Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

1. Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Dr.sc. Gorenka Sinovčić STANJE RESURSA PELAGIJSKOG RIBOLOVA

2. Vrste srdela, Sardina pilchardus inćun, brgljun, Engraulis encrasicolus lokarda, Scomber japonicus skuša, Scomber scombrus srdela golema, Sardinella aurita iglica, Belone belone papalina, Sparttus sprattus palamida, Sarda sarda

3. Područje istraživanja: Istra( ), kanalsko područje( ), obalno more ( ), otvoreno more( ),estuariji:( ) iKaštelanski zaljev ( )

4. LH LDF BD OC ED LA LS LF LT Metodologija Biometrija LAF Morfometrijske karakteristike:Merističke karakteristike: - LT - totalna dužina - broj šipčica u perajama - LS - standardna dužina -brojškržnih nastavaka - LF - vilična dužina - broj kralješaka - LA- analna dužina - LH – dužina glave - OC- predorbitalna dužina - ED – dijametar oka - BD – najveća širina tijela - LDF – dužina osnovice leđne peraje - LAF – dužina osnovice analne peraje

5. Razmnožavanje • makroskopsko određivanje spola • želudac • težina ribe (W) • težina gonada (Wg) • procjena stadija zrelosti gonada Stadiji zrelosti gonada: I – gonade su vrlo malene i prozirne - samo kod primjeraka koji nisu dostigli prvu spolnu zrelost. II - gonade dosežu nešto više od polovine visceralne šupljine. Jaja se ne vide prostim okom. III – gonade zauzimaju više od polovine visceralne šupljine. Jaja se vide prostim okom; testisi su svijetloružičasti. IV – gonade zauzimaju oko dvije trećine visceralne šupljine. Jaja su neprozirna, testisi bijeli. V – gonade ispunjavaju cijelu visceralnu šupljinu. Ovariji su svijetlo crveni, jaja neprozirna. Testisi su bijelo-kremasti. VI - gonade su potpuno zrele. Jaja i sperma izlaze pri pritisku na abdomen. Jaja su prozirna. VII – riba je izbacila spolne produkte. Gonade su mlohave i prokrvljene VIII - gonade su mlohave, ispunjavaju oko trećinu visceralne šupljine; testisi su sivkasto bijeli, ovariji tamno crveni.

6. histološka analiza stanja gonada • gonosomatički indeks • dužina prvog spolnog sazrijevanja • plodnost • Dužinsko-maseni odnos • Faktori kondicije • Fultonov • alometrijski • relativni • Starost i rast • Otoliti • Određivanje starosti • Parametri rasta (K, L∞, W∞, t0) • Von Bertalanffy-eva jednadžba rasta • Krivulja rasta Procjena stoka VPA metoda

7. Zastupljenost (%) jedinki oderđene tjelesne dužine srdele (plavi histogrami) i inćuna (crveni histogrami): Istra (a), kanalsko područje (b), estuariji (c), Kaštelanski zaljev (d), obalno more (e), otvoreno more (f) i ukupno (g) (1998-2007)

8. % % 1998 N=936 x=16.0 ±0.970 2003 N=4695 x=14.9 ±0.503 1999 N=796 x=15.2 ±1.303 2004 N=3202 x=14.4 ±1.118 2000 N=914 x=14.8 ±1.354 2005 N=2937 x=13.0 ±1.776 2001 N=9407 x=14.7 ±0.747 2006 N=3740 x=14.8 ±0.806 2002 N=11099 x=14.6 ±0.716 2007 N=4316 x=15.1 ±0.732 LT (cm) LT (cm) Zastupljenost (%) jedinki srdele odeđene tjelesne dužine(1998-2007)

9. 2003 N=5916 x=12.3 ±0.975 1998 N=1203 x=11.0 ±1.239 % % 2004 N=4046 x=11.9 ±1.082 1999 N=1159 x=10.1 ±1.082 2005 N=3766 x=11.7 ±1.076 2000 N=1471 x=9.2 ±1.224 2001 N=5744 x=11.5 ±1.356 2006 N=3796 x=12.9 ±1.116 2007 N=4899 x=13.7 ±0.625 2002 N=15594 x=11.2 ±1.068 LT (cm) LT (cm) Zastupljenost (%) jedinki inćuna određene tjelesne dužine(1998-2007)

10. Starosna struktura srdele (A) i inćuna (B) G S f A) Godina Ć J j B) Godina

11. Gonosomatički index (GSI;□) i težina gonada (Wg; ■) srdele, mužjaka (A) i ženki (B) A) Težina gonada (Wg) B) Mjesec

12. Gonosomatički indeks (GSI) i težina gonada (Wg) inćuna Gonosomatički indeks Težina gonada Mjesec

13. Oociteu prvoj (A) i drugoj (B, E, L) razvojnoj faziu različitim fazama razvoja (A oociti u stadiju previtelogeneze, B oociti kod kojih se formira žumanjčana kesa, E rana vitelogeneza, L kasna vitelogeneza, H hidratizirana oocita, n jezgra, o uljna kap, y žumanjčana kesica, zr zona radiata) (povečanje 40x)

14. Tkivo testisa (S spermatogoniji, SP spermatociti, ST spermatide) (povečanje 40x)

15. Plodnost srdele Broj jaja x 1000 Dužina (mm)

16. iglica papalina MJESEC III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V skuša srdela Razdoblje mriještenja inćun lokarda srdela golema palamida

17. Novačenje (regrutacija) srdele (A) i inćuna (B) u Jadranskom moru A) Novačenje u godini x+1 (jedinke 10 -4) B) Biomasa zrelih jedinki u godini x (t)

18. Zastupljenost mlađi srdele (A) i inćuna (B) u estuariju A) B)

19. Najmanja dužina spolnog sazrijevanja srdeletijekom razdoblja njezina najintenzivnijeg mriještenja %

20. Najmanja dužina spolnog sazrijevanja (a) mužjaka (:= 0.8830+e(97.6311-12.3961), r2=0.9607,S.E.=0.0784;) (b) ženki (: = 0.9105/1+e(44.5946-5.2529), r2=0.9805,S.E.=0.1038) i (c) ukupno (:= 0.8481/1+e(28.1261-3.4823), r2 =0.9506, S.E.=0.0407) inćunau razdoblju njegova najintenzivnijeg mriještenja

21. Rast srdele u dužinu i težinu K=0,46 god-1 L=20,5 cm t0= -0,5 god Dužina (cm) Težina (g) Starost (god)

22. A) B) Rast inćuna u dužinu (A) i težinu (B) Težina (g) Dužina (cm) Gag ag Gaga g Godine Godine

23. A) B) Dužinsko-maseni odnos srdele (A) i inćuna (B)

24. Fluktuacije srednje vrijednosti alometrijskog koeficijenta (b) srdele (A) i inćuna (B)

25. Sezonsko kolebanje ulova ( ) i gustoće populacije (CPUE) ( ) srdele

26. Parametri dinamike populacije srdele i inćuna

27. A) B) Fluktuacijebiomase srdele(A) procijenjene VPA metodom u Jadranskom moru (1975 – 2006) (A)injezina ukupnog ulova (B) ( Hrvatska + Slovenija, Italija)

28. Fluktuacijebiomase inćuna(A) procijenjene VPA metodom u Jadranskom moru (1975 – 2006) i njegova ukupnog ulova (B)( Hrvatska + Slovenija, Italija) A) B)

29. Zahvaljujem