170 likes | 369 Views
UNIVER ZI TET SINGIDUNUM POSLOVNI FAKULTET III GODINA BANKARSTVO. Prof dr Miroljub Hadžić. Cilj poglavlja. Ukazivanje na najvažnije savremene tendencije u bankarstvu Bankarski sistem se ubrzano transformiše, naročito sa stanovišta upravljanja i korišćenja IT
E N D
UNIVERZITET SINGIDUNUMPOSLOVNI FAKULTETIII GODINA BANKARSTVO Prof dr Miroljub Hadžić
Cilj poglavlja • Ukazivanje na najvažnije savremene tendencije u bankarstvu • Bankarski sistem se ubrzano transformiše, naročito sa stanovišta upravljanja i korišćenja IT • Posebno je važna tendenciji globalizacije bankarskog poslovanja koja neposredno vodi formiranju banaka koje posluju bez prostornog ograničenja • Upoznavanje sa procesom deregulacije bankarskog zakonodavstva, koja se mahom odvija u anglosaksonskim državama • Upoznavanje sa procesom uvodjenja medjunarodnih standarda bankarskog poslovanja kroz sporazume Bazel I i II.
2.SAVREMENE TENDENCIJE U BANKARSTVU • 2.1. Transformacija bankarskog sistema • 2.2. Savremene tendencije u bankarskom menadžmentu • 2.3. Globalizacija i medjunarodno bankarstvo • 2.4. Transnacionalna banka • 2.5. Deregulacija bankarskog poslovanja • 2.6. Medjunarodna standardizacija • 2.7. Elektronsko bankarstvo
2.1. Trasformacija bankarskog sistema • Faze razvoja bankarstva: 1) 1860-1960 tradicionalno 2) 1960-90 – industrijsko 3) 1990- medjunarodno • Usmerenje: 1) kapitala 2) efikasnosti 3) struktura izvora i plasmana 4) bez stroge podele 5) mere za solventnost 6) čišćenje od neprofitnosnih oblika 7) sužavanje prava po osnovu osiguranja 8) jača kontrola CB 9) čišćenje bilansa • Razvijeni (SAD) – konkurencija nebankarskih institucija, disperzija proizvoda banaka, zaobilaženje banaka od realnog sektora, gradjani se okreću HOV • Modeli banaka u SAD 1) korporativno finansiranje 2) banka okrenuta fin. trž. • Transformacija anglosaksonskih banaka u pravcu kontinetalnih • Koncentracija banaka – omogućena deregulacijom i globalizacijom – uskoro 40 internacionalnih igrača
Nastavak... • Globalizacija tržišta – razudjena bankarska mreža – bankarska industrija • Tendencija stvaranja bankarskih holdinga (investicione banke kupuju gradjevinsku operativu, a komercijalne fin. institucije) • Rast stepena konkurencije medju bankama i izmedju banaka i drugih fin. inst.- rast značaja marketinga • Tendecija univerzalizacije banaka (nove usluge: konsalting, upravljanje gotovinom, lizing, start – up, venture, osiguranje, PNZ) • Evolucija državne intervencije – deregulacija na nacionalnom nivou uz medjunarodnu standardizaciju • ZUT – transformacija fin. sistema: mon. restrikcija, samostalnost CB, čvrsto budžetsko ograničenje, sanacija, otvaranje
2.2. Savremene tendencije u bankarskom menadžmentu • Promene: 1) deregulacija bankarskog poslovanja 2) razvoj informacione tehnologije 3) globalizacija fin tržišta 4) rast vrednosti pojedinačnih transakcija 5) nestabilnost i rizik 6) porast zahteva klijenata • Promene u bankarskom menadžmentu: 1) marketing 2) promenljiva kamata 3) projektno finansiranje 4) sekjuritizacija 5) e – bankarstvo 6) supervizija i monitoring • Efiakasnost upravljanja bankama – meandžment • Menadžment tim • Liderstvo: 1) unapredjenje performansi zaposlenih 2) razvoj proizvoda i usluga 3) razvoj organizacije 4) produktivnost 5) kvaliet 6) razvoj prodajne kulture
