480 likes | 608 Views
Pregled pregovaračkog procesa između RH i EU s fokusom na ulogu javnosti i civilnog društva. Pripremili: Marina Škrabalo, Gordan Bosanac i Sandra Benčić uz stručnu potporu Mirne Vlašić Feketija, bivše tajnice koordinacije Vlade RH za pregovore Beograd, 5. 7. 2013.
E N D
Pregled pregovaračkog procesa između RH i EU s fokusom na ulogu javnostii civilnog društva Pripremili: Marina Škrabalo, Gordan Bosanac i Sandra Benčić uz stručnu potporu Mirne Vlašić Feketija, bivše tajnice koordinacije Vlade RH za pregovore Beograd, 5. 7. 2013.
Povećan broj pregovaračkih poglavlja (35) • Sloboda kretanja roba • Sloboda kretanja radnika • Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga • Sloboda kretanja kapitala • Javne nabave • Pravo trgovačkih društava • Pravo intelektualnog vlasništva • Tržišno natjecanje • Financijske usluge • Informacijsko društvo i mediji • Poljoprivreda i ruralni razvitak • Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor • Ribarstvo • Prometna politika • Energetika • Porezi • Ekonomska i monetarna politika • Statistika • Socijalna politika i zapošljavanje • Poduzetništvo i industrijska politika • Trans-europske mreže • Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata • Pravosuđe i temeljna ljudska prava • Pravda, sloboda i sigurnost • Znanost i istraživanje • Obrazovanje i kultura • Okoliš • Zaštita potrošača i zdravlja • Carinska unija • Vanjski odnosi • Vanjska, sigurnosna i obrambena politika • Financijska kontrola • Financijske i proračunske odredbe • Institucije • Ostala pitanja
Pristup pregovorima o pristupanju od strane EU danas Osnovni principi isti, metodologija promijenjena • Suspenzivna klauzula – u slučaju ozbiljnog i trajnog kršenja temeljnih ljudskih prava i sloboda • Postavljanje mjerila – uvjetovanje zatvaranja pregovora (odnosno otvaranje) u pojedinim poglavljimaodnosi se na pravnu stečevinu Zajednice Različita iskustva pojedinih kandidatkinja Metodologija se stalno mijenja temeljem prošlih iskustava!
Što se (u načelu) može postići tijekom pregovora o pristupanju? • Prijelazna razdoblja – dodatno vrijeme za preuzimanje acquisa • Izuzeća – gotovo nemoguća • Iskoristiti specifičnosti kandidatkinje
Tko može utjecati na pregovore (na prioritete i rezultate)? • Interesne skupine • Političari (nacionalna i lokalna razina) • Tvrtke odnosno poslovna zajednica • Oni koji već imaju trgovinske odnose s EU – dobro informirani o mogućnostima • Akademska zajednica • Civilno društvo? • …države članice EU – sa specifičnim interesima!
