1 / 74

Vježbe poglavlje 5

Vježbe poglavlje 5. dr. S. Polovina. Z A D A T A K 1. Pretpostavimo da potrošač ima dohodak od 150 $ koji može potrošiti na košulje i pulovere. Cijena košulje je 5 $ a pulovera 25 $. Dohodak se troši u cjelosti. Z A D A T A K 1 b.

gamada
Download Presentation

Vježbe poglavlje 5

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Vježbe poglavlje 5 dr. S. Polovina

  2. Z A D A T A K 1 • Pretpostavimo da potrošač ima dohodak od 150 $ koji može potrošiti na košulje i pulovere. Cijena košulje je 5 $ a pulovera 25 $. Dohodak se troši u cjelosti.

  3. Z A D A T A K 1 b • a. Pri kojoj kombinaciji košulja i pulovera potrošač maksimalizira svoju korisnost i koliki je TU ? • b. Pri kojoj kombinaciji dobara potrošač maksimalizira svoju korisnost pri dohotku od 115 $ i koliki je TU ? • c. Pri kojoj kombinaciji dobara potrošač maksimalizira svoju korisnost pri dohotku od 185 $ i koliki je TU ?

  4. R J E Š E N J E (1) • POSTUPAK: 1. izračunati MU za svakodobro, 2. podijeliti MU svakog dobra s njegovom cijenom, 3. utvrditi kombinacije dobara s istim MU/p i vidjeti da li se oni uklapaju u dohodak • a. 5 košulja i 5 pulovera, TU = 1750 • b. 3 košulje i 4 pulovera, TU = 1465 • c. 7 košulja i 6 pulovera, TU = 1965

  5. Z A D A T A K 2 • a. Pri kojoj kombinaciji košulja i pulovera potrošač maksimalizira svoju korisnost ako se cijena udvostruči na 10 $ i 50 $ a dohodak poveća na 160 $ ? Kolika je TU ? • b. Da li je moguće ostvariti ukupnu korisnost od 1750 pri cijenama košulja od 10 $ i pulovera od 50 $ te dohotku od 280 $ ?

  6. R J E Š E N J E 2 • A. 1 KOŠULJA I 3 PULOVERA, TU = 1110 • B. Nije moguće jer se korisnost od 1750 postiže pri kombinaciji 5 košulja i 5 pulovera za čiju kupnju treba 300 $ dohotka.

  7. Z A D A T A K 3 • Izračunajte dohodovnu elastičnost potražnje za svaki navedeni slučaj i odredite dali se radi o normalnom ili inferiornom dobru. Pretpostavka je nepromjenjivost cijena. • a. Prosječni dohodak se povećao za 5 % dok se količina traženog krumpira povećala sa 75 na 76 kg po domaćinstvu. • b. Prosječni se dohodak povećao s 13000 na 15000 $ dok se količina kupljenih televizora povećala s 5 na 6 milijuna komada. • c. Prosječni se dohodak povećao s 19 na 21 tisuću $ dok se potrošnja piletine smanjila za 2 %.

  8. R J E Š E N J E 3 • a. E(i) = (1/75.5)/0.05 = 0.2649. Krumpir je normalno i nužno dobro. • b. E(i) = (1/5.5)/(2000/14000)=1.2727 Televizori su normalna i luksuzna dobra. • c. E(i) = (-0.02)/(2000/20000) = - 0.2 Piletina je inferiorno i nužno dobro.

  9. Z A D A T A K 4 • a. Mr Bush je za prvu čašu viskija spreman platiti 10 $, za drugu 8 $, za treću 6 $ a za četvrtu 4 $. Ako čaša viskija košta 4 $ koliki je potrošačev probitak Mr Busha ? • b. Koja je najveća želja Mr Busha uz pretpostavku ceteris paribus ?

  10. R J E Š E N J E 4 • a. Mr Bush će kupiti 4 čaše viskija dok će njegov potrošačev probitak iznositi 6+4+2+0 = 12 . • b. Najveća želja Mr Busha je jeftini viski jer se tako povećava njegov potrošačev višak. Zašto ceteris paribus ? Zato jer smo pretpostavili isti dohodak i čaše istog volumena.

  11. Z A D A T A K 5 • Izračunajte križnu elastičnost potražnje za čokoladnim prahom u odnosu na cijenu mlijeka ako je potražnja za čokoladnim prahom opala za 2 %, dok se cijena mlijeka povećala s 1.90 $ na 2.10 $ ! Jesu li čokoladni prah i mlijeko komplementi ili supstituti ?

  12. R J E Š E N J E 5 • E(xy) = (-0.20)/(0.20/2.00) = - 2. Čokoladni prah i mlijeko su komplementi dok je njihova križna elastičnost negativna.

  13. Z A D A T A K 6 a • Tajana je student medicine koja na tjedan ima 10 sati vremena slobodnog za provod. To vrijeme želi raspodijeliti za odlaske u disko i posjete kazalištu. Granična korisnost tih dvaju aktivnosti prikazana je na slijedećoj tablici

  14. Z A D A T A K 6 b • a. Koju vrstu provoda preferira Tajana ? • b. Ako je posjet diskoklubovima odnosno kazalištu slobodan kako će Tajana rasporediti svoje slobodno vrijeme obzirom da želi maksimalizirati svoju korisnost ? • c. Ako je cijena ulaza u diskoklub 6 $, a cijena ulaznice u kazalište 2 $ kako će Tajana rasporediti svoje slobodno vrijeme?

