Analize postojećih trasiranja ; Analize protoka ; Hidrokemijske analize ;

1. DRINKADRIA: Networking for drinking water supply; IPA Adriatic PRVA NACIONALNA RADIONICA Buzet, 17.4.2014. Istraživanje vodnih zaliha i usporedba vodoopskrbnih sustava iz zahvata izvora Prud kod Metkovića i Blatskog vodonosnika na Korčuli. Metode i iskustva CC-WaterS projekta i nastavak istraživanja Pripremili:Josip Terzić, HGI-CGS, Zagreb; Josip Rubinić, GF Rijeka

2. Pilot područje PRUD/BLATO :- Izvor Prud, južna Dalmacija- Vodonosnik Blatsko polje, Korčula Dva pod-pilot područja: Blatsko polje na otoku Korčuli i slijev izvora Prud u južnoj Dalmaciji; Dinaridski krš; Javna vodoopskrba; U slučaju prekomjerne eksploatacija i ekstremnih hidroloških prilika – postoji rizik intruzije morske vode u Blatski vodonosnik; Postojeće crpne količine Blatskog vodonosnika su blizu maksimalno mogućih; Izvor Prud je u mreži opažanja DHMZ, uređeno korito za mjerenja protoka, razine se motre; na obje lokacije postoje mjerenja kakvoće; HGI dodatno motri količine i posebno kakvoću na obje lokacije.

3. IZVOR PRUD – Najvažniji hidrogeološki zadatak je odredba slijevne površine. Izrazito složen posao. Također je uspostavljen monitoring razine, EC, T . • Analize postojećih trasiranja; • Analize protoka; • Hidrokemijske analize; • Izračun bilance – postojeće stanje, i ono predviđeno za budućnost • PREKOGRANIČNO UPRAVLJANJE SUSTAVOM ZAŠTITE

4. “Eight (8) - name River” (Bonacci et al. 2013) – primjer odredbe slijevnih površina na temelju hidroloških (površinskih) granica. Ova „8-imena” rijeka, njen slijev  dio slijeva Pruda, a dobiva i vodu sa sjevera (podzemno)

5. BLATSKO POLJE – slijevne granice relativno dobro utvrđene; HG monitoring također uspostavljen u CC-WaterS i OHGK (razine, EC, T) nastavak u DRINKADRIA projektu.

6. METODOLOGIJA (CC-WaterS) Modularne vrijednosti i trendovi godišnje distribucije temperature zraka i oborine • Analiza utemeljena na tipičnim indikatorima: srednje godišnje otjecanje, najmanji i srednji mjesečni dotok; • Korišteni podatci mjerenih srednjih godišnjih oborina i srednjih godišnjih temperatura zraka (1951-2009), kao i digitalna karta prostorne raspodjele srednjih godišnjih temperatura zraka i količina oborine (1961-1990); • Za prognozu hidroloških promjena korišteni su podatci generiranih nizova podataka (srednje godišnje temperature zraka i količine oborine)  modelirano od strane stručnjaka DHMZ: • Model RegCM3 & Aladin (2010-2100) • Model Promes (2010-2050)

7. Analiza godišnjih vodnih bilanca • Pristup se razlikuje od područja do područja, ovisno o dostupnim podatcima i prethodnim istraživanjima; • Temelj je vodna bilanca za relevantni 30-godišnji niz (1961-90); • Za sva CC-WaterS pilot područja izračun vodne bilance utemeljen je na regionalno široko upotrebljavanim modelima (Turc & Langbein); • Verificirano korištenjem procjene pouzdanosti dobivenih koeficijenata otjecanja – na temelju upotrebe empirijskih izraza razvijenih za Hrvatski krš (Srebrenović, 1986; Bonacci, 1987; Žugaj, 1995), kao i Helneski krš (Souliolis, 1984); • Procjene hidrološkog stanja za generirane podatke (2010-2100) su načinjene na temelju redukcije generiranih vrijednosti s mjernih stanica na čitave sljevove.

8. Turc-ova formula (1954) izražava deficit otjecanja (D) kao funkciju oborine (P) i temperaturnog faktora (L) tako da je porast evapotranspiracije ograničen kako se oborina povećava: Temperaturni faktor (L) izračunava se ovako: gdje je Ttemperatura zraka.

