Kompetencije školskoga knjižničara, stručnog suradnika u nastavi i člana stručnog tima škole

1. Kompetencije školskoga knjižničara, stručnog suradnika u nastavi i člana stručnog tima škole Doc.dr.sc. Dinka Kovačević Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Sarajevo, 3. lipnja 2013.

2. Put prema suradničkom ozračju i timskom radu • O školskoj knjižnici • U školskoj knjižnici • Za školsku knjižnicu Promjene u obrazovanju i cjeloživotnom učenju školskoga knjižničara kao spremnost na prilagodbu

3. Stručni suradnici • Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila • Obavljaju neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima te stručno-razvojne i koordinacijske poslove • Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u OŠ propisuje ministar u skladu s količinom odgojno-obrazovnog rada ugovorenog kolektivnim ugovorom

4. Polazišta U Hrvatskoj ima 1329 škola (896 osnovnih i 433 srednje škole) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008) : "svaka škola ima knjižnicu", što bi trebao biti i minimalan broj potrebnih školskih knjižničara Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (2002): Stručni suradnik knjižničar ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako škola u svom sastavu ima školsku knjižnicu ustrojenu prema propisanim standardima ili ako osnovna škola ima više od 12 razrednih odjela, a osnovna umjetnička škola više od 200 učenika

5. … Što i koliko trebaju znati školski knjižničari? Čime oni pridonose da škola postaje uspješnija, a učenici zadovoljniji svojim ishodima učenja? Koji uvjeti trebaju biti ispunjeni kako bi se dobili kvalitativni pokazatelji u području donošenja odluka, važnih za dobrobit pojedinca, skupine i društva u cjelini?

6. Zahtjevi • Knjižničar koji danas želi postati školski knjižničar mora već prvoga radnog dana biti spreman izvršavati zadaće koje traži neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima. To znači imati i dokaze o pedagoškim kompetencijama • Uspješan rad ovisi o prvim koracima u školskoj knjižnici, (sociološka i psihološka prilagodba). Početak je i u procesu radne prilagodbe koja ujedinjuje knjižničarski i odgojno-obrazovni rad, uvjete rada, školsko ozračje i nove načine učenja u cjeloživotnom procesu • Jedna od vrlo zahtjevnih osobina školskoga knjižničara je biti uvijek "korak dalje" u odnosu na druge kolege/ice u školi

7. Promjene • Promijenjeni odgojno – obrazovni sustav pred sve učitelje/nastavnike i školske knjižničare postavlja vrlo zahtjevne zadaće, kao što su brzo prilagođivanje, niz poslova koji nisu nikada prije postojali i daleko veći obim znanja nego se to donedavno moglo i očekivati • U škole i njihove školske knjižnice već godinama dolaze visokoobrazovani stručni kadrovi koji imaju usvojene kompetencije za samostalan rad i u potpunosti su ravnopravni sa svim ostalim strukama u školi

8. Inovativnost Jedna od važnih pozitivnih osobina u suvremenom obrazovanju i knjižničarstvu podrazumijeva: otvorenost prema promjenama kritičnost prema radu i istraživački duh prihvaćanje i primjena ideja i vlastiti doprinos u njima spremnost na razmjenu iskustava

9. Tko je školski knjižničar? • Stručno obrazovana osoba: informacijski stručnjak, knjižničar, učitelj/nastavnik, menadžer • Osoba koja se kontinuirano dalje usavršava - cjeloživotni učenik • Član dviju profesija koje imaju svoja pravila i koje su, kao i svaka profesija, odgovorne javnosti za svoj rad

10. ... • Kvalificirani i specijalizirani stručni suradnik u stvaranju uspješne/kvalitetne škole • Na osnovi suvremenih znanstvenih spoznaja stvara najpovoljnije uvjete za cjelovit razvoj vlastite osobnosti i osobnosti korisnika knjižnice • Kreira poticajnu odgojnu sredinu u školskoj knjižnici za uspješno učenje u školskim i izvanškolskim uvjetima

