1 / 13

TRŽIŠTE I PRIVREDNA AKTIVNOST

TRŽIŠTE I PRIVREDNA AKTIVNOST. ŠTO ČINI POTPUNU KONKURENCIJU RAVNOTEŽA POTROŠAČA - OMJERI GRANIČNIH KORISNOSTI ZA SVE POTROŠAČ JEDNAKI SU RELATIVNIM CIJENAMA TIH DOBRA, RAVNOTEŽA PROIZVOĐAČA - OMJERI GRANIČNIH TROŠKOVA DOBARA KOJE PODUZEĆA PROIZVODE JEDNAKI SU RELATIVNIM CIJENAMA TIH DOBARA,

ulfah
Download Presentation

TRŽIŠTE I PRIVREDNA AKTIVNOST

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. TRŽIŠTE I PRIVREDNA AKTIVNOST • ŠTO ČINI POTPUNU KONKURENCIJU • RAVNOTEŽA POTROŠAČA - OMJERI GRANIČNIH KORISNOSTI ZA SVE POTROŠAČ JEDNAKI SU RELATIVNIM CIJENAMA TIH DOBRA, • RAVNOTEŽA PROIZVOĐAČA - OMJERI GRANIČNIH TROŠKOVA DOBARA KOJE PODUZEĆA PROIZVODE JEDNAKI SU RELATIVNIM CIJENAMA TIH DOBARA, • RELATIVNI GRANIČNI PROIZVODI SVIH INPUTA JEDNAKI SU ZA SVA PODUZEĆA I SVA DOBRA I JEDNAKI SU RELATIVNI CIJENAMA TIH INPUTA.

  2. ALOKATIVNA EFIKASNOST • DO ALOKATIVNE EFIKASNOSTI (PARETO EFIKASNOSTI) DOLAZI KADA NEMA NAČINA REORGANIZIRANJA PROIZVODNJE ILI POTROŠNJE DA BI SE POVEĆALO ZADOVOLJSTVO JEDNE OSOBE, A DA SE TIME NE SMANJI ZADOVOLJSTVO DRUGIH. • GRANICA MAKSIMALNE KORISNOSTI - KRIVULJA KOJA POKAZUJE VANJSKU GRANICU KORISNOSTI ILI ZADOVOLJSTVA KOJU NEKA PRIVREDA MOŽE POSTIĆI. • KRIVULJA UPF JE KOSO POLOŽENA BUDUĆI DA SE POVEĆANJEM ZADOVOLJSTVA JEDNE OSOBE SMANJUJE ZADOVOLJSTVO DRUGE.

  3. EKONOMIJA BLAGOSTANJA • SUSTAV OPĆE RAVNOTEŽE U UVJETIMA POTPUNE KONKURENCIJE POKAZUJE ALOKATIVNU EFIKASNOST. U TAKVOM SUSTAVU SVE CIJENE ROBA JEDNAKE SU GRANIČNIM TROŠKOVIMA, SVE CIJENE FAKTORA JEDNAKE SU VRIJEDNOSTI NJIHOVIH GRANIČNIH PROIZVODA I NEMA EKSTERNALIJA. U TIM UVJETIMA KADA PROIZVOĐAČ MAKSIMIZIRA PROFIT, A SVAKI POTROŠAČ MAKSIMIZIRA KORISNOST, PRIVREDA JE EFIKASNA U CJELINI, JER NITKO NE MOŽE DOĆI U BOLJI POLOŽAJ UKOLIKO SE POLOŽAJ NEKOG DRUGOG NE POGORŠA - PRVI TEOREM EKONOMIJE BLAGOSTANJA.

  4. Granica maksimalne korisnosti - konkurencija i efikasnost Uj Savršeno konkurent. točke A A Korisnost Jonesa Korisnost prve skupine B Granica maksim. korisnosti C B C Ravnoteža uz monopol uz zagađenja Us Korisnost druge skupine Korisnost Smitha

  5. DRŽAVA I PRIVREDA • Tri instrumenta državne kontrole • Porezi koji služe da se smanje privatni rashodi i time omogući javni rashodi, • Izdaci koji navode poduzeća ili radnike da proizvode određena dobra ili usluge (tenkovi i policija) zajedno sa transfernim plaćanjima (naknade za nezaposlene i socijalno ugrožene) koji pružaju potporu dohotku. • Regulacije ili kontrole koje upućuju ljude da obavljaju ili odustaju od određenih privrednih djelatnosti (kao što su pravila koja se odnose na količinu koju poduzeća mogu zagaditi).

  6. FUNKCIJE VLADE • Utvrđivanje zakonskog okvira za tržišnu privredu, • Utjecanje na alokaciju resursa kako bi se poboljšala privredna djelotvornost, • Uvođenje programa kako bi se poboljšala raspodjela dohotka, • Stabiliziranje privrede putem makroekonomskih politika. • Zakonski okvir - pravila koja uključuju definiciju vlasništva, zakone o ugovorima i stečaju, uzajamne obveze rada i uprave i drugi zakoni. • Alokacija resursa - što, kako i za koga. • Preraspodjela dohotka • Makroekonomska stabilizacija - monetarna i fiskalna politika.