Ključni dokumenti koji definiraju opseg i uvjete pregovora RH i EU • Opće stajalište EU o pregovorima s Republikom Hrvatskom, usvojilo ga Vijeće EU (ožujak 2005.) • Opće stajalište RH o pregovorima (rujan/listopad 2005.) • Pristupno partnerstvo za RH (veljača 2006.) • Mišljenje EK o zahtjevu RH za članstvo u EU (Avis) • Godišnji dokumenti • Izvješća o napretku EK (objavljivanje u listopadu/studenom svake godine) • NPPEU RH – Nacionalni program za pristupanje EU RH – krajem godine za predstojeću
Faze pregovora o pristupanju Otvaranje pregovora Screening– analitički pregled usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice Pregovori po pojedinim poglavljima Privremeno zatvaranje poglavlja Zatvaranje pregovora i priprema Ugovora o pristupanju Potpisivanje Ugovora o pristupanju Referendum i potvrđivanje Ugovora o pristupanju Stupanje na snagu Ugovora o pristupanju
DELEGACIJA ZA PREGOVORE VLADE RH RADNE SKUPINE ZA PRIPREMU PREGOVORA PREGOVARAČA SKUPINA ZA SVAKO POGLAVLJE Ured glavnog pregovarača Tajništvo za pregovore STRUKTURA PREGOVORA NA NIVOU VLADE Koordinacija za pregovore Vlade RH
Pregovaračka skupina Glavni pregovarač; Zamjenici glavnog pregovarača; Članovi Pregovaračke skupine zaduženi za pojedina poglavlja pregovora – pravne stečevine Europske unije; Šef Misije Republike Hrvatske pri Europskim zajednicama; Tajnik Pregovaračke skupine. • KARAKTERISTIKE • Odabir članova pažljiv – politika, struka, ugled, ustrajnost • Nezavisni i stručni (znanje!) • Moraju imati pregled unutarnjih i vanjskih ograničavajućih faktora u procesu • Međusobno koordinirani
Koordinacija za pregovore privremeno međuresorno radno tijelo Vlade Republike Hrvatske – politička razina Članovi su potpredsjednici Vlade, ministri i glavni pregovarač prema funkciji Ključna politička funkcija – jedino tijelo direktne dvosmjerne komunikacije izvršne i zakonodavne vlasti – POLITIČKI KONSENZUS Proceduralna funkcija – raspravljanje o svim pitanjima u procesu pregovora, imenovanje članova radnih skupina za pojedina poglavlja pregovora i potvrđivanje pregovaračkih stajališta; povećan opseg – screening dokumenti i mjerila (ukoliko imaju veću političku dimenziju) Praktična funkcija – postizanje konsenzusa među resorima o bitnim pitanjima na ministarskoj razini, a prije sjednica Vlade kada se donose konačne odluke Sastajanje prema potrebi – u pojedinim fazama tjedno, nekad mjesečno ili rjeđe
Radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima • Mandat: sudjeluju u analitičkom pregledu i ocjeni usklađenosti zakonodavstva (screening), te u izradi nacrta prijedloga pregovaračkih stajališta, uz potporu tijela državne uprave ili drugih tijela određenih nositeljima pojedinog poglavlja pravne stečevine Europske unije i europskog koordinatora tog tijela.” • prema podacima iz 2010., otprilike trećina nisu bili predstavnici državne uprave - 1868 članova na kraju procesa • Prikupljanje i povezivanje ekspertize unutar i izvan državne uprave • Razlike u opsegu uključenosti u same pregovore - ovisno o pregovaraču • Problem – obaveze, prava i način komuniciranja pregovarača i članova radnih skupina nije bio definiran!