  15. R J E Š E N J E 6 • a. Tajana preferira kazalište jer tu ima veću graničnu korisnost. • b. Tajana će u spomenutom slučaju utrošiti 4 sata na odlaske u diskoklubove a 6 sati na odlaske u kazalište jer je pri toj kombinaciji ista granična korisnost. • c. Tajana će utrošiti samo 1 sat na posjet diskoklubovima, a 9 sati na posjete kazalištu.

  16. 1. TOČNO – NETOČNO (T – N) • Korisnost nekog dobra je subjektivna kategorija koja se može izraziti kardinalnim brojevima.

  17. ODGOVOR (1) • N • Korisnost se ne može izraziti kardinalnim brojevima

  18. 2. TOČNO – NETOČNO (T – N) • Krivulja potražnje ima negativan nagib uslijed djelovanja efekta dohotka

  19. ODGOVOR (2) • N • Na nagib krivulje potražnje djeluje i efekt supstitucije

  20. 3. TOČNO – NETOČNO (T – N) • Suma graničnih korisnosti jednaka je ukupnoj korisnosti.

  21. ODGOVOR (3) • T

  22. 4. TOČNO – NETOČNO (T – N) • Ravnoteža potrošača postiže se onda kada se izjednače korisnosti svih korištenih dobara.

  23. ODGOVOR (4) • N • Ravnoteža potrošača se ostvaruje kada se izjednače granične korisnosti po novčanoj jedinici

  24. 5. TOČNO – NETOČNO (T – N) • Povećanje tržišne vrijednosti dobra uz pretpostavku ceteris paribus povećat će potrošačev probitak.

  25. ODGOVOR (5) • N • Naprotiv, smanjit će potrošačev probitak

  26. 6. TOČNO – NETOČNO (T – N) • Pri graničnoj korisnosti 0 ukupna korisnost doseže svoj maksimum.

  27. ODGOVOR (6) • T

  28. VIŠESTRUKI IZBOR (1) • Granična korisnost je • a. dodatni proizvod proizveden dodatnom jedinicom inputa • b. dodatna korisnost koja se polučuje potrošnjom dodatne jedinice outputa • c. ukupna korisnost podijeljena s brojem proizvedenih jedinica • d. sve navedeno

  29. ODGOVOR (1) • B

  30. VIŠESTRUKI IZBOR (2) • Prema zakonu opadajuće granične korisnosti • a. krivulja ponude je nagnuta prema gore • b. Vaša korisnost raste po sve sporijoj stopi s povećanjem potrošnje • c. elastičnost potražnje je beskonačna • d. ništa od navedenog

  31. ODGOVOR (2) • B

  32. VIŠESTRUKI IZBOR (3) • Ako zbrojite sve granične korisnosti od prve do pete potrošene jedinice dobiva se • a. granična korisnost pete jedinice dobra • b. granična korisnost šeste jedinice dobra • c. ukupna korisnost prvih pet jedinica dobara • d. prosječna korisnost prvih pet jedinica dobara

  33. ODGOVOR (3) • C

  34. VIŠESTRUKI IZBOR (4) • Potrošači maksimiziraju zadovoljstvo kada je • a. cijena svakog dobra jednaka cijeni drugog utrošenog dobra • b. cijena svakog dobra jednaka ukupnoj korisnosti korištenih dobara • c. granična korisnost po novčanoj jedinici jednog dobra jednaka graničnoj korisnosti po novčanoj jedinici bilo kojeg utrošenog dobra • d. granična korisnost jednaka prosječnoj korisnosti

  35. ODGOVOR (4) • C

  36. VIŠESTRUKI IZBOR (5) • Prema efektu suspstitucije porast cijena ćeutjecati da potrošači troše • a. manje skupljeg dobra a više nekog drugog • b. više skupljeg dobra a manje nekog drugog • c. više dobara jer su njihovi realni dohoci porastom cijena smanjili d. manje dobara jer su se njihovi realni dohoci porastom cijena smanjili

  37. ODGOVOR (5) • A

  38. VIŠESTRUKI IZBOR (6) • Prema efektu dohotka porast cijena će utjecati da potrošači troše • a. manje skupljeg dobra a više nekog drugog • b. više skupljeg dobra a manje nekog drugog • c. više dobara jer su se njihovi realni dohoci porastom cijena smanjili • d. manje dobara jer su se njihovi realni dohoci porastom cijena smanjili

  39. ODGOVOR (6) • D

  40. VIŠESTRUKI IZBOR (7) • Što od navedenog su komplementi ? • a. čaj i šećer • b. benzin i automobili • c. CD-ROM i PC • d. sve navedeno

  41. ODGOVOR (7) • D

  42. VIŠESTRUKI IZBOR (8) • Ako su dobra X i Y supstituti , porast cijena Y će uzrokovati _______ potražnje dobra X • a. porast • b. smanjenje • c. neće utjecati • d. inverziju

  43. ODGOVOR (8) • A

  44. VIŠESTRUKI IZBOR (9) • ________ je dodatna vrijednost koju potrošači dobivaju povrh onog što su platili za to dobro. • a. potrošačev višak • b. korisnost • c. granična korisnost • d. ekonomski višak

  45. ODGOVOR (9) • A

  46. VIŠESTRUKI IZBOR (10) • Magla je slobodno dobro • a. jer ju nitko ne želi • b. jer ju nitko ne može prodati • c. jer je ima u izobilju • d. ništa od navedenog

  47. ODGOVOR (10) • C

  48. VIŠESTRUKI IZBOR 11a • Slijedeća tablica pokazuje ukupnu korisnost čokoladnih bombona za nekog potrošača

  49. VIŠESTRUKI IZBOR 11b • Opadajuća granična korisnost nastupa nakon • a. prvog bombona • b. drugog bombona • c. trećeg bombona • d. četvrtog bombona

  50. ODGOVOR (11) • C

More Related