1 / 42

Osiguranici i korisnici mirovina u mirovinskom osiguranju

Osiguranici i korisnici mirovina u mirovinskom osiguranju. MIHOVIL RISMONDO Zagreb, 16. veljače 2011. MIROVINSKI SUSTAV. Obuhvat mirovinskim osiguranjem: - prema radnoj aktivnosti (Bismarck) - ciljano stanovništvo (Beveridge) Hrvatska: Bismarck-ov pristup

gavan
Download Presentation

Osiguranici i korisnici mirovina u mirovinskom osiguranju

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Osiguranici i korisnici mirovina u mirovinskom osiguranju MIHOVIL RISMONDO Zagreb, 16. veljače 2011.

  2. MIROVINSKI SUSTAV • Obuhvat mirovinskim osiguranjem: - prema radnoj aktivnosti (Bismarck) - ciljano stanovništvo (Beveridge) • Hrvatska: Bismarck-ov pristup • Konvencija MOR br. 102 o najnižoj razini socijalne sigurnosti (NN – MU, br. 1/02), čl. 27. (starost), 33. (ozljede na radu i profes. bolesti), čl. 55 (invalidnost) i čl. 61. (smrt)

  3. ZAKONODAVNI OKVIR • Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 130/10 – pročišćeni tekst, određuje i osiguranike II. stupa), osiguranici: - čl. 10: zaposleni i s njima izjednačeni - čl. 11: obrtnici i ostale sam. djelatnosti - čl. 12: poljoprivrednici (nositelji i članovi OPG) - čl. 13-16: ostali (članovi uprave, vjerski službenici, roditelji, njegovatelji i dr.) - čl. 16.a: osobe obuhvaćene tzv. neformalnim oblicima rada

  4. FINANCIRANJE • Doprinosi zaposlenih i poslodavaca (Zakon o doprinosima, NN 84/08, 152/08, 94/09): - 20% iz plaće (15%, I. stup + 5%, II. stup) - 4,86% - 17,58% na plaću (beneficirani staž) • Obveze države (proračuna): - mirovine po povoljnijim uvjetima - tranzicijski trošak II. stupa - izvršenje Odluke USRH od 12.5.1998 - dodatak na mirovine, 4% - 27% - manjak I. stupa

  5. OSIGURANICI, po osnovama osiguranja, u 000 Indeks 2008-2002= 1,128 2010-2008= 0,919

  6. OSIGURANICI 2010,po djelatnostima i spolu, u 000

  7. OSIGURANICI 2010,po djelatnostima i spolu, u 000

  8. OSIGURANICI 2010, po djelatnostima i starosti, u 000.

  9. OSIGURANICI 2010, po djelatnostima i starosti, u 000.

  10. UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA • Starosna mirovina: 65 g.ž. i 15 g.m.s. (1999. – 2007. prijelazno razdoblje) • Prijevremena starosna mirovina: 60 g.ž. i 35 g.m.s. (prijelazno razdoblje do 2007) • Odluka USRH od 2007: Izjednačavanje žena s muškarcima u uvjetima (do 2030) • Invalidska mirovina: 1/3 radnog vijeka pokrivena mirovinskim stažem, ozljeda na radu ili profesionalna bolest • Obiteljska mirovina: 5 g.m.s., uvjeti za mirovinu ozljeda na radu, profesionalna bolest ili svojstvo umirovljenika

  11. MIROVINSKA FORMULA • MIROVINA = OB x MF x AVM • OB = osobni bodovi (osobni elementi: umnožak prosječnog vrijednosnog boda, polaznog faktora i aktualne vrijednosti mirovine) • MF = mirovinski faktor (određuje se prema vrsti mirovine) • AVM = aktualna vrijednost mirovine (prosječna vrijednost mirovine za 1 osobni bod, usklađuje se prema cijenama na malo i plaćama) • Formula se primjenjuje na sve mirovine po općim propisima