Nacionalni odbor za praćenje pregovora o pristupanju RH EU • Posebno radno tijelo Hrvatskog sabora uspostavljeno na početku pregovora 2005. kao mehanizam za osiguranje političkog konsenzusa bez obzira na promjene vlada • nadgleda i ocjenjuje tijek pregovora, daje mišljenje i smjernice o pregovaračkim stajalištima u ime HS, • razmatra i daje mišljenja o pitanjima koja se otvaraju tijekom pregovora, • održava redovite konzultacije s voditeljem izaslanstva i glavnim pregovaračem o tijeku pregovora, daje mišljenje o usuglašavanju hrvatskog zakonodavstva s acquisom… • Uz predstavnike parlamentarnih stranaka (jednaki broj), članovi su i predstavnici gospodarstva, sindikata i akademske zajednice i Predsjednika RH, predsjeda opozicija
Dokumenti Hrvatskog saborakoji definiraju politički konsenzus oko pristupanja i pregovora s EU • Deklaracija Hrvatskog sabora o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji • Izjava Hrvatskog sabora i Vlade RH o zajedničkom djelovanju u procesu pregovora za članstvo u Europskoj uniji • Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH Europskoj uniji
Druga parlamentarna tijela s posebnim zadaćama u procesu pristupanja • Odbor za europske integracije (od 2001.) • provjerava usklađenost zakonskih prijedloga s obvezama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te s pravnom stečevinom • Rijetko se bavi sadržajem politika i ukupnim pregovaračkim procesom • Nepisano pravilo – predsjeda opozicija, od d 2004. do 2011. isti predsjednik (Neven Mimica, vodeći stručnjak za EI, SDP) • Zajednički parlamentarni odbor RH – EU (od 2004.) • Važan za uspostavu kontakta s europarlamentarcima • Kanal za provjeru vladinih tumačenja pristupnih obveza te utjecaj opozicije • Sastajao se dvaput godišnje, terenski posjeti npr. brodogradilištu 3. maj • U radu je sudjelovao i posebnih izvjestitelj za Hrvatsku EP-a Hannes Swoboda • Mišljenja nisu obvezujuća ni po EK ni po Vladu , ali su ipak politički utjecajna
Screening Screening se provodi zasebno za svako poglavlje pregovora, međutim može se provoditi i za nekoliko poglavlja paralelno. 1. faza: Europska komisija detaljno objašnjava acquis i sve njegove implikacije; 2. faza: nacionalni stručnjaci objašnjavaju stanje u Hrvatskoj i predstavljaju svoje stajalište; 3. faza: Komisija izrađuje izvješće o screeningu koje se upućuje državama članicama, u kojem daje preporuku za otvaranje pregovora o pojedinom poglavlju (u popratnom dopisu definirana su i mjerila za otvaranje!) 4. faza: države članice u Vijeću odlučuju o otvaranju poglavlja.
Povezanost Izvješća o screeningu i Pregovaračkog stajališta Izvješće o screeningu Sadržaj poglavlja Usklađenost i sposobnost provedbe Ocjena stupnja usklađenosti i sposobnosti provedbe • Pregovaračko stajalište • Sažetak stajališta • Zakonodavni i institucionalni okvir • Usklađivanje zakonodavnog i institucionalnog okvira s pravnom stečevinom • U prilogu se često nalazio i Plan usklađivanja ključnih propisa s acquisom
Zajedničko stajalište EU Vijeće ministara EU-a donosi zajedničko stajalište Europske unije (European Union Common Position-EUCP) o svakom poglavlju, na temelju nacrta pregovaračkog stajališta EU-a pritom uzimajući u obzir pregovaračko stajalište države kandidatkinje te može: zatražiti dodatne informacije; postaviti posebne uvjete pregovaranja; postaviti minimalne preduvjete (benchmarks) za otvaranje/zatvaranje poglavlja.
Privremeno zatvaranje poglavlja EUCP je preduvjet za zaključivanje poglavlja. O privremenom zatvaranju poglavlja može se odlučiti ukoliko EU smatra da je: Država kandidatkinja pokazala visok stupanj pripremljenosti; Minimalni preduvjeti (eng. benchmarks) su zadovoljeni; Prijelazne mjere su dogovorene. Međutim, zatvaranje poglavlja je samo privremeno: sva poglavlja mogu i vjerojatno će biti ponovno otvorena prije nego što sve bude dogovoreno.
