110 likes | 290 Views
STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA, INSTITUCIONALNI I ZAKONODAVNI OKVIR U VODNOM SEKTORU dr.sc. Darko Rajhenbah Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Institucionalni okvir. Zakonodavni okvir.
E N D
STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA, INSTITUCIONALNI I ZAKONODAVNI OKVIR U VODNOM SEKTORUdr.sc. Darko RajhenbahMinistarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
Zakonodavni okvir Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (N. N 107/95, 150/05 ) uređen je pravni status voda i vodnog dobra i uvjeti upravljanja vodama. Plan provedbe sukladno Zakonu podrazumijeva: • razvojprovedbenihmehanizamaiadministrativnihsposobnosti • usklađivanjenacionalnogzakonodavstvaszakonodavstvomEU • jačanjaiuspostavesustavaintegralnogupravljanjavodama • investiranjeuinfrastrukturuupravljanjavodama • održavanje / postizanjedobrogstanjavodaiekološkihsustavaovisnihovodama; • sanacijaiuklanjanjeizvoraonečišćenja; • osiguravanjepitke vode zastanovništvo; • izgradnjasustavazaodvodnjuipročišćavanjekomunalnihotpadnihvoda; • razvojsustavanavodnjavanjaisustavazaštiteod štetnogdjelovanja voda.
Tablica 1. Status zakonskih i podzakonskih propisa u području vodnoga gospodarstva na osnovi Nacionalnog plana pristupanja EU-u (NPPEU )
Strategija upravljanja vodama Strategija je temeljnidugoročniplanskidokumentvodnogasektorauRepubliciHrvatskoj kaoplanskaosnovazaintegralnoupravljanjevodamanarazini RH ipojedinih vodnihpodručja. Strategija: • utvrđujejedinstvenupolitikuupravljanjavodama, • određuje viziju, misiju, ciljeve i zadaće državne politike u upravljanju vodama • određuje cjelovitiusuglašenpristupunapređenjuvodnogsustava, • određuje strateške ciljeve u upravljanju vodama i selektiramjereiinstrumente zanjihovoostvarenje, sukladnozatečenom stanjuvodaiproblemimau svezisvodom, tepreuzetimmeđunarodnimobvezama. • određuje zakonodavni, organizacijski, financijski, tehnički, znanstveno-istraživački i informatički okvir djelovanja vodnoga gospodarstva
Strategija upravljanja vodama obuhvaća: • Stanje voda • Stanje upravljanja vodama • Ciljeve i odrednice • Provedbu Strategija se donosi za plansko razdoblje od 2009. - 2023., a krajnji ciljevi utvrđeni Strategijom planiraju se ostvariti do kraja drugog investicijskog ciklusa (2038.).
CILJEVI STRATEGIJE • Strateški cilj zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda jest obnova zaštitnih sustava u državi i dostizanje funkcionalnosti sustava zaštite od poplava na vodama I i II reda do razine od oko 87% do 2023. (a 100% do kraja 2038.). • Strateški cilj razvoja javne vodoopskrbe jest povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih prosječno 80% na 85 - 90% do 2020. godine. Predviđeno je: - intenziviranje aktivnosti na utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta - intenziviranje aktivnosti na unaprijeđivanju kondicioniranja vode za piće - intenziviranje aktivnosti na sanaciji gubitaka iz distribucijskih vodoopskrbnih mreža. • Strateški cilj zaštite voda jest povećanje razine priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje sa sadašnji prosječno 43% na 60%. Građenjem i rekonstrukcijom sustava javne odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda do 2030. godine planira se riješiti na: - 70 % sustava kojima gravitira od 2.000 do 10.000 stanovnika, - 77 % sustava kojima gravitira od 10.000 do 15.000 stanovnika, - 100 % sustava kojima gravitira više od 15.000 stanovnika.
Troškovi provedbe Strategije Ukupni troškovi provedbe Strategije za razvojne vodnogospodarske projekte u prvom investicijskom ciklusu (2009. – 2023.) procjenjuju se na oko 29,90 milijardi kuna Ukupni troškovi provedbe Strategije za razvojne vodnogospodarske projekte za oba investicijska ciklusa procjenjuju se na oko 52,8 milijarde kuna, - javna vodoopskrba 13 milijardi kuna - odvodnja i pročišćavanje komunalnih 20 milijardi kuna otpadnih voda - zaštita od poplava i drugih oblika 10,8 milijardi kuna štetnog djelovanja voda - navodnjavanje 4,5 milijarde kuna - višenamjenski kanal 4,5 milijarde kuna Dunav-Sava
Novine u vodnom gospodarstvu • isključena mogućnost privatizacije prava na vodni resurs Koncesije za korištenje vodnih resursa za potrebe javne vodoopskrbe dodjeljuju se isključivo jedinicama lokalne/područne samouprave na uslužnim područjima te se isključuje mogućnost privatizacije postojeće vodnokomunalne infrastrukture • integralno upravljanje vodama i podjela na vodna područja sukladno Okvirnoj direktivi o vodama • decentralizacija upravljanja vodama s jasnim nadležnostima u nacionalnom, regionalnom i lokalnom vodnom sektoru • Izdvajanje infrastrukture iz komunalnih trgovačkih društava u vlasništvo JLS (onemogućavanje privatizacije vodnokomunalne infrastrukture) • dodjela koncesija za javnu vodoopskrbu lokalnoj upravi (gradovima i općinama), a ne operaterima • reforma komunalnoga sektora u smjeru definiranja djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje kao djelatnosti više jedinica lokalne samouprave • promovirano načelo „korisnik / potrošač / onečišćivač plaća“, odnosno postepeno uvođenje ekonomske cijene vode, uz osiguranje socijalne prihvatljivosti te cijene za stanovništvo s manjim financijskim mogućnostima • predviđeno uspostavljanje neovisnog regulatora vodnih usluga u formi vijeća za vodne usluge Osnovna zadaća regulatora bila bi osiguranje lokalne komponente cijene vode namijenjene upravljanju sustavom (cijene usluga) u smislu ostvarenja načela punoga povrata troškova održavanja na uslužnom području i socijalne prihvatljivosti cijene vode lokalnoj populaciji. • uspostava nacionalne mreže HR-VODENET za razmjenu informacija prema uputama i inicijativama EU za definiranje zajedničke informacijske i geoinformacijske infrastrukture • osnivanje neovisne znanstveno stručne institucije za vode – osnivač Vlada RH na prijedlog nadležnog ministarstva za vodno gospodarstvo (za osiguranje unaprijeđenja obavljanja znanstveno stručnih poslova, poslova pripreme podloga i strateškoplanskih dokumenata, pripremu planova upravljanja vodnim područjima, podloga za donošenje zakonskih i podzakonskih akata i dr...)