Nastavak... • Liderstvo – menadžer • Osobine lidera: 1) jasna vizija razvoja i poslovanja 2) jasno ekspliciranje 3) preduzetnički duh 4) perfekcionizam • Poznavanje procesa bankarske tehnike i tehnologije • Dodatna znanja iz menadžmenta • Povećanje stepena rizika i ubrzanje promena • Problemi na nivou top menadžmenta: 1) sposbnost upravljanja promenama 2) strateško planirane 3) fleksibilna organizacija 4) snažan marketing
2.3. Globalizacija i medjunarodno bankarstvo • Globalizacija započela 1960tih, a maximum dostignut 1990tih godina • Bankarski poslovi bez vremenskog i prostornog ograničenja • Interni faktori razvoja medj.bankarstva: • Koncentracija banaka – praćenje privrednog rasta, stvaranje EMU • Formiranje univerzalnih banaka – širenje na SAD • Deregulacija – trafser kapitala bez ograničenja • Informatizacija bankarskih aktivnosti
Nastavak... • Eksterni faktori internacionalizacije: 1)Regulacija na medj. nivou – harmonizacija, smanjenje rizika 2) Globalizacija fin trž • Intelektualni rad • Digitalni oblik komunikacije • Minimalizacija posredovanja • Premanentno obrazovanje • Karakteristike svetskog fin tržišta • Prizvodi i eksperti - medjunarodni • Trgovina bez granica vremena i prostora • Obrazovanje eksperata – medjunarodno • Dominacija etike • Organizacija i funkcionalnost globalnog tržišta • Megafuzije banaka • Medj bankarsko trž 1.200 mlrd $ • Krajem 1990tih Azija - ZUT
2.4. Transnacionalna banka • Savremeno bankarstvo od 1960tih • Medj. banke – multinacionalna svojina i rukovodjenje • Elektronsko automatizovan proces i sofisticirana celovita delatnost na globalnom nivou – predjen dug put • Karakteristike: bankarstvo na daljinu, medj bankarstvo, sopstveno bankarstvo, kreacija serijskih proizvoda, strategije, komparativne prednosti ponuda i cena, kontrolabilnost rizika, oslonac na tražnju • Inostrani nastup: 1) korespodentski odnosi 2) osnovanje filijala i ogranaka 3) osnovanje medjunarodne banke
Nastavak... • Funkcije medj banke: • Finansiranje spoljne trgovine • Trgovina devizama • Finansiranje dugova i akcijskog akpitala • Menadžment internacionalne trgovine • Finansijski inženjering • Konsalting • Bazelski komitet – nadziranje najvećih medjunarodnih igrača + harmonizacija • Statut multinacionalne banke – deo statuta banke osnivača, nacionalni + internacionalni sadržaj • Organizacija medj banke: 1) medžment, poslovne strategije, 2) regionalna tržišta, internacionalna tržišta, tržišna logistika, 3) disponibiltet, dilersko – brokerske službe , pozadinske službe
2.5. Deregulacija bankarskog poslovanja • Deregulacija – postupna liberalizacija na nacionalnom i globalnom nivou - 1980tih • Do 1980-tih neformalna deregulacija • Formalna dergulacija 1980. - Zakon o deregulaciji depozitnih institucija u SAD – brisanje podele komercijalne i investicione banke, ukinuto plafoniranje kamatnih stopa • 1998. Bazelski sporazum – adekvatnost kapitala + 1) sloboda kretanja kapitala, 2) sloboda osnivanja bankarskih organizacija i 3) sloboda pružanja fin usluga • Deregulacija kao politika • Postupno uvodjenje deregulacije • Otvorena pitanja deregulacije: 1) dozvola za nove usluge 2) bezbednost 3) jedno umesto više regulatornih tela 4) kontrola medjunarodnih konglomerata
