DRUŠTVENA SREDINA i ALKOHOL

1. DRUŠTVENA SREDINAi ALKOHOL “Svi ljudi imaju pravo na zaštitu obitelji, zajednice i radne sredine od incidenata, nasilja i drugih negativnih posljedica uporabe alkohola.” Paris, 1995.

2. Običaji u društvima koja imaju problema s pijenjem alkohola • Povezanost alkoholnih pića s hranom; • Skupni karakter pijenja; • Pristup alkoholnim pićima od rane dobi; • Određivanje prigoda i mjesta te načina pijenja; • Naglasak na tzv. umjerenost; • Osuda pijenja “bez društva”; • Društveni pritisci obitelji i zajednice na one koji piju neumjereno.

3. Pokazatelji raširenosti pijenja alkohola u svijetu • 5 % pučanstva ovisno je o alkoholu; • 20 % pučanstva prekomjerni su pilci; • 50 % pučanstva s obiteljima pati zbog alkohola; • Društvena potrošnja alkohola je u Europi postala neumjerena i u posljednjih godina je porasla 10 puta; • Najnoviji podaci u zemljama Europe danas pokazuju da‘per capita pijenje’ iznosi oko 10 l čistog alkohola po stanovniku.

4. “Alkoholna kultura”u Hrvatskoj • Prihvatljivost i svakodnevna prisutnost pijenja u svim područjima društvenog života; • U R Hrvatskoj se procjenjuje da ima 240 000 alkoholičara što je 6 % ukupnog stanovništva; • 15 – 20 % osoba pati zbog neumjerenog pijenja; • 50 % djece, u dobi od 15 godina, počinje piti sve redovitije; • Alkoholizam je treći po redu zdravstveni problem; • Društvo ne samo da tolerira pijenje nego ga i promiče («martinja» i vinoteke).

5. “Alkoholna kultura”u Hrvatskoj • Reklamiranje alkoholnih pića nije zabranjeno; • Proizvođači piva promotori su raznih velikih događanja (nogometna prvenstava, razni koncerti...); • Navika pijenja u vinorodnim krajevima njeguje se od malena; • Alkoholna pića proglašena su “hranom” zbog svoje kalorične vrijednosti.* * (alkohol je bio dio prehrambenih običaja jer je nedostajalo nekvarljive hrane, no danas se ne može smatrati hranom ili izvorom snage).

6. Alkohol u društvenoj sredini Poznata je sveprisutnost alkohola u mjeri u društvu, no područja u kojima je najviše promatran njegov utjecaj su: • Radno mjesto; • Promet; • Šport; • Vjerska uvjerenja; • Umjetnost...

7. Alkohol i radno mjesto • Pijenje na radnom mjestu je općeprihvaćeno (svečanosti, prezentacije...); • Problem pijenja na radnom mjestu nije dovoljno znanstveno istražen, no dosadašnja istraživanja pokazuju da je oko 11 % zaposlenih ovisno o alkoholu, a 15 % da prekomjerno pije; • Radnici koji piju, izostaju s posla 15 – 20% više nego ostali (Američki nacionalni institut za zdravlje); • Istraživanja pokazuju da alkoholičari zarađuju 17 – 31 % manje od ostalih zaposlenih zbog smanjene učinkovitosti;

8. Alkohol i radno mjesto • U alkoholiziranom stanju dešava se 30 % više nesreća na radu; • Problemi uzrokovani alkoholom lakše se uočavaju u građevinarstvu ili komunalnim službama i rješavaju se u kasnoj fazi; • Zakon o radu zabranjuje rad pod utjecajem alkohola, no često postupci utvrđivanja alkoholiziranosti nisu uređeni internim pravilnicima; • Često se dešava da radnik, zbog problema uzrokovanih alkoholom, nema priliku zadržati svoj posao ili se uopće vratiti na njega.

9. Alkohol i promet • 50 % svih smrtonosnih prometnih nesreća uzrokovano je alkoholom; • Mladi pod utjecajem alkohola posebno su izloženi riziku nesreća u prometu; • Ključni čimbenici prometnih nesreća: mladi + brzina + alkohol + noć; • Ovisno o zemlji, zakonom dopuštene granice alkohola u krvi, bile su različito propisane; • Veći broj zemalja u Europi, do EU dozvoljava 0,8 ‰, a ulaskom u EU 0,5 ‰, ipak neke zemlje zadržale su i 0,2 ‰.

10. Alkohol i promet • 2004. godine u RH izmjenen je Zakon o sigurnosti prometa na cestama i propisuje da se vozači amateri izjednačuju sa profesionalnim vozačima u dozvoljenih 0,00 ‰ alkohola u krvi. VAŽNO JE ZNATI ! • Ako ste prošlu noć popili ‘malo više’ (oko 2 ‰ alkohola u krvi), ujutro ćete osjećajući se mamurno, ali ‘trijezno’, imati još uvijek iznad 0,5 % promila alkohola u krvi. • Iz razloga što vozači to nemaju na umu povećani broj nesreća dešava se početkom tjedna nakon vikenda.