9. Langbein-ova metoda (1962); prilagođena GIS okružju (Horvat&Rubinić, 2006) temelji se na odnosu omjera oborina / temperaturni faktor (P/K) i omjeru otjecanje / temperaturni faktor (Q/K) tako da koristi oborinu i temperaturu zraka kao ključne atribute pri procjeni površinskog otjecanja. Temperatura zraka (T) je inkorporirana kroz temperaturni faktor (K) koji se eksponencijalno povećava kako temperatura raste:

10. Blatsko polje na Korčuli – srednje godišnje otjecanje – CC-WaterS Generirano srednje godišnje otjecanje na temelju Aladina rezultira izrazito nepovoljnim hidrološkim uvjetima. Prosječno otjecanje (u biti infiltracija u krški vodonosnik) za razdoblje 2010-50 umanjiti će se 18%, a za 2070-2100 čak 47% !!! REG CM3 daje oko 30% smanjenje, ali s manje ekstremno sušnim godinama – čak i manje nego što je zabilježeno u povijesnim podatcima – što model čini manje uvjerljivim.

11. Rezultati Blatsko polje na Korčuli – minimalno srednje mjesečno otjecanje Minimalno srednje mjesečno otjecanje generirano prema rezultatima Aladina prognozira vrlo ekstremne, nikad zabilježene, sušne hidrološke prilike – posebno za razdoblje 2070-2100. Ove su vrijednosti daleko ispod čak i današnjih potreba za vodom. U takvim se situacijama mogu očekivati česte i vrlo izražene intruzije morske vode u krško podzemlje otoka.

12. ZAKLJUČCI (Blatsko polje, CC-WaterS) Različiti modeli i scenariji klimatskih promjena utječu i na prognoze hidroloških i hidrogeoloških promjena; Nedostatak kvalitetnih mjerenja razina podzemnih voda dovode do upotrebe srednjih godišnjih oborina i minimalnih mjesečnih dotjecanja kao glavnih indikatora intenziteta promjene; Aladin rezultira ekstremnim vrijednostima već za blisko razdoblje 2020-2030, no posebno za zadnjih 30 godina ovog stoljeća (u odnosu na REG CM3). Promes je ukazao na rezultate slične REG CM3, no računa samo do 2050. Već sredinom, a posebno krajem 21. stoljeća, mogu se očekivati značajna smanjenja dotoka u krško podzemlje (10-20% sredinom i čak 30-50% krajem stoljeća), u slučaju da se klimatski izračuni pokažu vjerodostojnima. Smanjenjem efektivne infiltracije u krško podzemlje doći će do snižavanja razine podzemne vode, a glavna posljedica u otočkom vodonosniku može biti jedino učestalije i intenzivnije prodiranje morske vode u vodonosnik.

13. ZAKLJUČCI -DRINKADRIA DRINKADRIA PRUD/BLATO PILOT PODRUČJE je vrlo složeno, podijeljeno na dva prirodno neovisna sustava čija je poveznica sustav vodoopskrbe. Problemi koji se rješavaju su različiti; PRUD – granice sljevova nisu upoznate na zadovoljavajućoj razini. Radi rješavanja ovog problema treba napraviti brojne radnje: HG GIS karte, posebno uspoređene sa što preciznijom topografijom (DEM), analiza dostupnih trasiranja, analiza protoka na Prudu s dodatnim mjerenjima i simultanim mjerenjima protoka na Prudu i Trebižatu, analiziranje oborinskih podataka u RH i BiH, brojne složene hidrokemijske analize i analize dinamike izvora…. BLATSKO POLJE – postojeća razina znanja zadovoljavajuća, a nastavkom monitoringa biti će „ispolirana”; UPRAVLJANJE VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM –usporedba ovih dvaju vodoopskrbnih sustava (Blatski i NPKL). Moguć rezultat prijedlog rješenja za prekograničnu zaštitu podzemnih voda između RH i BiH.

14. Setting up the surface/groundwater monitoring system within the CC-WaterS project

15. Ima li netko odgovore na ova pitanja? Hvala na pažnji!