11. Svojim radom osigurava intelektualni i fizički pristup izvorima informacija i znanja na svim medijima, što je jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na informacije. • Ostvaruje odgojno-obrazovnu, stručno-knjižničnu i kulturnu i javnu djelatnost školske knjižnice i škole • Na načelima partnerstva s učenicima, učiteljima, ostalim stručnim suradnicima i roditeljima potiče individualne stvaralačke sposobnosti učenika, osposobljuje ih za samostalno učenje utemeljeno na istraživačkom pristupu kao osnovi za cjeloživotno učenje Školska knjižnica - metodičko središte suvremene škole Školski knjižničar pokazuje svoju pedagoško-didaktičko-metodičku osposobljenost

12. Kompetencije školskoga knjižničara Oduvijek se zapravo radilo samo o pitanjima različitosti kompetencija za školske knjižničare prema svim drugim knjižničarima, a one se odnose na: 1.Stupanj obrazovanja 2. Stručne knjižnične kompetencije 3. Pedagoško-psihološko kompetencije 4. Didaktičko-metodičke kompetencije

13. Redovito obrazovanje • Studij knjižničarstva na 4 sveučilišta: - Zagreb - Osijek - Zadar - Rijeka

14. Stupanj obrazovanja Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi mora biti visoka stručna sprema, što znači da je ukupan broj školskih knjižničara imao i ima visoku stručnu spremu U svim ostalim knjižnicama moguće je bilo i jest, uposliti kadrove s višom ili čak srednjom stručnom spremom (u nekim knjižnicama takav je kadar još uvijek u većini)

15. Stručne knjižničarske kompetencije U cijelosti se kod školskog knjižničara moraju stalno jednako usavršavati u nastojanju da svi budu na razini izvrsnosti Školski knjižničar je uvijek bio "solo knjižničar" pa samim time nije moguće specijalizirati se u poslu, kao što je to moguće, čak i poželjno, u drugim vrstama knjižnica

16. Pedagoško-psihološke kompetencije Za školskoga su knjižničara nužnost U vremenu kada su školski knjižničari u knjižnicu dolazili iz redova nastavnika, a zatim završili i knjižničarstvo na dodiplomskom studiju ili pomoću stručnoga ispita, bila je sretna okolnost da je većina imala na diplomskoj razini usvojene pedagoško-psihološke sadržaje. Znajući da su unutar djelatnosti školske knjižnice čak 70% zastupljeni odgojno – obrazovni sadržaji, važno je pratiti nove generacije diplomiranih knjižničara i usvajanje ovih znanja

17. Didaktičko-metodičke kompetencije Školski knjižničari u Hrvatskoj su od ranih 80-tih godina prošlog stoljeća započeli poučavanje informacijske pismenosti, što je u tom vremenu bila prava novina Danas su ovi sadržaji i formalno uklopljeni u novi nastavni kurikulum i čine obvezu poučavanja sa zadanim ishodima učenja Drastična promjena načina i pristupa učenju u školi, pa time i u školskoj knjižnici sve više uvodi korelacijske, integracijske i projektne pristupe u učenju što za školskog knjižničara znači ovladanost didaktičko-metodičkim znanjima na visokoj razini

18. Personalne (osobne) kompetencije Osobnost, svijest o važnosti misije koja mu je povjerena Znanje i vještine posredovanja kvalitetnih i provjerenih informacija Kreiranje poticajnih odgojnih aktivnosti u školskoj knjižnici za uspješno učenje u školskim i izvanškolskim uvjetima Sposobnost rješavanja problema i analiziranja korisničkih potreba Poznavanje i razumijevanje dječje razvojne psihologije Kontinuirane aktivnosti na promicanju čitalačke i informacijske pismenosti Poduzetnički duh, voditeljstvo i vrjednovanje usluga i programa

19. I ovo je važno (Haycock, 1997) Sposobnost komuniciranja Predan rad Sposobnost planiranja izvrsnog programa rada ”Imati viziju” Neprekidno istraživati, pronalaziti ”novo” Nove mogućnosti unaprjeđivanja svojih programa rada partnerski odnos u školi i izvan nje Kreiranje okruženja međusobnog poštivanja i povjerenja Uspješan timski rad Modeli učenja za cijeli život Fleksibilnost i prilagodbu u vremenu neprestanih promjena

20. Stručno usavršavanje • Proljetna škola školskih knjižničara http://library.foi.hr/zbirke/proljetna-skola/index.php • Županijska stručna vijeća • Sustav napredovanja u odgojno-obrazovnom sustavu