  7. TEORIJA JAVNOG IZBORA • Grana ekonomske znanosti koja proučava načine na koji vlade donose odluke. Postavlja pitanja kao što su kako, što i za koga u javnom sektoru. • Teorija javnog izbora opisuje kako vlade donose odluke o oporezivanju, rashodima i reguliranju i drugim politikama. Slično igri tržišta, igra politike mora usporediti želju naroda da dobije kolektivna dobra s mogućnošću privrede da ih pribavi. Glavne se razlike nalaze u tome da su glavni igrači u politici - političari - prvenstveno zainteresirani da pobjede na izborima, dok glavni igrači na tržištu - poduzeća - nastoje ostvariti profite. • Problem sakupljanja milijuna mišljenja u jednu odluku.

  8. KOLEKTIVNO DJELOVANJE JEDNODUŠNOST VEĆINSKO ODLUČIVANJE X Raspoloživi dohoci E’ L Dohodak grupe B (manjine) Dohodak grupe B (manjine) Y E E M N Dohodak grupe A (većine) Dohodak grupe A (većine) Arrowljev teorem - nije moguće naći obrazac glasanja koji može jamčiti da će većinsko glasovanje biti dosljedno i ići u poželjnom smjeru. Glasački paradoks nastaje kad nijedan program ne može steći većinu prema svim drugim programima.

  9. DRŽAVNO OPOREZIVANJE I RASHODI • Javna dobra su ona kojih su koristi nedjeljivo raširene među cijelim pučanstvom, bez obzira na to žele li pojedinci ili ne kupiti javno dobro. • Privatna dobra su ona koja se mogu podijeliti i pribaviti posebno za razne pojedince, bez ikakvih eksternih koristi i troškova za druge. Djelotvorno pribavljanje javnih dobara često zahtijeva djelatnost vlade, dok privatna dobra mogu djelotvorno alocirati tržišta. • Kad oporezuju, vlade u stvari odlučuju kako da svoja potrebna sredstva povuku iz nacionalnih domaćinstava i poduzeća i ulože ih u kolektivnu potrošnju i investicije. Novac ubran putem poreza je sredstvo kojim se realni resursi prenose iz privatnih dobara u kolektivna dobra.

  10. NAČELA OPOREZIVANJA • Razni pojedinci treba da budu oporezivani razmjerno koristi koje dobijaju od vladinih programa. Jednako kao što ljudi plaćaju privatne dolare za potrošnju privatnog kruha, porezni udio osoba trebalo bi da je razmjeran njegovom ili njezinom korištenju javnih dobara kao što su javne ceste ili parkovi - načelo korisnosti. • Iznos poreza koji ljudi plaćaju treba da je srazmjeran njihovom dohotku, bogatstvu ili platnoj sposobnosti. Oporezivanje bi trebalo biti organizirano tako da pomaže ostvarivanje onog što društvo smatra ispravnom i pravednom raspodjelom dohotka - načelo sposobnosti.

  11. VODORAVNA I OKOMITA PRAVEDNOST • Načelo vodoravne pravednosti kaže da oni koji su u biti jednaki treba da budu jednako oporezivani - ljudi s jednakim dohocima trebali bi plaćati iste poreze. • Okomita pravednost se odnosi na oporezivanje ljudi s različitom razinom dohotka. • Porez se naziva proporcionalnim, progresivnim ili regresivnim ovisno o tome uzima li od ljudi s visokim dohotkom isti dio dohotka, veći dio dohotka ili manji dio dohotka nego što ga uzima od ljudi s niskim dohotkom. • Neizravni porezi su oni koji se naplaćuju na dobra i usluge, neizravno od pojedinca - trošarine, PDV.

  12. POREZI I DJELOTVORNOST • Izravni porezi se naplaćuju izravno od pojedinaca ili poduzeća. Primjeri izravnih poreza su porez na dohodak, porezi za socijalno osiguranje, porezi na nasljedstvo i darovanje, porez na dobit korporacija. • U nereguliranoj okolini, poduzeća će određivati svoje najprofitabilnije razine zagađivanja izjednačujući granične privatne štete od zagađivanja s graničnim troškovima uklanjanja tog zagađivanja. Kada su prelijevanja zagađivanja značajna, privatna ravnoteža proizvest će nedjelotvorno visoke razine zagađivanja i premalu djelatnost na uklanjanju zagađivanja. • Djelotvornost zahtijeva da granična društvena šteta bude jednaka graničnim troškovima zagađivanja.

  13. Lafferova krivulja u teoriji i stvarnosti a) Teorija b) Stvarnost M B Ukupni prihod od poreza A Ukupni prihod od poreza Sadašnja porezna stopa C 31 40 50 70 80 0 25 50 100 75 Porezna stopa Porezna stopa

More Related