Mjerila (benchmarks) • Uvedena otprilike godinu nakon otvaranja (dio poglavlja otvoren prije uvođenja mehanizma – i EU uči “u hodu”!) • Mjerila za otvaranje – uz izvještaj o screeningu • Mjerila za zatvaranje – u Zajedničkom stajalištu EU • Zadovoljavanje minimalnih standarda potrebnih za otvaranje ili zatvaranje poglavlja pregovora, vezano uz acquis (npr. provedba preuzetog zakonodavstva odnosno institucionalni i administrativni kapaciteti; strategije i akcijski planovi za usvajanje pravne stečevine s jasnim vremenskim rasporedom; provedba SSP-a; obveze iz Pristupnog partnerstva) • Na nacionalnoj razini, uvođenje sustava praćenja provedbe mjerila – najčešće šestomjesečno
Funkcija mjerila (benchmarks) • slijedom iskustava petog vala proširenja – manjak kapaciteta za članstvo • postavljanje jasnih standarda • povećanje učinkovitosti pregovora • osiguranje provedbe usvojenih zakona • smjernica u vođenju pregovora • dokaz spremnosti – spremnost za izazove članstva • pomoć u završnoj fazi - ratifikacija Ugovora o pristupanju • potvrda individualnog pristupa (“tailor made”) • Mogućnost utjecaja zagovaračkih organizacija na sadržaj mjerila?
Poglavlje 23 – mjerila za otvaranje • Bilateralni screening 9./10. 2006. • Pismo s mjerilima za otvaranje EK 12/2007 - donošenje 4 akcijska plana – s konkretnim akcijama, odgovornostima i rokovima: • Vlada usvojila akcijske planove 25. 6. 2008. • Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije • Akcijski plan uz Strategiju reforme pravosuđa • Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina • Akcijski plan za ubrzanu provedbu Programa stambenog zbrinjavanja • 12/2008. – EK predstavila pozitivnu ocjenu ispunjenosti mjerila u Vijeću EK • Blokada pregovora zbog nezadovoljstva nekih članica suradnjom s Haškim tribunalom • Poglavlje otvoreno 18.10. 2010, isti dan RH usvojila Pregovaračko stajalište te da dostavila EK
Poglavlje 23 – mjerila za zatvaranje Otvarajući pregovore u Poglavlju 23, 30.6.2010. Europska unija postavila je 10 mjerila za zatvaranje pregovora: korigiranje i implementacija Strategije reforme pravosuđa i Akcijskog plana jačanje neovisnosti, odgovornosti, nepristranosti i profesionalnosti pravosuđa poboljšanje efikasnosti pravosuđa poboljšanje obrade domaćih ratnih zločina dokazi suštinskih rezultata borbe protiv korupcije dokazi ojačanih mjera prevencije u borbi protiv korupcije i sukoba interesa jačanje zaštite manjina rješavanje neriješenih pitanja povratka izbjeglica poboljšanje zaštite ljudskih prava suradnja s Haškim sudom
Poglavlje 23 – na samom kraju pregovora traži se “track record” – dokazi o provedbi Nakon sjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 14.12.2010. predsjednica Odbora Vesna Pusić izvijestila je da za zatvaranje Poglavlja 23 EK od RH traži šest dokaza o rezultatima, ili tzv. track record: izbor Državnog sudbenog vijeća tajnim glasovanjem do kraja siječnja zaštita ljudskih prava borba protiv diskriminacije zaštita manjinskih prava, osobito povratak izbjeglica i njihovo stambeno zbrinjavanje dokazi sprečavanja korupcije dokazi sankcioniranja korupcije
Nacionalni program RH za pristupanje EU od 2003. godine, MEI/MVPEI izrađuje dokument koji služi kao koordinativni mehanizam za provođenje obveza preuzetih SSP-om i unutar pojedinih poglavlja kroz pristupne pregovore ne odnosi se samo na zakone i podzakonske akte, već obuhvaća i provedbene mjere povezane s procesom pregovora (izradu i provedbu strateških dokumenata, jačanje administrativnih kapaciteta, institucionalne prilagodbe) naglasak na proračunskim sredstvima koja su nužna za provedbu planiranih aktivnosti te obuhvaća i planirana sredstva strane pomoći
Programi pomoći – predpristupni fondovi • Važnost povezanosti programiranja i pripreme projektnih prijedloga s procesom pregovora – definiranje prioriteta, uključivanje svih aktera, praćenje provedbe • Programiranje izgradnje kapaciteta OCD za praćenje reformi IPA – antikorupcija, antidiskriminacija, ljudska prava, povratak i suočavanje s prošlošću, održivi razvoj i zaštita okoliša, socijalno uključivanje (JIM) • Potrebno je sredstva pravilno i pravodobno iskoristiti – sve greške su skupe • Potrebno je učestvovati u programiranju (IPA)!
