ODREĐIVANJE VISINA (NIVELMAN)

1. ODREĐIVANJE VISINA (NIVELMAN)

2. ODREĐIVANJE VISINA (NIVELMAN) • VISINE TOČAKA NA POVRŠINI ZEMLJE ODREĐUJU SE OD NIVO PLOHE MORA. • TO SU APSOLUTNE ILI NADMORSKE VISINE • NIVO PLOHA MORA JE ZAMIŠLJENA PLOHA, KOJU DOBIJEMO AKO PRODUŽIMO SREDNJI NIVO MORA (SREDNJU RAZINU MORA) POD SVE KONTINENTE

3. Određivanje srednje razine mora S OBZIROM NA TO DA RAZINA MORA NE MIRUJE, MOGUĆE JE DEFINIRATI VELIKI BROJ VODOSTAJA OD KOJIH ĆE SE NEKE VISOKE I NISKE VODE IZDVOJITI I U HIDROGRAFIJI KORISTITI PRI OBRADI ILI INTERPRETACIJI NEKIH VAŽNIH HIDROGRAFSKIH PARAMETARA. • Visoka voda (VV) je najviša razina mora u prijelazu od uzdizanja (plime) prema spuštanju (oseci) razine. • Viša visoka voda (VVV) je viša voda u poludnevnom tipu morskih mijena • Srednja visoka voda (SVV) je aritmetička sredina svih visokih voda u toku dana, mjeseca ili godine • Niska voda (NV) je najniža razina mora u prijelazu od uzdizanja (plime) prema spuštanju (oseci) • Najniža niska voda (NNV) je najniži vodostaj u mjesecu koji je zabilježio mareograf • Srednja niska voda (SNV) je aritmetička sredina svih niskih voda u toku dana, mjeseca ili godine • Srednja voda (SV) je vrijednost svih opaženih voda u toku nekog vremena. Ako se uzima za duži period, najbolje za period Mjesečevog ciklusa 18,6 godina, naziva se srednja morska razina (SMR) tj. geodetska nula i služi kao osnova za nivelman na kopnu (Slika 2.29).

5. GEODETSKA NULA • Dvije osnovne razine koje trebaju biti definirane su GEODETSKA NULA i HIDROGRAFSKA NULA. • Geodetska nula je srednja razina mora tj. srednja vrijednost svih opažanih voda za razdoblje od 18,6 godina, dobivena na temelju mjerenja mareografa. • Smisao geodetske nule je da predstavlja visinsku osnovu izmjere na kopnu. • Geodetska nula ima važnu ulogu u hidrotehničkim i građevinskim radovima, gdje je kod izgradnje objekata na morskoj obali ili u podmorju neposredno uz obalu važno znati gibanje razine mora (ekstremne vrijednosti amplitude morskih mijena) da bi se osigurala zaštita objekata od plavljenja i udara snage valova.

6. HIDROGRAFSKA NULA • Hidrografska nula je vrijednost srednjih nižih niskih voda, • Njezin je smisao dubinska osnova hidrografske izmjere. • Hidrografska nula je iznimno važna za sigurnost plovidbe brodova kod sidrenja i pogotovo veza u lukama. • Kod određivanja granice pomorskog dobra, potrebno je definirati razinu srednjih viših visokih voda jer je ona polazna linija za njegovo definiranje.

8. SVVV • Tu razinu određuje Hidrografski institut na temelju višegodišnjih opažanja (oko 35 godina) promjena razine mora registriranih na mareografskim stanicama. • Rezultati analize promjene razine mora pokazuju da amplitude morskih mijena na istočnoj obali Jadrana rastu od juga prema sjeveru, a najveća razlika između dviju prosječnih amplituda je 30-ak cm. • Hidrografski institut je 1993. godine odredio visinu srednjih viših visokih voda koja iznosi 46 cm iznad geodetske nule tj. izohipsa +0,46, no za sada se još uvijek koristi izohipsa +0,38 (Slika 2.30).

9. Definiranje geodetskog visinskog datuma • Za potrebe geodetskih radova na kopnu najvažnije je određivanje srednje razine mora kao vrijednosti svih opažanih voda tijekom nekog vremena. • Za potrebe određivanja visinskog datuma uzima se razdoblje Mjesečevog ciklusa od 18,6 godina. • Tako određenu vrijednost srednje razine mora nazivamo geodetska nula i na nju se oslanjaju geodetski nivelmanski radovi. • GEODETSKA NULA JE SREDNJA RAZINA MORA TJ. SREDNJA VRIJEDNOST SVIH OPAŽANIH VODA U RAZDOBLJU OD 18,6 GODINA, DOBIVENA NA TEMELJU MJERENJA MAREOGRAFA.

10. Definiranje geodetskog visinskog datuma • Na području Republike Hrvatske postoje tri izmjerene mreže nivelmana visoke točnosti: • austrijski precizni nivelman izveden od 1896. do 1909. godine • I. nivelman visoke točnosti (I. NVT) izveden od 1947. do 1954. godine • II. nivelman visoke točnosti (II.NVT) izveden od 1970. do 1973. godine.

