PSIHOLOGA U NJEGOVANJU NENASILNIH ODNOSA MEĐU VRŠNJACIMA?
PODIZANJE SVIJESTI O NASILJU • UČENJE VJEŠTINE DOBRE KOMUNIKACIJE • UČENJE NEAGRESIVNOG IZRAŽAVANJA SVOJIH POTREBA-ASERTIVNOSTI • UČENJE EMOCIONALNE VJEŠTINE KAO ŠTO JE VJEŠTINA OSLOBAĐANJA LJUTNJE • UČENJE EMOCIONALNE VJEŠTINE KAO ŠTO JE OVLADAVANJE STRESOM • JAČANJE SAMOPOUZDANJA I SAMOPOŠTOVANJA • UČENJE VJEŠTINE EMOCIONALNE SAMOKONTROLE... • POSTUPNJE U SKLADU SA PROTOKOLOM VEZANIM ZA VRŠNJAČKO NASILJE
KOJA JE ULOGA PORODICE U NJEGOVANJU NENASILNIH ODNOSA MEĐU VRŠNJACIMA?
Razvijajte svijest o problemu nasilja Ne učite ga da na nasilje odgovara nasiljem Ne ćutite o nasilju Otvoreno razgovarajte Odnosite se prema djetetu da bude sigurno da ga razumijete Učite dijete da vjeruje u sebe Pokažite djetetu da postoje prihvatljivi načini ispoljavanja negativnih osjećanja Razvijajte odnos povjerenja sa Vašim djetetom Pokažite interesovanje- znajte sa kim se dijete druži, ko su mu prijatelji
Često pitajte dijete kako je proveo/la dan u školi Iskažite svoje mišljenje ali nemojte da kritikujete Pomozite djetetu da organizuje slobodno vrijeme Kontrolišite vrijeme provedeno na internetu Sarađujte sa školom u koju ide Vaše dijete Uključite se u preventivni program