(Ne) informiranje javnosti • Nigdje propisana tajnost pregovaračkih dokumenata onemogućila pristup informacijama, uz izostanak sustavnog informiranja i edukacije - traljava provedba Komunikacijske strategije iz 2006. koja je i tako primarno propagandnog karaktera • Sporadični pozitivni iskoraci: • Nacionalni forum o EU - 2004-06. tematske tribine tadašnje ministrice vanjskih poslova, no zamro, • Nacionalni odbor – na inicijativu predsjednice Pusić organizirano nekoliko tematskih okruglih stolova 2008-10, no bez jasne poveznice s pregovorima • Sporadičnost i mali interes Sabora za temeljite plenarne rasprave o tijeku pregovora – nisu iskoristili čak ni postojeće mogućnosti (šestomjesečni izvještaji Vlade o tijeku pregovora, izvještaji o radu Nacionalnog odbora interpelacije) • Tek pritiskom OCD Vlada u manju 2011., objavila izvještaj o provedbi obaveza u Poglavlju 23 i pregovaračke dokumente RH • Problem je i zatvorenost Europske komisije!!! • Problem je i površnost većine medija u praćenju pregovora
Pouke iznutra: • Treba dobro razumjeti acquis i logiku EU politika • Treba se fokusirati na malo nacionalnih prioriteta • Rokovi su kratki – interna organizacija i obuka su ključne • Nužne su učinkovita interna koordinacija i transparentnost spram dionika • Reforme zahtijevaju političku volju i budžet! Treba postavljati pitanja i nikad ne lagati!!!
Koordinacija u svrhu definiranja nacionalnih stajališta i prioriteta Administrativni i financijski kapaciteti Intenzitet djelovanja Novi način rada Središnja u odnosu na regionalnu/lokalnu razinu Potreba za usuglašenim pristupom horizontalno i vertikalno Veći zahtjevi za otvorenošću Usklađivanje nacionalnih i europskih interesa Pravodobnost reagiranja Interesno povezivanje ?... Manjak razumijevanja ukupne dinamike i karaktera pregovora Manjak informacija o specifičnim postupcima i fazama Zatvorenost i Vlade i EK!!! Tehnički karakter pregovora – potreba za ekspertnim znanjima Intenzitet zakonodavnih promjena nalaže selektivnost Manjak kapaciteta za kontinuirano praćenje Dvostrukost uloge partneri- kontrolori vlasti Izazovi s pristupanjaza državnu upravu i za civilno društvo
Iskustvo civilnog društva u praćenju zatvaranja pregovora u Poglavlju 23 • 27. 1. 2011. – prvo okupljanje i dogovor o zajedničkoj akciji • 16. veljače 2011. – objava prvog zajedničkog izvještaja s procjenom da RH nije spremna zatvoriti pregovore u Poglavlju 23 • 10. i 11. svibnja 2011 - objava drugog zajedničkog izvještaja – upozorenje da je zatvaranje pregovora politička odluka, uz zahtjev za snažnim domaćim i zajedničkim praćenjem nastavka i učinaka reformi u naredne tri godine • Ciljane grupe: Europska komisija, države članice EU, Ministarstvo pravosuđa, Vlada RH, Nacionalni odbor (predsjednica Pusić), mediji! • Glavne aktivnosti: kompilacija informacija, participativna analiza i izvještavanje; press konferencije u javnim prostorima (Markov trg), konzultativni sastanci, lobiranja, javne rasprave, briefing s novinarima (Brussels)
Osnovni ciljevi izrade i objave Zajedničkih mišljenja hrvatskim građanima i građankama omogućiti pristup relevantnim informacijama prije raspisivanja referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji pružiti EK neovisne informacije i opažanja, prije objavljivanja Komisijinog Izvješća o napretku za Hrvatsku u ožujku 2011. godine, o pitanjima kojima se, prema našem mišljenju, hrvatske vlasti do sada nisu na adekvatan način bavile
