Komunikacija

1. Komunikacija Prepreke u komunikaciji

2. Komunikacija i međuljudski odnosi III. Prepreke u komunikaciji

3. Prepreke u komunikaciji • Loša komunikacija vodi do usamljenosti i udaljavanja od prijatelja, partnera, roditelja i djece, kao i do slabog uspjeha u poslu. • Da bismo mogli raditi na poboljšanju naših komunikacijskih vještina, moramo prvo utvrditi kakve su one kojima raspolažemo i koje su to pogreške koje i sami često činimo, više ili manje svjesni da griješimo.

4. Prepreke u komunikaciji Postoji 12 glavnih prepreka u komunikaciji, a mogu se podijeliti u tri skupine: • Prosuđivanje • Nuđenje rješenja • Izbjegavanje tuđih briga

5. Prepreke u komunikaciji PROSUĐIVANJE: • Glavna prepreka u interpersonalnoj komunikaciji proizlazi iz naše prirodne tendencije da prosuđujemo - da se složimo ili ne složimo s izjavama druge osobe. • Kritiziranje • Etiketiranje/Stereotipiranje • Dijagnosticiranje • Hvaljenje

6. Prepreke u komunikaciji NUĐENJE RJEŠENJA: • Bilo brižno, indirektno ili agresivno, ono često pogoršava problem ili stvara niz novih problema, a ne rješava dilemu od koje se počelo. • Naređivanje • Zastrašivanje, prijetnja • Moraliziranje • Sugestivno ispitivanje • Davanje savjeta

7. Prepreke u komunikaciji IZBJEGAVANJE TUĐIH BRIGA: • Ako postoji ikakva mogućnost da razgovor skrene u drugom pravcu, netko će je iskoristiti. • Odvraćanje pažnje • Logičko argumentiranje • Tješenje i razuvjeravanje

8. Prepreke u komunikaciji I. PROSUĐIVANJE: • Glavna prepreka u interpersonalnoj komunikaciji proizlazi iz naše prirodne tendencije da prosuđujemo - da se složimo ili ne složimo s izjavama druge osobe.

9. Prosuđivanje KRITIZIRANJE: Negativno vrednovanje druge osobe, njenih postupaka ili stavova, ukazivanje na pogreške druge osobe. • "Sam si se do toga doveo - nitko drugi nije kriv za zbrku u koju si upao."

10. Prosuđivanje ETIKETIRANJE: Omalovažavanje druge osobe na osnovi stereotipa o skupini ljudi kojoj osoba pripada. "Tipično ženski..."; "Vi intelektualci ste svi jednaki..."; "Još jedan bezosjećajni muškarac..."

11. Prosuđivanje DIJAGNOSTICIRANJE: Analiziranje zašto se osoba ponaša na određeni način; amatersko psihologiziranje. "Čitam te kao knjigu - radiš to samo zato da bi me razljutio." "Samo zato što si završila fakultet, misliš da si bolja od mene."

12. Prosuđivanje HVALJENJE: Pozitivno vrednovanje druge osobe, njenih postupaka ili stavova, ukazivanje na kvalitete druge osobe. One se tada često povlače, bojeći se manipulacije i iskorištavanja. "Ti si uvijek tako dobra djevojčica, to ti sigurno neće biti teško!"; "Jednog dana ćeš daleko dogurati, uopće ne sumnjam u tvoje sposobnosti."

13. Prepreke u komunikaciji II. NUĐENJE RJEŠENJA: • Bilo brižno, indirektno ili agresivno, ono često pogoršava problem ili stvara niz novih problema, a ne rješava dilemu od koje se počelo.

14. Nuđenje rješenja NAREĐIVANJE: Određivanje drugoj osobi što treba učiniti, i to na grub i nasilan način. "Sjedni, piši zadaću i više uči, pa će i učiteljica biti bolja prema tebi!"

15. Nuđenje rješenja PRIJETNJA: Pokušaj kontroliranja ponašanja druge osobe upozoravajući je na negativne posljedice koje će morati snositi. "Nemoj mu to reći jer će ti se obiti o glavu!"