  12. KORISNICI MIROVINE • Dvije vrste korisnika: - korisnici po osnovi osiguranja (svi zaposleni, obrtnici i pripadnici samostalnih djelatnosti, poljoprivrednici i dr.) - korisnici pod povoljnijim uvjetima (bivši politički zatvorenici, hrvatski branitelji, sudionici II. svj. rata i dr.) • Korisnici po osnovi osiguranja: 1,023.181 • Korisnici pod povoljnijim uvjetima: 177.205

  13. KORISNICI MIROVINEpo spolu, u 000 v Indeks M=1,03 Ž=1,09 U=1,06

  14. KORISNICI MIROVINEpo spolu, u 000

  15. KORISNICI MIROVINE po osnovi osiguranja, u 000

  16. KORISNICI MIROVINE po osnovi osiguranja, u 000

  17. KORISNICI MIROVINEpo vrsti i visini mirovine, u 000 Sadržane su mirovine ostvarene do 1998. i mirovine ostvarene od 1999. godine

  18. KORISNICI MIROVINEostvarene do 1998, visina Većinu (56,5%) čine mirovine 1500-3000 kn, slijede mirovine 3000-5000 kn (23,3%)

  19. DOKUP MIROVINSKOG STAŽA1990 – 1998. • Ukupno obuhvaćeno dokupom: 57 089 osoba • 1991-1993. bilo 43 208 dokupa ili 76% • Dokupljeno po osobi: 3 g. 4 mj. 13. d. • Prosječna starosna dob u času dokupa: 52 g. • Doprinosi za dokup utrošeni za tekuće obveze • Posljedica: Umirovljeni relativno mladi ljudi za umirovljenje (s dokupom staža dokupljivali su se i uvjeti za starosnu mirovinu).

  20. REFORMA 1999. • Postupno povećanje starosnih granica za starosnu, prijevremenu starosnu i obiteljsku mirovinu, za 5 godina • Reduciran beneficirani staž • Nova definicija invalidnosti • Nova mirovinska formula (bodovi i isti izračun mirovine s obzirom na spol) • Najniža mirovina, bez obzira na prihode • Najviša mirovina, prema bodovima i stažu

  21. OD 1999. DO 2010. • Za korisnike do 1998: - povećanje mirovine za 100 Kn + 6% - povećanje mirovine od 0,5-20%, od 2001 (izvršenje Odluke USRH od 12.5.1998) - isplata duga (cca 13 mlrd Kn, još traje) • Za korisnike od 1999: - dodatak na mirovinu od 4% - 27% - smanjenje polaznog faktora prema stažu i dobi - povećanje polaznog faktora prema dobi - postupno izjednačavanje žena s muškarcima do 2030. • Za korisnike povoljnijih mirovina: - smanjenje mirovina od 8-20%, za 10% (zastupnici 10%)

  22. KORISNICI MIROVINEostvarene od 1999, visina Za razliku od mirovina do 1998, većina korisnika ima mirovinu do 1500 kn (38,9%) ili 1500-3000 kn (44,8%)

  23. “STARE” I “NOVE” MIROVINE • “Nove” mirovine su niže od “starih” oko 20%, zavisno od vrste mirovine • Dodatak na “nove” mirovine 4%-27% od 10/2007. ublažio razlike • Razlozi niže razine “novih” mirovina: - nova mirovinska formula (izjednačenje po spolu, plaće iz cijelog radnog vijeka) - izvanredna povećanja “starih” mirovina

  24. MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - Ove mirovine ostvaruju se i isplaćuju na temelju zbrajanja staža primjenom bilateralnih ugovora o socijalnom osiguranju s drugim državama - Hrvatska je sklopila takve ugovore s 20 država (na temelju sukcesije bivše SFRJ primjenjuje ugovore s još 5 država). To su: Australija, Austrija, Belgija, BiH, Bugarska, Češka, Danska, Italija, Crna Gora, Srbija, Kanada, Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Nizozemska, Njemačka, Quebec, Slovačka, Slovenija, Švicarska, Turska, Francuska, Norveška, Poljska, Švedska i Velika Britanija