B.a.B.e. – Budi aktivna. Budi emancipirana Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek CESI – Centar edukaciju, savjetovanje i istraživanje CMS – Centar za mirovne studije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću GOLJP – Građanski odbor za ljudska prava GONG Zelena akcija Pravo na grad Centar za LGBT ravnopravnost KLJP – Kuća ljudskih prava SDF – Srpski demokratski forum Transparency International Hrvatska ZINH - Zbor istraživačkih novinara Hrvatske Zajendički napor raznolikih organizacija civilnog društva:
27. siječnja 2011. - početni sastanak u GONG-u radi dogovora o praćenju zatvaranja pregovora u Poglavlju 23
Opća ocjena u martu 2011. – pozitivne promjene još nisu nepovratne • zatvaranje Poglavlja 23 predmnijevalo bi da su pozitivne promjene u vladavini prava nepovratne, što još uvijek nije slučaj. • Smatramo da u nekim ključnim mjerilima nedostaju dokazi postojanja iskrene političke volje da reformske inicijative rezultiraju opipljivim poboljšanjima svakodnevnog života hrvatskih građana i građanki. • i dalje postoje značajni izazovi u nekim normativnim rješenjima • nužna su dostatna jamstva održivih provedbenih kapaciteta.
Kako smo prikupili i obradili informacije • Pripremljeno 10 različitih upitnika za svako mjerilo poslani zainteresiranim udrugama koje navode mjerilo i sažetak ocjene EK o napretku • Njihov je bio zadatak kompilirati odgovore ali pritom konzultirati i srodne udruge • Upitnik je imao jedinstvenu strukturu – ocjena napretka (1-5), glavni pozitivni pomaci, glavni problemi, dodatna pitanja preporuke i prioriteti • Analiza grupirana u 5 tema – pravosuđe, korupcija, ljudska prava, nacionalne manjine i povratak, ratni zločini • Opća ocjena uključuje i zahtjev za tranparentnošću i sustavnim monitoringom pregovora od strane hrvatskih institucija
Glavne poruke civilnog društva u martu 2011. – Hrvatska nije spremna ali... • Hrvatska Vlada i Sabor do sredine lipnja 2011. godine mogu provesti zakonodavne, a posebice provedbene mjere koje predlažemo, ukoliko ta pitanja uistinu prepoznaju kao političke prioritete. • Usvajanje pak predloženih srednjoročnih obveza predstavljalo bi dokaz trajne predanosti rješavanju ovih problema, i to bez obzira na konfiguraciju buduće vladajuće većine. • U međuvremenu, očekujemo i od hrvatske Vlade i od Europske komisije da transparentno i pravovremeno obavještava hrvatsku javnost o ostvarenom napretku u Poglavlju 23. • Analiza manjkavosti po područjima s prioritetima/uvjetima za zatvaranje pregovora
Analiza civilnog društva - mart 2011. Borba protiv korupcije Problemi i otvorena pitanja selektivnost istražnih i kaznenih postupaka kronični nedostatak pravomoćnih presuda i oduzimanja nezakonito stečene imovine nedorečenost kriterija za izdavanje “oprosnica” koje su diskrecijska ovlast DORH-a manjkava društvena i institucionalna podrška te zaštita svjedoka, zviždača, istraživačkih novinara, te zaštitnika ljudskih prava i antikorupcijskih aktivista politička i administrativna kultura tajnosti podataka opstaje, a izmjene ZPPI-a nisu zadovoljile svoju svrhu – neovisnost provedbe testa javnog interesa
Analiza civilnog društva - mart 2011. Borba protiv korupcije Problemi i otvorena pitanja klijentelizam u zakonodavnom procesu - notorni slučaj Zakon o golfu koji derogira vlasnička prava; nedosljedna primjena Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću manjkavosti regulacije i prakse upravljanja sukobom interesa – način izbora i odlučivanja Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, obuhvat svih kategorija obnašatelja javnih dužnosti; manjak dokaza o upravljanju sukobom interesa u javnoj i lokalnoj upravi!!!! Nedostatni kapaciteti za praćenje, nadzor i sankcioniranje kršenja Zakona o financiranju političkih aktivnosti Hoće li promjene u zakonima uistinu spriječiti, smanjiti i kazniti korupciju, naročito onu političku????