11. Alkohol i šport • Konzumiranje alkohola javlja se u svim športskim granama, bilo kao dio cjelokupne manifestacije, bilo kao udio pojedinca. • Povezanost pijenja sa športom nije dovoljno istražena, no njegov utjecaj na čovjekov organizam evidentan je iz sljedećih primjera: • Trkač pretrčava 1000 m u određenom vremenu. Pije 1 dcl vina i istu dionicu u istom vremenu trči sa zaostatkom od 2 m. • Planinar se penje na visinu od 2400 m u određenom vremenu i za žeđ pije vodu. U istoj ruti, za žeđ pije pivo, i zaostaje za 400 m u istom vremenu.

12. Alkohol i šport • U športu proizvođači alkoholna pića imaju ulogu sponzora, a pića su dio njihovog marketinga; • Športaši reklamiraju alkoholna pića, kojima često šalju ‘dvostruke poruke’ javnosti, posebice mladima koji u njima vide svoje uzore; • Nezaobilazni dio na utakmicama su navijanjamladih koji su pod utjecajem alkohola, što pogoduje stvaranju šteta, tučama...; • Ipak, kretanje i bavljenje sportom od izuzetne su važnosti za čovjekovo zdravlje pa se ono preporuča i nakon liječenja ovisnosti o alkoholu.

13. Vjerska uvjerenja i alkohol • Katolička vjera - “vino je Božji dar”, no zlouporaba alkohola zločin je protiv osobnoga zdravlja i života; • Pravoslavna vjera - neumjerenost u jelu i piću jedan je od sedam smrtnih grijeha; • Islam - alkoholizam je jedno od najgorih zala s kojim se pojedinac i društvo susreću; • Židovstvo – “vino je jedno od najvažnijih pića”, no opijenost alkoholnim pićem je obredno nečista.

14. Alkohol i umjetnost • Znanstveno je istraženo da književnici i glumci piju puno više od npr. matematičara, fizičara...; • Problem umjetnika bilo je uvijek nadahnuće, zbog čega su često posezali za alkoholom, ali nažalost i trenutačna opijenost može biti nepovoljna za stvaralaštvo; • Prekomjerno pijenje spriječilo jemnoge talente da se razviju (J. Field, J. Mysliveček...); • Mnogi umjetnici pili su zbog patnje (L. v. Beethoven, P. Čajkovski...); • Potreban je oprez u preporuci umjetnosti bilo da se radi o prevenciji, terapiji ili rehabilitaciji.

15. Alkoholna ovisnost i društvo • Razvoj ovisnosti o alkoholu traje godinama, iako se kod mlađih osoba razvija znatno brže; Alkoholičari mogu biti osobe oba spola, svih dobi, svih stupnjeva obrazovanja, raznih nacionalnosti, raznih obiteljskih situacija, osobe s djecom ili bez njih, osobe iz gradskih ili ruralnih područja, slavni, zaposleni ili nezaposleni... • Ovisnost obično postaje vidljiva u kasnijim fazama, kad postanu očiti njezini fizički i psihički simptomi;

16. Alkoholna ovisnost i društvo • Ovisnik o alkoholu,uglavnom, ne želi priznati svoj problem jer racionalizira svoje ponašanje, negira ga, odbija svaku pomoć te komunicira samo sa sebi sličnima ili sa samim sobom; • Članovi uže obitelji počinju se sramiti i prikrivatialkoholičara da rodbina, susjedstvo i prijatelji ne bi na njih gledali podrugljivo; • Problemi s alkoholom drže se unutar «4 zida» te rijetko verbalno izlaze u javnost;

17. Alkoholna ovisnost i društvo • Rodbina, susjedstvo i prijatelji primjećuju problem, no ne želeći se miješati jer to «nisu njihova posla» s vremenom se prestaju družiti s tom obitelji; • Ljudi počinju izbjegavati osobe s problemom kao i članove njihovih obitelji te ih na kraju i isključe iz društvenog života; • Odlaskom na liječenje i uspostavom apstinencije, to isto društvo, postaje vrlo nepovjerljivo s puno predrasuda o liječenim alkoholičarima; • Nažalost, društvo smatra da je liječenje sramotno za razliku od neumjerenog pijenja.

18. Europska povelja o alkoholu (Paris, 1955.) • Svi ljudi imaju odmalena pravo na vjerodostojnu i cjelokupnu obaviještenost i poduku o posljedicama pijenja alkohola na zdravlje, obitelj i društvo; • Sva mladež, djeca i adolescenti, imaju pravo odrasti u sigurnoj sredini, slobodnoj od negativnih posljedica pijenja slkohola i biti zaštićeni od promidžbe alkoholnih pića; • Svi ljudi koji rizično prekomjerno piju alkohol, kao i članovi njihovih obitelji, imaju pravo na dostupnu skrb i liječenje. • Svi ljudi koji ne žele piti alkohol, ili koji to ne mogu iz zdravstvenih ili drugih razloga, imaju pravo da ih se ne negovara na pijenje alkoholnih pića, i treba im pomagati u njihovim apstinencijskim ponašanjima.

19. Kako bi se ostvarila prava osoba, u skladu s Poveljom, u Hrvatskoj su kreirani raznovrsni programi prevencije, prvenstveno namijenjeni mladima i rizičnim skupinama, a zatim i alkoholičarima i njihovim obiteljima kojima su na raspolaganju i programi liječenja.