  25. MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU • Broj korisnika: 130 627 (2010) • Prosječna mirovina: 719,71 kn mjesečno • Prosječan mirovinski staž: 12 – 13 god. • Razlozi opće niske razine tih mirovina: - mirovine se određuju na temelju staža i plaća ostvarenih u Hrvatskoj, kao i ostale - radi se o osobama koje su u najvećem broju slučajeva bili NKV – KV radnici

  26. ISPLATA MIROVINA U INOZEMSTVO • Isplata obuhvaća, ne samo mirovine po ugovorima, nego i mirovine ostvarene unutar hrvatskog mirovinskog sustava • Isplata mirovina u inozemstvo (2010): - republike bivše SFRJ: 85 944 korisnika - ostale države: 23 718 korisnika • Vojne, braniteljske i HVO mirovine (2010): - u inozemstvu 7 322 korisnika

  27. ISPLATA MIROVINA U INOZEMSTVO, 2010. • Prosječna mirovina (opća) - isplata u države bivše SFRJ: 1.166,72 kn (85 944) - isplata u ostale države: 653,92 kn (23 718) • Prosječna mirovina (VO, MUP) - isplata u države bivše SFRJ: 5.114,49 kn (32) - isplata u ostale države: 4.645, 52 kn (3) • Prosječna mirovina (branitelji) - isplata u države bivše SFRJ: 7.126,34 kn (2 839) - isplata u ostale države: 6.227,05 kn (14) • Prosječna mirovina (HVO) - isplata u države bivše SFRJ: 2.585,68 (4 431) - isplata u ostale države: 1.501,38 (3)

  28. KORISNICI MIROVINE U INOZEMSTVU, bez bivše SFRJ • Austrija: 1 680 Švedska: 439 • Švicarska 290 Nizozemska: 258 • Francuska: 657 Češka: 203 • Italija: 1 243 SR Njemačka: 12 216 • Ostala Europa: 332 • Australija: 5 332 Kanada: 1 440 • SAD: 288 Ostale države: 26

  29. KORISNICI MIROVINE U INOZEMSTVU, bez bivše SFRJ

  30. UMIROVLJENICI I RAD • Radni odnos ili samostalna djelatnost: - starosna, prijevremena starosna, obiteljska i invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad ne isplaćuje se za to vrijeme - invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad isplaćuje se, ali se smanjuje • Ostvarivanje dohotka u tzv. neformalnim oblicima rada (ugovor o djelu): nema obustave isplate • Umirovljenici koji obavljaju obrt kao domaću radinost ili sporedno zanimanje, ili koji rade po ugovoru o djelu: ne uspostavlja se svojstvo osiguranika ni obveza uplate doprinosa (povlašteni su u odnosu na druge zaposlene)

  31. INVALIDSKA MIROVINA, korisnici koji rade, 2010. • Invalidska mirovina (opći uvjeti) 3 876 • Invalidska mirovina (NP + PB) 284 • Invalidska mirovina (do 1998) 4 330 • Zaposleno 8 490 (11,8% od 71 682) • Broj korisnika iz prve skupine od 2006. porastao za 43,4%, broj korisnika iz druge skupine porastao za 45,6%, a broj korisnika iz treće skupine smanjen za 21%

  32. INVALIDSKA MIROVINA,zaposleni, prosječne mirovine • Invalidska mirovina (opći uvjeti, MF = 0,5): 990,43 kn • Invalidska mirovina (NP + PB, MF = 0,667, 40 godina m.s.): 1.649,31 kn • Invalidska mirovina (do 1998, MF = 0,117): 334,05 kn • Ovi korisnici mirovine mogu ostati raditi do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu

  33. NOVI KORISNICI MIROVINEu 000

  34. NOVI KORISNICI MIROVINE U razdoblju 2006 – 2010. zabilježena su sljedeća kretanja broja novih korisnika: - starosna mirovina: -11,6% - prijevremena starosna mirovina:+340,3% - invalidska mirovina: +38,5% - obiteljska mirovina: -17,5% - sve mirovine: +18,6% Razlozi za povećanje invalidskih mirovina je u rastućoj nezaposlenosti, a za prijevremene mirovine u krizi 2009. i najavi promjene zakonodavstva 2010: pritisak na raniji odlazak

  35. NOVI I OTPALI KORISNICI MIROVINE, 2009-2010, u 000

  36. NOVI KORISNICI MIROVINEpo mirovinskom stažu i spolu Godina Muškarci Žene Ukupno 2006. 30 07 28 00 29 02 2007. 29 06 28 03 28 10 2008. 27 00 28 10 28 00 2009. 29 10 28 00 28 09 2010. 31 04 28 11 29 11

  37. NOVI KORISNICI STAROSNE MIROVINE, prosječna starost Godina Muškarci Žene Ukupno 2006. 63 02 59 00 61 04 2007. 63 01 58 11 61 02 2008. 64 01 60 05 62 03 2009. 64 01 60 03 62 01 2010. 63 02 59 06 61 02 Prema uvjetima, muškarci idu u mirovinu ranije (ben. staž, uvjeti), a žene kasnije

  38. NOVI KORISNICI STAROSNE MIROVINE, prosječan staž Godina Muškarci Žene Ukupno 2006. 34 11 30 10 33 01 2007. 35 08 31 06 33 09 2008. 35 09 31 09 33 09 2009. 34 04 29 06 31 10 2010. 35 07 31 00 33 01 Prema radnome vijeku, nedostaje više godina do punog mirovinskog staža

  39. NOVI KORISNICI INVALIDSKEMIROVINE, prosječna starost Godina Muškarci Žene Ukupno 2006. 53 02 49 07 52 00 2007. 52 04 50 03 51 08 2008. 50 10 50 08 50 09 2009. 52 03 50 04 51 08 2010. 53 05 50 07 52 06 Muškarci mirovinu ostvaruju 11 godina prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, a žene 2,5 godine prije

  40. NOVI KORISNICI INVALIDSKE MIROVINE, prosječan staž Godina Muškarci Žene Ukupno 2006. 24 09 21 07 23 09 2007. 24 02 22 04 23 07 2008. 24 02 22 05 23 07 2009. 24 06 22 06 23 10 2010. 24 04 22 00 23 07 Prema radnome vijeku, nedostaje do 9 godina mirovinskog staža

  41. TENDENCIJE • Opadanje broja aktivnih osiguranika, osobito obrtnika (0,86) i poljoprivrednika (0,47) u godinama 2002 – 2010. • Opći rast broja korisnika mirovine (1,03), a osobito žena (1,06) i obrtnika (1,19)u godinama 2006 – 2010. • Ostala značajna razlika u razini mirovina ostvarenih do 1998. i od 1999. • Rast broja korisnika najviše mirovine (1,09) i još veći rast broja korisnika najniže mirovine (1,17) u godinama 2006 – 2010. • Rast broja novih korisnika mirovine (1,18) u godinama 2006 – 2010. (obiteljske i prijevremene mirovine) • Bez pomaka u pogledu dužeg rada i kasnije mirovine

  42. BUDUĆNOST ? • Program gospodarskog oporavka, ciljevi: - osiguranje dugoročne održivosti sustava socijalnog osiguranja u uvjetima starenja stanovništva - povećanje učinkovitosti socijalnih transfera njihovim usmjeravanjem isključivo onima kojima su neophodni - cjelovito usklađenje sustava socijalnog osiguranja ? - revizija mirovina pod povoljnijim uvjetima ? • Ostale moguće mjere: - povećana stopa zaposlenosti i osobnog rada ? - redefiniranje uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava, kako i kojih (invalidnost, starosne granice, cenzus prihoda, rad umirovljenika uz primanje mirovine) ?

More Related