11. Novi visinski datum Republike Hrvatske • Novi visinski datum Republike Hrvatske uveden je 2004. godine (NN 110/04). Za novi visinski datum je usvojen II. NVT koji je oslonjen na pet mareografa (Kopar, Rovinj, Bakar, Split i Dubrovnik) i pet temeljnih repera raspoređenih na području Republike Hrvatske. Svi mareografi na koje je oslonjen II. NVT imaju puno razdoblje opažanja od 18,6 godina koje je računato s obzirom na 1.7.1971. godinu (± 9,3). • Visinski datum Republike Hrvatske: • 1. Ploha geoida koja je određena srednjom razinom mora na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5 određuje se referentnom plohom za računanje visina u Republici Hrvatskoj. • 2. Visinska mreža koju čine trajno stabilizirani reperi II. nivelmana visoke točnosti čije su visine određene u sustavu (normalnog) Zemljinog polja sile teže, određuje se osnovom visinskog referentnog sustava Republike Hrvatske. • 3. Visinskom referentnom sustavu Republike Hrvatske određenom na temelju srednje razine mora određuje se naziv – Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5 – skraćeno HVRS71.

12. Mareografi • Za potrebe hidrografske izmjere mogu se upotrijebiti tri vrste uređaja: • vodomjerna letva, • mareometar • prijenosni mareograf

13. Vodomjerna letva • Vodomjerna letva je najjednostavniji uređaj za opažanje razine mora odnosno morskih mijena (Slika 2.25). • Ona se najčešće izrađuje od dobro zaštićenog drveta ili metala, a u današnje vrijeme od kvalitetnih vrsta plastike s malim koeficijentom rastezanja (pleksiglasa). • Na njoj je nanesena i označena centimetarska podjela tako da se lako i dovoljno točno može očitavati. • Letva se čvrsto montira na pogodnom (zaklonjenom) mjestu tako da se s obale može očitavati. • Njezina duljina ovisi o konkretnoj lokaciji i to tako da za vrijeme najviše vode ne bude potopljena, a za vrijeme najniže vode da ne ostane na suhom, odnosno da se mogu očitavati svi očekivani vodostaji. • Razina mora se očitava svakih 15 minuta kroz čitav dan. Očitavanje se izvodi na prozirnoj cjevčici montiranoj uz letvu, tako da su eliminirane pogreške očitanja zbog valova i nemirnog mora.

15. Mareometar • Mareometar je uređaj koji se sastoji od mjerne šipke s centimetarskom podjelom koja leži na plovku, smještenom u prozirnu cijev koja ima mali otvor za ulaz vode. • Na taj su način konstrukcijski izvedena prigušenja morskih valova i struja te omogućeno točnije očitavanje razine mora. • Mareometar se koristi u slučajevima kada su nam potrebni precizniji podaci od onih koje možemo postići vodomjernom letvom

16. Mareograf • Mareograf je potpuno autonomni instrument za opažanje i registriranje morskih mijena. • Prema načinu rada mareografi mogu biti: • mehanički • tlačni • akustički • radarski • Te s različitim načinima registracije očitanja: • mehaničko registriranje (mareogram) • digitalno registriranje • fotoregistriranje • Mehanički mareografi su donedavno bili najčešći i ima ih najviše vrsta.

17. MareografMareografska nula • Mareografska nula je zamišljena razina na najnižem položaju plovka, a na mareogramu se nalazi na najnižoj horizontalnoj liniji, tako da je pero mareografa nikad ne dosegne. • Mareografska nula je tako postavljena da ne može doći do situacije da mareograf nije u mogućnosti registrirati vodostaj. • Mareogram se nakon skidanja obrađuje ili grafički na stanici ili automatiziranim postupcima uz pomoć računalnih programa.

18. Mareograf • Razvojem tehnologije mehanički analogni mareografi zamjenjuju se elektroničkim digitalnim mareografskim uređajima. • Elektronički mareografi imaju mogućnost daljinskog automatskog upravljanja i slanja mjerenih podataka u realnom vremenu. uz pomoć modema, fiksne telefonske veze, GSM - u centar za obradu podataka. • To nadalje omogućava zainteresiranim korisnicima da putem interneta koriste podatke s mareografa s kašnjenjem od tek nekoliko sati.

19. Mareografi na istočnoj obali Jadrana • Na istočnoj obali Jadranskog mora koja spada u teritorij Republike Hrvatske aktivno djeluje sedam mareografskih postaja. • Stalne mareografske postaje su ravnomjerno postavljene na jadranskoj obali, idući od sjevera prema jugu to su: Rovinj, Bakar, Zadar, Split – luka, Split –rt Marjan, Sućuraj i Dubrovnik • Za visinski geodetski sustav korišteni su i mareografi izvan teritorija Republike Hrvatske, pa zbog povijesnih razloga valja svakako spomenuti mareograf u Trstu, kao i mareograf u Kopru na koji je pored naša četiri mareografa oslonjen novi visinski geodetski datum Republike Hrvatske.

20. Mareografska konstanta • Osnovni mareografski biljeg je točka preko koje se mogu izraziti položaji svih razina mora. Za svaku mareografsku stanicu naveden je položaj osnovnog mareografskog biljega. • Vertikalni razmak između osnovnog mareografskog biljega i mareografske nule je za svaku mareografsku stanicu uvijek konstantan. Ta se vrijednost naziva mareografska konstanta, a označava se slovom C

22. Elementi mareografske konstante su: • ordinata h na mareogramu pretvorena u prirodnu vrijednost hR (momentalna razina mora iznad mareografske nule) i • udaljenost H (površine mora u tom momentu od osnovnog mareografskog repera). • Dakle, suma tih dvaju elemenata daje mareografsku konstantu (C) koja je uvijek ista za svaku mareografsku stanicu. • Mareografska konstanta služi za kontrolu rada mareografa i za određivanje raznih visina razine mora u odnosu na osnovni mareografski biljeg.