2.6. Medjunarodna standardizacija • Prvo pitanje – adekvatnost kapitala • Ko treba da postavi standarde? • Kapitalni cenzus • Svrha kontrole veličine kapitala: 1) ograničavanje rizika neuspeha, 2) očuvanje poverenja u banku, 3) limitiranje gubitaka države • Bazelski sporazum o kapitalu – Bazel I • Primarni - osnovni kapitala (tier 1) • Sekundarni – dodatni kapital (tier 2) • Vanbilansne stavke • Fokus kreditni rizik • Isti standard za sve banke • Minimalni nivoi kapila: min kofeicijent 4% primarnog kapitala / rizična aktiva • Minimalni koeficijent 8% prim + sek kapitala / ukupno ponderisana rizična aktiva
Nastavak... • Razvrstavanje aktive u 4 kategorije: 0%, 20%, 50% i 100% pokrića rezervom • Promene u poslovnim bankama: uvodjenje menadžmenta rizika, umanjenje aktive • Modifikacija pravila • Bazel II – 2002. sa primenom 2006. i dalje: • Veća osetljivost na arbitražne poslove • Prepoznavane različite izloženosti riziku • Proširenje vrsta rizika • Zahtev za razvojem sopstvenih modela • zahtev za sopstvenom merom adekvatnosti kapitala • Uvodjenje javnosti • Bazel II je proces : • Tehnologija merenja rizika nije definisana • Pitanje rizika kupovine HOV • Poslovni ciklus • Kompetencija kontrole nadležnih institucija
2.6. Elektronsko bankarstvo • Sredina 1960-tih – automatizacija transakcija – automatske klirinške banke i veliki nacionalni elektronski platni sistemi • SWIFT 1970-tih – medjubankarski platni sitem na veliko • Karakteristike e-bankinga:individualnost, mobilnost, nezavisnost vremena i mesta, fleksibilnost i interaktivan rad • Prednosti e –bankinga: manje zaposlenih, bolji kvalitet, veći broj korisnika , smanjenje troškova, dostupnost 24 časa, jačanje konkurentnosti • Tipični savremeni poslovi e - bankinga: upravljanje gotovinom, prenos sredstava, izveštavanje o stanju računa, kućno banakrstvo, internet bankarstvo, telefonsko bankarstvo
Nastavak... • Sigurnost poslovanja na mreži: neovlašćeni ulazak - ozbiljne posledice, problem interneta bez globalne i nacionalne kontrole, mogućnost identifikacije i autorizacije • Elektronsko plaćanje malih vrednosti – problem velikih fiksnih troškova i malih vrednosti palaćanja (pos terminali) • Elektronske platne kartice – nastanak 1960-tih (hoteli i naftne kompanije), debitne i kreditne kartice, smart kartice • Bankomati umesto šaltera • Kućnos bankarstvo i bankarstvo iz kancelarije • Internet bankarstvo • Elektronska gotvina, digitalni čekovi
Rezime poglavlja: • Poslednjih decenija došlo je do velikih promena koje se odvijaju sa stanovišta bankarskog poslovanja, organizacije i menadžmenta • Uvodjenje informatičkih tehnologija najviše je uticalo na izmene bankarskog poslovanja i bankarskog menadžmenta. • Medju najavžnije tokove spada proces globalizacije, koji podrazumeva stvaranje medjunarodnih – transacionalnih banaka koje posluju bez prostornog ograničenja • U anglosaksonskim privredema, SAD i Velikoj Britaniji, kao odgovor na jačanje konkurencije nebankarskih finansijskih organizacija i potiskivanja banaka država je preduzela deregulaciju zakonodavstva • Da bi se obezbedilo i kontrolisalo medjunarodno poslovanje banaka, došlo je do procesa medjunarodne standardizacije - implementacije internacionalnih standarda u nacionalnu bankarsku regulativu