Analiza civilnog društva - mart 2011. Borba protiv korupcije Minimalni zahtjevi: Ukidanje Zakona o golf igralištima; Učinkovito sprečavanje sukoba interesa prelaskom s većinskog na dvotrećinsko odlučivanje barem na razini Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, ako već ne i prilikom imenovanja članova Povjerenstva; Izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI), te Zakona o pučkom pravobranitelju kojima će se osigurati provedba testa javnog interesa od strane Pučkog pravobranitelja, uz usklađivanje Zakona o tajnosti podataka sa ZPPI Strože sankcioniranje napada na zviždače, novinare i branitelje ljudskih prava te cenzure u Kaznenom zakonu
Analiza civilnog društva - mart 2011. Ljudska prava Problemi i otvorena pitanja Politička prava – javno okupljanje, ograničavajući uvjeti za pokretanje referenduma, nevjerodostojnost popisa birača Ljudska prava osoba s intelektualnim teškoćama i psihički bolesnih osoba – deinstucionalizacija kasni!!!! I dalje ograničen pristup pravdi za ranjive skupine – Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći predviđa krajnje birokratiziran i kompliciran postupak, neadekvatni kriteriji i tarife – krupni problemi u praksi!!!! Nedostatno snažne ovlasti i kapaciteti sustava pravobraniteljstava, s obzirom na zahtjeve praćenja i nadzora nad primjenom antidiskriminacijske politike čiju provedbu i praćenje treba dodatno operacionalizirati Manjkavosti građanskog i neovisnog nadzora nad radom obavještajnih službi
Analiza civilnog društva - mart 2011. Ljudska prava Minimalni zahtjevi • Izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi Zakon napokon doista omogućio pristup pravdi svima! • Objava svih dokumenata koji se odnose na pregovore, • zatvorena pregovaračka poglavlja, • akcijski plan za zatvaranje Poglavlja 23, • akcijski plan za procesuiranje ratnih zločina, • kompletna pravna stečevina EU na hrvatskom jeziku • Kazneni zakon – napad na novinare. Zviždače i branitelje ljudskih prava – kvalificirano kazneno djelo; dekriminalizacija klevete, kriminalizacija cenzure!!! • Ukidanje zabrane okupljanja na Markovom trgu!
Jutarnji list May 21st 2011.
Faktori uspješnosti Izuzetna politička važnost teme za političku elitu Otvorenost i interes EK i država članica za mišljenje organizacija civilnog društva Reputacija i vjerodostojnost organizacija koje su članice koalicije u javnosti, medijima ali i u odnosu na političke institucije unutar sektora – uzajamno vrijednosno prepoznavanje i poznavanje, povjerenje u urednički odbor Trajno praćenje reformi Dobro poznavanje problema Mogućnost brzog prikupljanja i obrade relevantnih informacija iz različitih izvora Spektar kontakata od građana do mjerodavnih institucija Iskustvo suradnje s medijima i razvijeni kontakti Zajednički napor Participativno planiranje i analiza, raspodjela odgovornosti Fleksibilnost i dostupnost pojedinih stručnjaka i organizacija za pojašnjenja u zadnjičas