16. Nuđenje rješenja MORALIZIRANJE: Propovijedanje drugoj osobi kako bi se trebala ponašati. "Trebaš mu reći da ti je žao." "To bi bilo pravedno..."

17. Nuđenje rješenja SUGESTIVNO ISPITIVANJE: Pitanja zatvorenog tipa, na koje se može odgovoriti samo jednom kratkom riječi ili sa da ili ne, ometaju komunikaciju i otežavaju razvoj odnosa među ljudima. “Je li ti žao što si to učinila?” “Je li danas bilo sve OK na poslu? Je.” “Zar nije odlična ova nova kolegica?”

18. Nuđenje rješenja DAVANJE SAVJETA: Nuđenje drugoj osobi gotovih rješenja za njene probleme, nametanje svog mišljenja i svog načina ponašanja. "Da sam ja na tvom mjestu, sigurno bih ga ostavila." "To je bar lako. Prvo bi trebalo..."

19. Prepreke u komunikaciji III. IZBJEGAVANJE TUĐIH BRIGA: • Ako postoji ikakva mogućnost da razgovor skrene u drugom pravcu, netko će je iskoristiti.Time početni problem ostaje neriješen.

20. Izbjegavanje tuđih briga ODVRAĆANJE PAŽNJE: Odbacivanje nečijih problema na stranu kroz skretanje pažnje na druge sadržaje. "Nemoj sad biti žalostan. Radije razgovarajmo o nečem ugodnijem!"

21. Izbjegavanje tuđih briga LOGIČKO ARGUMENTIRANJE: Pokušaj da se druga osoba uvjeri u nešto pozivajući se na činjenice i logiku, a zaboravljajući osjećaje koji su u sve uključeni. “Pogledajmo činjenice: da nisi inzistirao da kupimo novi auto, sad bismo imali dovoljno novaca da otplatimo kuću i ne bi toliko dugo plaćali kamate.”

22. Izbjegavanje tuđih briga TJEŠENJE I RAZUVJERAVANJE: Pokušaj da drugu osobu poštedimo negativnih osjećaja koji je muče. "Ne brini, poslije kiše uvijek dolazi sunce." "Vidjet ćeš, sve će se to dobro završiti.“

23. Prepreke u komunikaciji • Iako nisu toga svjesni, ljudi redovito unose prepreke u svoju komunikaciju s drugim ljudima. • Procijenjeno je da ove prepreke čine oko 90% konverzacije kad jedna ili obje strane imaju problem koji treba riješiti ili neku potrebu koju žele zadovoljiti.

24. Nepoželjne posljedice • smanjuju samopoštovanje druge osobe • mogu izazvati povlačenje, otpor ili odbacivanje • mogu dovesti do naučene bespomoćnosti, povučenosti, osjećaja pobijeđenosti ili nedoraslosti • smanjuju vjerojatnost da će osoba sama naći izlaz iz svoje situacije Ponavljana i česta upotreba ovih postupaka u komunikaciji može biti uzrok trajnom poremećaju nekog odnosa.

25. Prepreke u komunikaciji Dobra vijest je da se ove navike u konverzaciji mogu ispraviti. Već sama svijest o tome da ih i mi imamo je korak ka njihovom mijenjanju. Možete sami izabrati koju od pogrešaka biste najviše željeli eliminirati i usmjeriti se na to da je ne koristite. To će u početku biti vrlo teško, jer su navike dobro ukorijenjene i zahtijevaju i vrijeme i trud da ih se promijeni.

26. Prepreke u komunikaciji • Istovremeno, dok se trudite da ih izbacite iz komunikacije, možete u vašu komunikaciju uključiti neke od pozitivnih vještina koje ćete naučiti. • Prva važna vještina je aktivno slušanje drugih ljudi, kako bismo ih zaista razumjeli. • Drugo je jasno izražavanje svojih potreba, odnosno asertivno obraćanje drugim ljudima, kako bi oni nas dobro razumjeli.