21. Savjetovanje ‘89.: • Funkcija školske biblioteke u srednjoškolskom obrazovanju • Školska biblioteka kao informacijska osnova pojedinih predmetnih područja-pokušaj materijalne standardizacije • Školski bibliotekari u sustavu permanentnog obrazovanja-redovno školovanje i obrazovanje uz rad • Poticanje učenika na čitanje školske lektire u suradnji školskih bibliotekara i nastavnika hrvatskoga jezika • Timski rad u školskoj biblioteci doprinos unapređivanju odgojno-obrazovnog procesa • Uloga stručno-razvojne službe u unapređivanju rada školske biblioteke

22. Organizacija i provedba stručnog usavršavanja u AZOO (opis stanja) Teme stručnog usavršavanja Područja: • obrazovna politika • stručno-predmetno područje • pedagoško • didaktičko-metodičko • psihološko • organizacijsko • komunikacijsko-refleksivno • inkluzivni odgoj i obrazovanje Predavači na stručnim skupovima i institucije s kojima surađuju • viši savjetnici AZOO • visokoškolske ustanove • Agencija za mobilnost i programe EU • Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja • civilni sektor i strukovne udruge • međunarodne institucije

23. Strategije stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika (2014-2020) Temelj : kvaliteta, učinkovitost i relevantnost stručnog usavršavanja koje provodi Agencija za odgoj i obrazovanje Usmjereno na profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika u skladu s njihovim potrebama i potrebama odgojno-obrazovnog sustava Svrha:stručno usavršavanje je razvoj osobnih i profesionalnih kompetencija, unapređenje kvalitete nastave i poboljšanje obrazovnih ishoda učenja Strateški plan provedbe Strategije, s jasno definiranim pokazateljima rezultata, pokazateljima učinka, rokovima za provedbu aktivnosti te čimbenike realizacije IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program EU za Hrvatsku – EuropeAid/130730/D/SER/HR Poboljšanje kvalitete sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika

24. Preporuka Unaprijediti kvalitetu sustava stručnog usavršavanja, znači razviti nove programe i poboljšane modele stručnog usavršavanja s jasno definiranim ciljevima temeljenim na kompetencijskom pristupu, uvažavajući prethodno stečeno znanje i vještine, iskustvo i sklonosti odgojno-obrazovnih radnika

25. Zaključci Agencija za odgoj i obrazovanje Kvalitetno stručno usavršavanje: sadržajno raznolik, dostupan, kontinuiran i organiziran niz aktivnosti, jasno definiranih ciljeva, kojima se različitim ciljnim skupinama omogućuje profesionalno učenje i razvoj. Doprinosi razvoju kompetencija odgojno-obrazovnih radnika, unapređuje metodičko-didaktička te znanja u matičnoj znanosti, dostupno je svim sudionicima u primjereno vrijeme, provodi se različitim oblicima i modelima, potiče korištenje IKT-a u radu i profesionalnom razvoju te uključuje postupke vrjednovanja

26. Više koraka dalje Djelatnost školske knjižnice danas možemo označiti i vrjednovati kroz usmjerenost prema odgoju i obrazovanju u svim njegovim oblicima, kroz najrazličitije ponuđene aktivnosti, poticanje i promicanje plana suradnje i timskog rada i procesa njihovog oblikovanja. Novi Standard i predložene Smjernice za rad školskoga knjižničara zajedno čine kvalitativan okvir u kojem se zrcale profesionalne vrijednosti pojedinca i obrazovni interesi, znanja o zanimanju, planiranju karijere, sposobnostima suočavanja i rješavanja problema i planovima za druge važne uloge u radu i životu

27. Hvala na pažnji! "Možemo naučiti kako vidjeti stvari onakvima kakve doista jesu, ali samo ako imamo viziju, možemo vidjeti stvari onakvima kakve bi mogle biti." Max DePree, (1997) Stručne i komunikacijske kompetencije školskoga knjižničara u novije vrijeme usmjerene su prema globalnom pristupu, odnosno pedagoškoj osposobljenosti u kojoj je važna komponenta senzibilitet knjižničareve ličnosti kao temeljne varijable u sklopu institucionalnoga školskog konteksta, uz istovremeno poticanje učenikovih osobnih aktivnosti i podržavanje samostalnih aktivnosti, što sve zajedno olakšava i razvojno podupire učenikovu prilagodljivost i uspješnu integraciju u nastavni proces.